Europska unija uvodi dodatne carine na električne automobile koji se uvoze iz Kine, piše Financial Times.
- Bruxelles gura carine na kineska električna vozila koje bi trebale donijeti više od 2 milijarde eura godišnje, zanemarujući upozorenja njemačke vlade da taj potez riskira početak skupog trgovinskog rata s Pekingom. Europska komisija u srijedu će obavijestiti proizvođače automobila da će privremeno primijeniti dodatne carine do 25 posto na uvezena kineska električna vozila od sljedećeg mjeseca. Bruxelles tvrdi da kineski proizvođači električnih vozila imaju previše koristi od subvencija, što podriva njihove europske konkurente, naglašava Financial Times.
Ovim potezom EK samo djelomično prati Sjedinjene Države koje su već nametnule žestoke 100-postotne uvozne tarife na kineska vozila.
Unutar EU dodatno carinjenje kineskih e-vozila podržavaju Francuska i Španjolska, ali je nejasno kako je moguće da najvažnija institucija EU vuče poteze koji zabrinjavaju najveću i najvažniju automobilsku industriju u Europi – onu njemačku. Nijemci su, naime, zadržali velike ambicije na kineskom tržištu.
Kinezi su u EU lani prodali 10 milijardi eura vrijedna e-vozila te su povećali tržišni udio na 8 posto. Tesle se također, primjerice, u EU uvoze iz Kine. Kinezi su već najavili trgovinsku odmazdu, ali se ne zna točno kakva će biti. Procjenjuje se da bi više europskih država moglo imati više štete nego koristi od uvođenja zaštitnih tarifa za europsku industriju e-vozila. Trenutačno Kina već primjenjuje 15-postotne uvozne tarife na automobile s električnim pogonom iz EU. Uz Njemačku novim uvoznim tarifama vrlo jasno se protive Švedska i Mađarska, i to upravo zbog straha da će posljedice obračuna s Kinom donijeti više štete nego koristi.
Ukupne tarife na uvoz kineskih vozila u EU tako će doseći 35 posto, što je daleko 100-postonih tarifa, kakve su počele primjenjivati Sjedinjene Države.
- Njemački Kiel institut, ekonomski think-tank, utvrdio je je da bi dodatna carina od 20 posto na kineske električne automobile smanjila uvoz za četvrtinu. Izračunao je da s 500.000 vozila uvezenih 2023., to odgovara procijenjenih 125.000 jedinica u vrijednosti od gotovo 4 milijarde dolara. ‘Pad bi uvelike bio nadoknađen povećanjem proizvodnje unutar EU-a i manjim obujmom izvoza EV-a, što bi vjerojatno značilo osjetno više cijene za krajnje potrošače‘, zaključili su istraživači, piše Financial Times.
Analizirajući odluku EK iz političke perspektive može se doći do zaključka kako je nejasno zbog čega institucije EU guraju ovako važne odluke, koje mogu predodrediti budućnost trgovinskih odnosa s vodećom ekonomskom silom svijeta, u trenutku kada su tek završeni europarlamentarni izbori na kojima je došlo do očigledne promjene u načinima razmišljanja.
Drugo važno pitanje koje se otvara jest kakve ima logike poskupljivati e-vozila na razini EU ako je primarni cilj zaustavljanje klimatskih promjena. Nije logično poskupljenjem uvoza e-vozila iz Kine drastično podizati cijenu hitne tranzicije prema klimatskoj neutralnosti. Čak je pomalo nestvarno da je EK ovaj potez napravila uz protivljenje predstavnika njemačke autoindustrije.
- Njemačka je 2023. izvezla 216.299 automobila u Kinu, što je pad od 15 posto u odnosu na godinu prije; Marke, uključujući Mercedes i Volkswagen, također imaju tvornice u zemlji. Geely, jedna od kineskih kompanija pod istragom, posjeduje švedski Volvo. Premijer Ulf Kristersson pridružio se Scholzu i mađarskom premijeru Viktoru Orbánu, koji se dodvorio kineskom ulaganju u električna vozila, u javnom protivljenju carinama EU-a“, upozorava Financial Times. Očekuje se da će se Češka i Slovačka također pridružiti grupi država koje će pokušati oboriti odluku Komisije.
Osim što je pomalo nestvarno da EK prijedlogom uvođenja tarifa na kineska e-vozila odlučila drastično poskupiti proces zelene tranzicije, koji godinama promovira kao sveti cilj te su od zelenih politika čak napravili svojevrsnu modernu ideologiju/religiju, koje se kao sve ideologije/religije baziraju i na nekim iracionalnostima.