Ključni događaji:
- Rusija tvrdi da je uništila posljednji ukrajinski vojni brod
- Macron: ‘Ako će se Putinom pregovarati o miru, onda to mora biti prioritet pred suđenjem‘
- Njemačka vlada: ‘Ukrajina ima pravo napasti ruski teritorij u svrhu samoobrane‘
- granatirana Belgorodska oblast
- dron uzrokovao požar u ruskoj rafineriji nafte na Crnom moru
- Wagner koristi Facebook i Twitter za regrutiranje
- Rusija izdala potjernice za dvojicom najviših ukrajinskih zapovjednika
Rusija tvrdi da je uništila posljednji ukrajinski vojni brod
Posljednji ukrajinski vojni brod uništen je oružjem visoke preciznosti dok je bio usidren u crnomorskoj luci Odesi, izvijestilo je rusko ministarstvo obrane u srijedu.
Napad ruskih zračnih i raketnih snaga odigrao se u ponedjeljak, rekao je glasnogovornik ministarstva obrane Igor Konašenkov u Moskvi, rekavši da se radi o ‘Juriju Olefirenku‘, desantnom brodu koji je nabavljen 1971. godine.
Ukrajinska mornarica inferiorna je ruskoj otkad je izgubila većinu svojih brodova nakon ruske aneksije crnomorskog poluotoka Krima 2014. godine. Nakon što su Rusi započeli rat, Ukrajina je pretrpjela daljnje gubitke.
Ukrajina nije potvrdila napad te se informacije ne mogu nezavisno potvrditi.
U međuvremenu, Kremlj je rekao da ne vidi potrebu da uvede izvanredno stanje u zemlji, unatoč nedavnim napadima dronova na Moskvu i raketiranju ruskih regija koje graniče s Ukrajinom.
Trenutno se ne raspravlja o uvođenju ratnog stanja, rekao je u srijedu glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
Projektil pao direktno na prometnu cestu u Kijevu
Snimka s upravljačke ploče automobila snimila je ostatke ruskog projektila kako pada nasred ceste tijekom prometne gužve u Kijevu.
Projektil je pao okomito točno između dva auta, no srećom, nije eksplodirao. Krhotine su se raspršile uokolo, a vozači počeli kočiti i skretati da izbjegnu gelere.
Pogledajte video:
Rusija je u ponedjeljak ujutro ispalila 11 balističkih i krstarećih projektila na glavni grad Ukrajine, kazali su ukrajinski dužnosnici.
Macron poručio istočnoj Europi: Trebali smo slušati vaša upozorenja o Rusiji
Francuski predsjednik Emmanuel Macron priznao je u srijedu u Bratislavi da je Francuska trebala posvetiti više pozornosti istočnoeuropskim zemljama koje su upozoravale na Rusiju prije nego što su snage Moskve napale Ukrajinu.
Macron je na sigurnosnom forumu rekao da ne bi trebalo biti podjela između "stare Europe" i "nove Europe", misleći na trajne razlike između istočnih i zapadnih članica Europske unije glede pitanja poput Rusije.
"Neki su rekli da ste propustili priliku da zašutite. Mislim da smo i mi propustili priliku da vas saslušamo. To vrijeme je prošlo", rekao je Macron pa zaradio pljesak tijekom govora na GLOBSEC-u u glavnom gradu Slovačke.
Macron je aludirao na opasku tadašnjeg francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca iz 2003. godine. Chirac je tada rekao da su istočnoeuropske nacije, koje su se priklonile Sjedinjenim Državama i Velikoj Britaniji u njihovoj odluci da napadnu Irak iste godine, a čemu su se usprotivili neki veliki zapadni saveznici uključujući Francusku i Njemačku, propustile "dobru priliku da zašute".
Ta je izjava šokirala istočnoeuropske zemlje i pridonijela trajnom nepovjerenju najnovijih članica EU-a prema Parizu, a koje se ponovno pojavilo nakon napada Rusije na Ukrajinu u veljači 2022.
Istočne članice EU-a poput Poljske kritizirale su Macrona zato što je održavao otvorene komunikacijske kanale s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i jer je rekao da Rusiju ne treba "ponižavati" u međunarodnim naporima za okončanje sukoba u Ukrajini.
Macron je u srijedu rekao još da Europa treba izgraditi vlastitu obrambenu industriju i ne oslanjati se samo na zaštitu SAD-a, iako je priznao da je američki doprinos u novcu i materijalu bio ključan za formiranje vjerodostojne fronte protiv Rusije.
