Poljska je u svojevrsnoj ustavnoj krizi.
Naime, otkad se na čelo države vratio vrlo proeuropski Donald Tusk, obećavši sunarodnjacima povratak na "stare demokratske postavke", njegova koalicijska vlada desnog centra nailazi na toliki otpor opozicijskih konzervativaca da u pitanje dovodi operativno funkcioniranje cijele izvršne vlasti.
- Riječ je o očitoj sabotaži - komentirao je Tusk na samom početku svojega mandata.
Njegova najveća opozicija nije u Sejmu, nego u PiS-ovu tandemu "nestranačkog" predsjednika Andrzeja Dude i Ustavnog suda u kojem sjede pomno izabrani suci. Prema poljskom Ustavu, oni imaju moć blokirati svaki vladin prijedlog.
Koliko je situacija kaotična, najbolje dokazuje i nedavni pokušaj reforme državnih medija koji je rezultirao okupacijom i blokadom cijele televizijske kuće u središtu Varšave. Zbog toga je došlo do privremene obustave programa, a zbog nastalih nereda bila je primorana intervenirati i policija.
Paradoks cijele situacije?
S obzirom na to da su poljski konzervativci tijekom osmogodišnje vladavine promijenili zakone kako bi ih prilagodili svojoj viziji vođenja države, Tusk reforme, osobito one najnužnije i korjenite, može provesti jedino tako da ih radi mimo samog zakona.
- Način na koji se Poljska postavi u ovome ključnom trenutku mogao bi poslužiti kao formula i nekim budućim vladama u zemljama poput Mađarske i Turske kada se njihovi građani konačno odluče na promjenu - tvrdi Michał Baranowski, čelnik varšavskog think tanka German Marshall Fund. Ističe kako njegova organizacija smatra da je jedno desetljeće najdulje razdoblje koje funkcionalna demokracija može tolerirati klizeći prema autoritarizmu, a da se državna tijela može ‘spasiti‘. Nakon tog roka, smatra Baranowski, država nepovratno otkliže u režimsku crnu rupu iz koje se gotovo nemoguće vratiti na staro.
U tom kontekstu, Poljaci su se ‘u posljednji čas‘ odlučili vratiti na demokratski zdravije ‘staro‘.
Međutim, čak i oni proeuropski orijentirani birači, oduševljeni (ne)očekivanim ishodom posljednjih parlamentarnih izbora, šokirani su kaosom nastalim u sklopu Tuskova pokušaja reformi, zbog čega nekolicina političkih analitičara strahuje da bi moglo doći do skorog ljuljanja vladajuće većine.
Sličan je trend uočljiv i na poljskoj burzi. Naime, rezultati parlamentarnih izbora pozitivno su se odrazili na vrijednosti tržišnih markera, ali samo kratkoročno jer su investitori sada zabrinuti kako će se kriza razriješiti, a da tržište nastavi cvasti.
Skeptike, barem privremeno, trebaju smiriti rezultati najnovijih anketa koji pokazuju da Tusku raste popularnost, i to na uštrb opozicije gdje je neočekivani izborni poraz raskrinkao organizacijski kaos i nedostatak vođe svjesnog suvremenih potreba poljskog biračkog tijela.
No, pred Tuskom je tek najveća od svih bitaka - ona koja se odnosi na reformu pravosuđa.
Bez nje zakomplicirat će si odnos s EU koja računa na svojega bivšeg ključnog dužnosnika da uspješno rehabilitira poljsko pravosuđe te uvjetuje korištenje svojih fondova pozitivnim pomacima na tom terenu. S obzirom na većinu vladajuće koalicije u novom sazivu Sejma, nije toliko upitno hoće li parlament usvojiti prijedlog reforme koliko je apsolutno jasno da će je spomenuti tandem Duda i Ustavni sud pokušati blokirati.
Tusk će, u najgorem slučaju, morati pričekati neka bolja vremena koja bi mu se mogla nasmiješiti već sljedeće godine kada su predviđeni predsjednički izbori.