RUPE NA TRŽIŠTU RADA

Nijemcima fali 400.000 ljudi godišnje, Britanci žele zaposliti i zatvorenike

Austrijski mediji pišu kako, unatoč 430.000 prijavljenih na burzi rada, ugostitelji nikako da dođu do radne snage
 Thomas Kienzle/AFP

Njemačkoj je potrebno 400.000 uvoznih radnika, i to svake godine, upozorio je šef savezne Agencije za zapošljavanje Detlef Scheele. Demografska studija Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) nedavno je pokazala kako će se samo ove godine broj radnika zbog starenja smanjiti za 350.000.

Činjenica je da Njemačka ostaje bez radnika, a idućih nekoliko godina bit će mnogo dramatičnije, predviđa Scheele. "Njemačka može riješiti problem samo kvalificiranjem nekvalificiranih radnika i onih koji su ostali bez posla, prebacujući žene koje to žele s pola radnog vremena na puno, a prije svega dovođenjem useljenika", rekao je Scheele za Süddeutsche Zeitung. Studija Instituta za njemačko gospodarstvo pokazala je dramatičnost situacije: broj zaposlenih u svakom od 401 njemačkog okruga past će u prosjeku za četiri posto već do 2024. godine.

Nije riječ o otvaranju granica za izbjeglice, nego o "ciljanoj imigraciji kako bi se popunile praznine na tržištu rada". Njemačkoj nedostaje radnika: od onih zaduženih za njegu starih i bolesnih, preko majstora za klimatizaciju i logistiku do akademski obrazovanih - svuda će nedostajati kvalificiranih radnika", alarmira Scheele. "Možete ustati i reći: Ne želimo nikakve strance. Ali, to ne funkcionira", poručuje Scheele pet tjedana uoči izbora. Nakon velikog pritiska zbog toga što je 2017. otvorila vrata za milijun izbjeglica iz Sirije, Merkel odlučila je da se nakon 16 godina više neće kandidirati.

Kvalificirana imigracija

Za stabilizaciju radne snage potrebna je kvalificirana imigracija, slažu se i u IW-u. Pandemija je pogoršala demografske trendove: u Njemačku je 2019. došlo 327.000 ljudi više nego što ih se odselilo. U godini pandemije njemačko je stanovništvo smanjeno prvi put u devet godina, neto imigracija bila je za 85.000 ljudi manja nego prethodne godine. U 2021. očekuje se da će se useliti samo 200.000 ljudi više nego što će ih emigrirati. Najveća ekonomija EU traži radnike raznih profila. Do 2030. nedostajat će 230.000 tisuća odgajatelja u vrtićima, javlja Tagesspiegel, a nedostaje i nastavnika.

Nakon ponovnog otvaranja restorana, barova i kulturnih institucija početkom ljeta Austrija i Njemačka zabilježile su veliki nedostatak radnika. Bečki Der Standard nedavno je objavio žalbu poslodavaca da usprkos 430.000 nezaposlenih prijavljenih na burzi, oni ne mogu pronaći pomoćnu radnu snagu za svoje pekarnice, restorane i kafiće. Problem je što prodavač u pekarnici zaradi prema kolektivnom ugovoru 1524 eura mjesečno, 100 eura manje od prodavača kruha i peciva u supermarketima.

Oko 1500 eura neto plaća je za te pomoćne poslove. Sindikati prigovaraju da je malo, Standard piše da poslodavci ne vide razloga da je povećaju jer su prošlih godina imali na raspolaganju neiscrpan izvor povoljne radne snage s istoka Europe. Od 2004. za pet puta se u Austriji povećao broj radnika iz Mađarske, Rumunjske, Poljske, Češke, Slovačke, Bugarske i Hrvatske, za 250.000 radnika. Poslodavci i dalje računaju na taj izvor.

Muke zbog Brexita

Britanija se, pak, suočila s manjkom radnika zbog Brexita. Sad su britanske prehrambene tvrtke zamolile vladu da im dopusti da zaposle zatvorenike na preradi mesa: ako im odmah ne pomogne da nađu radnike, Britanci bi mogli ostati bez puretine za Božić, alarmiraju poslodavci. Akutni problem je manjak 90.000 vozača zbog kojeg u Britaniji pati opskrba pa dio polica u supermarketima ostaje prazan. Kao posljedica covida, a ne samo Brexita, s osobljem muku muče i ugostiteljske tvrtke.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 17:51