‘Ništa mi nije bilo jasno kada sam vidio njih dvojicu s oružjem, pa mislio sam da se borimo s neonacistima...‘

Zarobljeni ruski zapovjednik molio je Ukrajince 'milost' za Putinove snage koje su napale Ukrajinu, rekavši da su na prevaru uvučeni u invaziju i držani u lažnom uvjerenju da su ukrajinsku vladu srušili nacisti i da je potrebno oslobađanje, piše Daily Mail.

Čovjek, koji je rekao da je potpukovnik u specijalnoj jedinici za brzo djelovanje ruske nacionalne garde, rekao je da je njegovim zemljacima 'ispran mozak' kako bi podržali rat, ali - nakon što je osobno vidio situaciju u Ukrajini - sada osjeća 'sram' zbog sudjelovanja i kaže da Ukrajinci imaju 'pravo' da se odupru.

Potpukovnik Astakov Dimitrij Mikhailovič​ je rekao da su se njegove sumnje obistinile kada je vidio dvojicu svojih omiljenih boksača - Oleksandra Usika i Vasilija Lomačenka - kako pristupaju ukrajinskoj vojsci. U oštroj poruci ruskim trupama koje se još uvijek bore, rekao je: 'Preklinjem vas, prestanite dok ne bude prekasno... Rusija ovdje ne može pobijediti.'

To je slično izjavama drugih ruskih zarobljenika s kojima su razgovarale ukrajinske snage i koji su rekli da je naredba za napad stigla u kratkom roku, da im je rečeno da je ukrajinska vlada smijenjena i da idu u pomoć 'osloboditeljima'. Umjesto toga, ušli su u krvoproliće.

Niti jedan od njihovih izvještaja ne može se provjeriti, a sve izjave su vjerojatno dane pod određenim stupnjem prisile. Ali dosljednost s kojom se priča ista priča - od strane vojnika iz različitih postrojbi koje se bore u različitim dijelovima zemlje i nisu imali vremena uskladiti svoje priče - jako je upečatljiva.

Njegove izjave stižu u trenutku kada je Rusija ponovno započela napad na okružene ukrajinske gradove - u ranim jutarnjim satima napali su Mariupolj, Černihiv i Harkiv. Osim ograničenog napredovanja na jugu, Putinove snage sada su već danima u velikoj mjeri zaustavljene i imaju velike gubitke.

Moskva je u ponedjeljak ujutro rekla da otvara 'humanitarne koridore' iz opkoljenih gradova kao što su Sumi, Harkiv, Mariupolj i Černihiv kako bi omogućila Ukrajincima da pobjegnu - ali se pokazalo kako su otvorili rute koje vode u Bjelorusiju i Rusiju, a ne u sigurno utočišta drugdje u Ukrajini.

Uoči treće runde pregovora planirane za ponedjeljak, rusko ministarstvo obrane priopćilo je da će prekid vatre započeti ujutro i da će se otvoriti sigurni prolazi za civile iz glavnog grada Kijeva, južnog lučkog grada Mariupolja i gradova Harkova i Sumi.

Neke od ruta za evakuaciju, međutim, vodile bi civile prema Rusiji ili njezinoj saveznici Bjelorusiji - malo vjerojatnim odredištima za mnoge Ukrajince koji bi radije krenuli prema zemljama na zapadnim i južnim granicama.

Visoki ukrajinski dužnosnik odbio je te prijedloge.

Već u drugom tjednu rata, ruski plan da brzo preplavi zemlju bio je sputan žestokim otporom.

Iako su ruske trupe značajno napredovale u južnoj Ukrajini i duž obale, mnogi su njezini napori zastali, uključujući golem vojni konvoj koji već danima gotovo nepomično stoji sjeverno od Kijeva.

Broj poginulih i dalje se ne zna posve pouzdano. UN kaže da je potvrdio samo nekoliko stotina smrtnih slučajeva civila, ali je također upozorio da je taj broj gotovo sigurno puno veći.

Policija u regiju Harkiv priopćila je u ponedjeljak da je samo tamo poginulo 209 ljudi - od toga 133 civila.

Ruska invazija također je natjerala 1,5 milijuna ljudi da pobjegnu iz zemlje, što je stvorilo ono što je šef agencije UN-a za izbjeglice nazvao 'najbrže rastućom izbjegličkom krizom u Europi od Drugog svjetskog rata'.

Ali mnogi drugi su zarobljeni u gradovima pod vatrom. Nedostaje hrane, vode, lijekova, a stanje je naročito teško u južnom lučkom gradu Mariupolu, iz kojeg, procjenjuje se, 200.000 ljudi pokušava pobjeći.

Rusi su dali novo obećanje za humanitarne koridore na zahtjev francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji je u nedjelju razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Iz Macronovog ureda priopćeno je da je tražio duži i širi prekid vojnih operacija u Ukrajini i zaštitu civila.

Potpredsjednica ukrajinske vlade Irina Vereščuk nazvala je 'neprihvatljivim' predložene rute za evakuaciju u Rusiju i Bjelorusiju. Bjelorusija je ključni Putinov saveznik i poslužila je kao polazno tlo za invaziju.

Ukrajinska vlada predlaže osam humanitarnih koridora, uključujući Mariupol, koji bi omogućili civilima da pobjegnu u zapadne regije Ukrajine gdje nema ruskog granatiranja.

Ruski prijedlog podsjećao je na slične u Siriji. Godine 2016. zajednički ruski i sirijski prijedlog za uspostavu humanitarnih koridora iz opkoljenog istočnog Alepa koji drži oporba kritiziran je iz humanitarnih razloga.

Aktivisti za ljudska prava rekli su da je ta taktika, zajedno s brutalnim opsadama, stanovnicima zapravo dala izbor između bijega u zagrljaj svojih napadača ili u smrti pod granatama.

U međuvremenu su ruske snage otvorile vatru na grad Mikolajiv, 480 kilometara južno od glavnog grada Kijeva, priopćio je ukrajinski glavni stožer u ponedjeljak ujutro. Spasioci su rekli da gase požare u stambenim područjima uzrokovane raketnim napadima.

Granatiranje je nastavljeno i u predgrađu Kijeva, uključujući Irpin, kojemu su već tri dana isključeni struja, voda i grijanje.

'Rusija nastavlja s raketnim, bombaškim i topničkim napadima na gradove i naselja Ukrajine', priopćio je Glavni stožer. 'Napadači nastavljaju koristiti mrežu aerodroma u Bjelorusiji za izvođenje zračnih napada na Ukrajinu.'

Rusi su također gađali humanitarne koridore, uzimajući žene i djecu za taoce i stavljajući oružje u stambena područja gradova, kaže Glavni stožer.

Raniji prekid evakuacije uslijedio je nakon što su ukrajinski dužnosnici rekli da se rusko granatiranje pojačalo diljem zemlje.

'Umjesto humanitarnih koridora, oni mogu napraviti samo krvave koridore', rekao je u nedjelju ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. 'Danas je jedna obitelj ubijena u Irpinu. Muškarac, žena i dvoje djece. Na cesti. Kao u streljani.'

Putin je rekao da se napadi Moskve mogu zaustaviti 'samo ako Kijev prestane s neprijateljstvima'.

Kao što je često činio, Putin je okrivio Ukrajinu za rat, rekavši u nedjelju turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu da Kijev mora zaustaviti sva neprijateljstva i ispuniti 'dobro poznate zahtjeve Rusije'.

Putin je započeo svoju invaziju nizom lažnih optužbi protiv Kijeva, uključujući i onu da ga predvode neonacisti koji namjeravaju potkopati Rusiju razvojem nuklearnog oružja.