"Budimo zahvalni i recimo hvala Sjedinjenim Državama. Ali hoće li ova administracija biti ovdje zauvijek?" rekao je Macron. "Zato je europski obrambeni stup u NATO-u nužan", dodao je.
SAD održava predsjedničke izbore u studenom 2024. s potencijalnim kandidatom Donaldom Trumpom koji je kao američki predsjednik rekao da bi europske nacije trebale izdvajati više za vlastitu obranu.
Macron je rekao da je Rusija pretrpjela jasne neuspjehe u ratu, među njima pristupanje Finske NATO-u i gubitak legitimiteta na globalnoj sceni.
"Rat nije ni blizu kraju, ali jedno je jasno: Ukrajina neće biti osvojena. Vidimo da je ono što je trebala biti ‘specijalna operacija‘ - geopolitički neuspjeh", rekao je francuski predsjednik.
Macron: ‘Ako će se Putinom pregovarati o miru, onda to mora biti prioritet pred suđenjem‘
Možda neće biti moguće poslati Vladimira Putina na sud za ratne zločine u Haagu ako je on jedina osoba s kojom Zapad mora pregovarati o okončanju rata u Ukrajini, rekao je Emmanuel Macron.
U govoru na konferenciji čelnika EU-a u Moldaviji, francuski je predsjednik također iznio planove za brzo proširenje EU-a, pomirenje između istoka i zapada Europe i jasan put ka članstvu u NATO-u za Ukrajinu.
Rekao je da je Rusija izgubila sav legitimitet, ali da ako nadolazeća ukrajinska protuofenziva ne ispuni svoje vojne ciljeve, mora se napraviti procjena kako će ubuduće izgledati europska potpora Ukrajini. Također je rekao da Ukrajina ne brani samo svoje granice, već i europske.
Pozvao je na kontinuitet američke politike prema Ukrajini, ali je rekao da se EU mora pripremiti za mogućnost izbora republikanske administracije tako što će ojačati vlastitu obranu.
U dosad najiskrenijem govoru jednog europskog čelnika o potrebi pregovora s Putinom, Macron je rekao da "ako za nekoliko mjeseci budemo imali šansu za pregovore, pitanje će biti arbitraža između suđenja i pregovora, a vi morate pregovarati s vođama koje imate. Zato mislim da će pregovori biti prioritet... Možete biti u poziciji da kažete: ‘Želim da ideš u zatvor, ali ti si jedini s kim mogu pregovarati.‘”
Prigožin: ‘Na front treba poslati sve genarale i dužnosnike da poginu‘
Savjetnik ukrajinskog ministra unutarnjih poslova Anton Geračšenko objavio je na Twitteru video u kojem šef Wagnera, Jevgenij Prigožin, predlaže da se ruske generale i dužnosnike pošalje na frint u sigurnu smrt.
‘Prigožin predlaže reformu stvari u Rusiji‘, kaže Geraščenko ironično.
‘Nudi da ostavi 200 generala od 10.000 i pošalje ih na bojišnicu da poginu. Zatim bi na prve crte trebali ići i državni dužnosnici, policija i druge strukture koje provode zakon - nemaju baš puno posla kod kuće, smatra Prigožin. Ako odbiju, treba ih pogubiti‘, kaže Geraščenko i na kraju dodaje: ‘Mogao je napraviti karijeru pišući antiutopijske romane umjesto da bude mesar iz Bakhmuta.‘
Rusija samo u svibnju na projektile potrošila 1,7 milijardi dolara
Kyiv Post analizirao je troškove ruskih raketnih napada na Ukrajinu u svibnju.
Istraga je otkrila da je oko 90% od 500 projektila i bespilotnih letjelica lansiranih na Ukrajinu zakazalo, što je koštalo Ruse više od 1,7 milijardi dolara.
Nakon uvida u dnevne informacije koje su objavile ukrajinske zračne snage, ustanovili su za napad na Ukrajinu korištena 563 projektila i bespilotne letjelice Shahed iranske proizvodnje.
Njih 533 uništile su ukrajinske zračne snage. To uključuje 401 dron Shahed-136, koji koštaju oko 20.000 dolara svaki.
Projektili su inače najveća financijska stavka za Rusiju.
Kyiv Post priznaje da su to samo podaci koje je objavila Ukrajina i da nisu neovisno provjereni. Dodali su da su napravili "konzervativne pretpostavke tamo gdje je to bilo potrebno".
Njemačka vlada: ‘Ukrajina ima pravo napasti ruski teritorij u svrhu samoobrane‘
Glasnogovornik njemačke vlade rekao je da Ukrajina ima pravo napasti ruski teritorij jer se to kvalificira kao samoobrana.
