TEMPIRANA BOMBA

‘Nikada Europa nije vidjela išta slično...‘ Belgijci urgiraju na cijeli kontinent, izvješća se više ne mogu ignorirati

Potrošnja kokaina naglo je porasla diljem Europe dok je gotovo nestao heroin. Jedna šestina Europljana priznala je da je probala marihuanu

Antwerpen je postao glavna europska luka za uvoz kokaina iz Južne Amerike

 Photovalley/alamy/profimedia/Photovalley/alamy/profimedia

Potrošnja kokaina naglo je porasla diljem Europe. U posljednjih 10 godina Europljani su razvili ozbiljan problem s kokainom, piše britanski The Guardian. Droga koja potječe iz prašuma Južne Amerike se diljem europskog kontinenta troši u rekordnim količinama. Nikada prije u Europi nisu bile dostupne ovolike količine droge, upozorio je Alexis Goosdeel, direktor Europskog centra za praćenje droga i ovisnost o drogama (EMCDDA) predstavljajući najnovije izvješće. Europa ostaje bez heroina; alternative su mnogo gore, piše Politico. U prošloj godini su četiri milijuna ljudi u EU uzimali kokain, gotovo tri milijuna sintetički MDMA odnosno ecstasy, a 22 milijuna kanabis, prenosi Euronews, a još milijuni drugih brojne druge psihoaktivne tvari.

Utjecaj upotrebe droga sada je vidljiv gotovo posvuda u društvu. Izvješće za 2024. pokazalo je da je broj onih koji priznaju da su bar jednom koristili kokain skočio s 14,4 milijuna u 2022. na 15,4 milijuna, a za MDMA broj je lani skočio s 10,6 milijuna na 12,3 milijuna, prenosi Euronews. Čak 85,4 milijuna Europljana priznalo je da je koristilo kanabis nekad u životu, dok je u izvješću za 2022. taj broj bio 78,6 milijuna.

Prema Europskom izvješću o drogama za 2024., ostaci kokaina u otpadnim vodama povećali su se u dvije trećine europskih gradova u posljednje dvije godine. Proteklih pet godina diljem Europe zaplijenjene su rekordne količine kokaina. Članice EU zaplijenile su više od 323 tone kokaina 2022. godine. I cijenom je mnogima dostupniji: izvješće Europola i EMCDDA-a pokazalo je da je gram kokaina 2020. bio 38 posto jeftiniji u usporedbi s 2015. Kokain je 2023. bio drugi najčešći razlog hospitalizacije zbog uzimanja droga u Europi. Smatra se da je odgovoran za oko petinu smrtnih slučajeva od predoziranja 2021.

Kokain, naravno, nije jedini. Ravnatelj EMCDDA-a upozorio je da se zloupotrebljavaju brojne supstance za koje donedavno nitko ne bi mogao pomisliti da bi ih ljudi htjeli koristiti, poput veterinarskih proizvoda. Do kraja 2023. EMCDDA je pratio više od 950 novih psihoaktivnih tvari, od kojih je 26 prvi put zabilježeno u Europi. Među njima su nitazemi, proizvedeni u Kini. Visoka dostupnost različitih supstanci dovodi i do sve češće upotrebe dviju ili više psihoaktivnih tvari istovremeno, što povećava zdravstveni rizik.

U SAD-u su lijekovi protiv bolova ustupili mjesto heroinu, a heroin sintetičkim opioidima, što je izazvalo strah da će do sličnog procesa doći u Europi - posebno nakon što su talibani u travnju 2022. zabranili uzgoj opijuma i preradu heroina, uništivši 95 posto afganistanske proizvodnje. Kako Afganistan daje 90 posto svjetskog heroina, "bilo bi se mudro pripremiti za moguću nestašicu heroina krajem 2024. ili 2025.", predviđa EMCDDA. Iz SAD-a dolazi informacija da su sintetski opioidi, prvenstveno fentanil, lani ubili oko 75.000 ljudi. Otkako je oko 2000. eksplodiralo korištenje lijekova protiv bolova na recept, u SAD je od predoziranja u osnovi legalnim lijekovima umrlo preko milijun ljudi.

