STIŽU I JAPANCI!

Nevjerojatni podaci o stranim ratnicima u Ukrajini: Najviše ih dolazi iz pitome europske zemlje

Procjenjuje se i da je nekoliko tisuća ukrajinskih državljana koji žive u inozemstvu zainteresirano za povratak kući ili se već vratilo

Pripadnici Azova (fotografija iz 2014. godine)

 Sergei Supinsky/Afp/Profimedia

Nakon što je ukrajinski predsjednik objavio osnivanje Međunarodne legije teritorijalne obrane, pozivajući strance da se priključe borbi protiv Rusije, više tisuća boraca iz cijelog svijeta iskazalo je interes. Ukrajinski predsjednik Zelenski u poruci objavljenoj na Facebooku ustvrdio je da je prvih 16.000 boraca već na putu za zemlju gdje će se boriti za "zaštitu slobode i života svih nas".

Ukrajinska ambasada u Sjedinjenim Državama primila je, navodi, više od 3000 aplikacija američkih državljana koji se žele boriti protiv Rusije. Nekoliko stotina već ih je stiglo u Ukrajinu, a mnogi među njima su vojni veterani, piše Military Times.

Talijanski institut za međunarodnu politiku objavio je da je, prema podacima dostupnima u otvorenim izvorima i na društvenim mrežama, najmanje 591 strani borac iz devet zemalja na putu u Ukrajinu ili već tamo. Među njima je 70 japanskih državljana, 400 švedskih, deset veterana iz NATO-ovih snaga, stotinu Litavaca, jedan finski rezervist, jedan Norvežanin te najmanje sedam bjeloruskih volontera. Oko 20 Australaca iskazalo je interes, ali se čekala njihova formalna prijava.

Procjenjuje se i da je nekoliko tisuća ukrajinskih državljana koji žive u inozemstvu zainteresirano za povratak kući ili se već vratilo. Govori se i o posebnoj gruzijskoj legiji koja poziva i one ratno neiskusne da dođu na bojište. Na bojištu još od 2014. godine djeluje i Bojna Azov, koja je naknadno uklopljena u ukrajinsku Narodnu gardu, a među čijim su članovima i Hrvati. Bojna je notorna po svom osnivaču i članovima zbog neonacističke ideologije, a o njoj je vjerojatno govorio Putin kada je spominjao denacifikaciju Ukrajine.

Talijanski institut ističe kako je od 2014. godine, prema procjenama, više od 17.000 boraca iz 55 zemalja sudjelovalo u sukobu na obje strane. Međutim, poziv dobrovoljcima iz inozemstva izaziva opravdana strahovanja od radikalizacije pristiglih boraca koji su često članovi ultradesničarskih skupina.

Nije posve jasno je li dolazak stranih boraca u skladu sa zakonom. Rusija je poručila da sa stranim plaćenicima neće postupati kao sa zarobljenicima te da će ih kazneno goniti. SAD i Australija, odakle stižu stotine volontera, među zemljama su koje nisu blagoslovile odlazak svojih državljana. Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss rekla je da pojedinci sami odlučuju. Japan je pozvao svoje državljane da se suzdrže, a Južna Koreja objavila je da je odlazak ilegalan. Češka, Danska, Kanada i Njemačka objavile su, pak, da prema njihovu zakonu nije ilegalno služiti u tuđoj zemlji.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 14:19