U intervjuu za njemački list Deutsche Welle, Steffen Hebestreit je rekao: “Međunarodni zakon dopušta Ukrajini da izvodi napade na teritoriju Rusije u svrhu samoobrane.”
Međutim, Hebestreit je rekao kako ne vjeruje da bi se za napade trebalo koristiti njemačko oružje.
Izjava dolazi dan nakon što je napad dronom na Moskvu oštetio nekoliko visokih zgrada. Rusija je optužila Ukrajinu da je organizirala napad, ali su ukrajinski dužnosnici odbacili odgovornost.
Tog jutra Rusija je pokrenula još jedan napad bespilotnim letjelicama na Kijev, gađajući glavni grad po 17. put u svibnju. Jedna osoba je poginula, a najmanje 13 ih je ozlijeđeno.
Norveška: Moskva neće imati utjecaja na odluku o članstvu Ukrajine u NATO-u
NATO neće dopustiti Rusiji da odlučuje kad će se Ukrajina moći pridružiti zapadnom savezu, rekla je norveška ministrica vanjskih poslova u srijedu uoči sastanka s kolegama u NATO-u na kojemu će se nastojati smanjiti podjele glede zahtjeva za članstvo Kijeva prije samita vojnog saveza u srpnju.
"Ukrajina i saveznici u NATO-u odlučit će kada će Ukrajina postati članica NATO-a, nije na Moskvi da odlučuje", rekla je norveška ministrica vanjskih poslova Anniken Huitfeldt novinarima uoči dvodnevnog sastanka sa svojim kolegama iz NATO-a.
Sjevernoatlantski savez nije prihvatio zahtjev Ukrajine da po ubrzanom postupku postane članica jer su zapadne vlade, poput Sjedinjenih Država i Njemačke, oprezne prema bilo kakvom potezu koji bi mogao približiti NATO ratu s Rusijom.
Kijev i neki njegovi najbliži saveznici u istočnoj Europi žele da se konkretni koraci za približavanje Ukrajine članstvu dogovore na samitu NATO-a 11. i 12. srpnja u Vilniusu u Litvi.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je prošlog tjedna da Ukrajina neće moći ući u NATO dok bjesni rat s Rusijom, ali je dodao da će situacija biti drukčija kad sukob završi.
NATO se 2008. godine složio da bi se Ukrajina s vremenom mogla pridružiti savezu. No još nisu poduzeti određeni koraci poput davanja akcijskog plana za članstvo Kijevu koji bi odredio vremenski okvir za približavanje Ukrajine vojnom paktu.
Rusija se oštro protivi članstvu Ukrajine u NATO-u, ali je invazija Moskve na susjednu zemlju izazvala povijesnu promjenu politike Finske koja je postala članica NATO-a u travnju i poništila sedam desetljeća vojne nesvrstanosti.
Finska je podnijela zahtjev za članstvo zajedno sa Švedskom, ali su njezin ulazak zaustavile Mađarska i Turska. Reizbor predsjednika Tayyipa Erdogana u Turskoj u nedjelju mogao bi donijeti novi poticaj kandidaturi Stockholma.
Norvežanka Huitfeldt rekla je da bi Švedska trebala postati punopravna članica prije samita NATO-a u srpnju.
"Nema apsolutno nikakvog razloga za zadržavanje Švedske. Švedska ispunjava sve kriterije", rekla je.
Međutim, napredak u Oslu nije vjerojatan jer turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu neće prisustvovati sastanku.
Rusi digli u zrak cestu u Černihivskoj oblasti
Ruske snage digle su u zrak cestu u Černihivskoj oblasti na spoju ukrajinske granice s Rusijom i Bjelorusijom, izvijestila je na Telegramu Služba državne granične straže Ukrajine.
Andrij Demčenko, glasnogovornik Državne granične službe Ukrajine, u komentaru za Ukrajinsku pravdu koji je pojasnio da se eksplozija dogodila 30. svibnja.