No tempirana bomba je transformacija kokaina u robu za masovnu potrošnju, upozorava Politico. Kokain je u Europu prvi put stigao osamdesetih kao elitna droga, droga za slavne i bogate financijaše. Kako je rasla pristupačnost kokaina i cracka, posebno u zemljama poput Francuske i Belgije, rasle su i negativne posljedice. To će se samo pogoršati jer prekomjerna proizvodnja povećava čistoću droge, koja je skočila za 45 posto u posljednjih deset godina. To znači da za isti novac oni slabije platežne moći mogu dobiti više.

Sve veću potrošnju kokaina u Europi belgijske vlasti nazvale su tsunamijem, koji je izazvao val nasilja. Gradonačelnica Amsterdama Femke Halsema lani je alarmirala da trgovina kokainom dovodi Nizozemsku u opasnost da postane narkodržava, preplavljena kriminalnim novcem, nasiljem i iskorištavanjem. U proteklih pet godina u Antwerpenu, gdje je prošle godine zaplijenjeno rekordnih 116 tona kokaina, bilo je pucnjave, podmetanja požara i bombaških napada dok se organizirane kriminalne skupine bore za kontrolu. Zabrinuti zbog utjecaja organiziranog kriminala, gradonačelnici Antwerpena, Hamburga i Rotterdama nedavno su skupa putovali u glavni grad Ekvadora Quito da bi razgovarali o zajedničkoj borbi protiv krijumčarenja droge.

Kokain se proizvodi od lišća koke, obično u improviziranim laboratorijima smještenima u prašume andskih država, a prije prodaje često se miješa s raznim tvarima. Može se kombinirati sa sodom bikarbonom da bi se dobio proizvod nalik na kamen koji se zove crack, koji se obično puši. Droga u Europi sije smrt, ali puno je gore nasilje koje hara ulicama ekvadorskog Guayaquila, piše The Guardian. Najmanje šest kriminalnih skupina bori se za prevlast i kontrolu nad krijumčarskim rutama, posljednjih godina jedva da je prošao dan a da skupljači leševa nisu pokupili barem jedno tijelo s ulica. Bande se bore oko pristupa ekvadorskim lukama, iz kojih se svake godine u Europu šalju ogromne pošiljke banana - a s njima i velike količine kokaina.

Kilogram kokaina kupljen za 1000 dolara u Kolumbiji vrijedi više od 35.000 eura Europi i može se prodavati za 50-70 eura po gramu. Sve veća potražnja i golemi profiti na rastućem tržištu preoblikuju međunarodnu trgovinu drogom s obje strane Atlantika. Stopa ubojstava u Ekvadoru gotovo se udvostručila između 2022. i 2023., kada je s više od 8000 ubojstava postao najnasilnija država u Srednjoj i Južnoj Americi. Dva najmoćnija meksička kartela Sinaloa i Jalisco nove generacije udružili su se s ekvadorskim partnerima preko kojih vode rat na ulicama ekvadorskih gradova. Dolaze i Europljani: u izvješću UN-ova odjela za droge za 2023. stoji da sve veći broj stranaca, pa i Europljana, dolazi u Južnu Ameriku da bi pomogli u racionalizaciji i profesionalizaciji opskrbnog lanca do Europe.

Predsjednik Ekvadora Daniel Noboa u siječnju je obećao da će voditi odlučni rat da bi spriječio da Ekvador postane narkodržava. Ekvador je donedavno bio jedna od najmirnijih zemalja Južne Amerike. Ali sve veća potražnja za kokainom iz Južne Amerike pomogla je da gradovi poput ekvadorskog Guayaquila postanu poprišta krvavih narkoobračuna i nesmiljenih akcija specijalnih jedinica protiv narkobandi. Ekvador ne proizvodi kokain - taj se posao gotovo u potpunosti obavlja u tri druge južnoameričke države: Kolumbiji, Peruu i Boliviji. No kako su u posljednjih pet godina pacifičke ekvadorske luke postale ključne točke za otpremu kontejnera s kokainom za SAD i Europu, sad se i u Ekvadoru odvijaju spektakularne racije kao na potezu od Tijuane na meksičko-američkoj granici do Rio de Janeira, kao dio krvave i uglavnom neučinkovite borbe protiv ilegalne trgovine drogom.

Iza konzumacije droga u bogatoj Europi stoje veliki kriminal, bijeda i smrt u Latinskoj Americi.Tko god si nabavlja po jedan gram kokaina trebao bi biti svjestan da iza toga stoji jedna prilično krvava priča, kaže za The Guardian Bob Van den Berghe iz UN-ova odjela za drogu i kriminal.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 06:32