‘Od ‘osvojit ćemo Kijev za tri dana‘ do ‘Raznesimo ceste da nas ne zarobe‘, napisao je na Telegramu Demčenko pa dodao:
‘Rusi su digli u zrak cestu u Černihivskoj oblasti na raskrižju granica Ukrajine, Bjelorusije i [R]usije... iako je malo vjerojatno da će im to pomoći.‘
‘Granični odredi Državne granične službe u Černihvskoj oblasti zabilježili su jučer u vrijeme ručka eksploziju koja je odjeknula na spoju triju zemalja. Kasnije je potvrđeno da su ruski okupatori digli u zrak cestu Černihiv-Brjansk.‘
Kao što vidimo, od onog ‘Kijev za tri dana‘, počeli su dizati u zrak ceste, vjerojatno strahujući da će Ukrajina napasti administrativni centar. Ali Ukrajina nije agresor. Kao što sam naglasio, naša država je isključivo obrambena i Brjansk nam ne treba. Međutim, mi želimo pad administrativng centra u kojem je odlučeno da se pokrene rat protiv Ukrajine, pa bi to trebali dići u zrak", kazao je.
Nije odmah objavljeno tko je lansirao dron, ali Rusija je tijekom utrorka optužila Ukrajinu za povećan broj napada dronovima na njezin teritorij, uključujući i napade na Moskvu.
S druge strane, Ukrajina nikada javno ne preuzima odgovornost za napade na ruskom teritoriju ili na svom teritoriju koji je pod ruskom kontrolom.
EU uvela sankcije protiv sedam osoba zbog pokušaja destabilizacije Moldavije
Europska unija uvela je sankcije protiv sedam osoba iz Moldavije zbog njihovih akcija kojima su destabilizirali i potkopavali teritorijani integritet te male države, bivše sovjetske republike, koja graniči s Ukrajinom.
Te sankcije objavljene su uoči dolaska više od 40 europskih lidera u Kišinjev koji bi na sastanku u četvrtak trebali izraziti potporu Moldaviji i njezinoj aktualnoj prozapadnoj vladi koja je osudila rusku agresiju na Ukrajinu.
EU obilno pomaže moldavsku predsjednicu Maiu Sandu od njezina dolaska na vlast 2020. godine, a uoči sastanka u Kišinjevu objavljeno je kako će pomoći moldavsko gospodarstvo sa 290 milijuna eura.
Tri osobe protiv kojih je EU uvela sankcije napustile su Moldaviju, a dvije od njih su optužene za baknovne prevare. Jedan od njih je Vlad Plahotniuc koji je prokazan kao glavni čovjek u prevari vrijednoj milijardu dolara iz 2014-15. godine, a drugi je proruski nastrojeni financijski magnat Ilan Sor, koji je prošloga mjeseca osuđen na 15 godina zatvora, a organizirao je masovne antivladine prosvjede iz egzila u Izraelu.
"Te osobe koje se ne slažu s našim zakonima izdaju nacionalne interese Moldavije, prijete razvoju naše zemlje i rade u korist Kremlja", objavila je Sandu.
Rusija izdala potjernice za dvojicom najviših ukrajinskih zapovjednika
Ruska državna novinska agencija RIA objavila je kako je rusko ministarstvo unutarnjih poslova izdalo potjernice za dvojicom najviših ukrajinskih vojnih zapovjednika, glavnim zapovjednikom ukrajinskih snaga Valerijem Zalužnim i general-pukovnikom kopnenih snaga Oleksandrom Sirskim.
Nije navedeno zbog čeka su potjernice izdane, a ukrajinska ih je strana ocijenila kao još jedan pokušaj demoraliziranja svojih snaga.
"Stavljanje psihološkom pritiska na zapovjednike koji se bore protiv neprijatelja koji je značajno jači kako u brou vojnika tako i oružja je besmisleno", prokomentirala je zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hanna Maliar.
Oglasio se Putin, Kremlj prijeti ‘najoštrijim mogućim mjerama‘
Ruski predsjednik Vladimir Putin oglasio se o napadu dronovima na Moskvu. Putin je ustvrdio da je napad bio usmjeren na "civilne mete" i da će zbog toga biti ojačana protuzračna obrana u glavnom gradu.
Također je optužio odgovorne za napad da pokušavaju "isprovocirati" i "uplašiti" Rusiju.
U međuvremenu je rusko ministarstvo poslova poručilo da Rusija može poduzeti ‘ozbiljne mjere‘ nakon napada na Moskvu u utorak. Zaprijetili su da bi Moskva mogla poduzeti "najoštrije moguće mjere" kao odgovor.
"Uvjeravanja dužnosnika NATO-a da režim u Kijevu neće izvoditi udare duboko na ruskom teritoriju pokazala su se potpuno licemjernim", navodi se u priopćenju ministarstva.
"Rusija zadržava pravo poduzimanja najoštrijih mogućih mjera kao odgovor na terorističke napade kijevskog režima".
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu je ranije tijekom dana optužio Ukrajinu za napad i rekao da je Kijev izveo "teroristički čin" protiv "civilnih ciljeva".