TOTALNI DEBAKL

Neviđeno poniženje za stanovnike jednog od najskupljih svjetskih gradova: ‘Neprihvatljivo! Što mogu s tim?‘

Jednako su skupi kao i Los Angeles. Cijene nekretnina su eksplodirale, a parkirno mjesto košta - milijun dolara

Hong Kong

 Stephen Belcher/Alamy/Profimedia/Stephen Belcher/alamy/profimedia

Hong Kong jedan je od najskupljih gradova na svijetu s najnepovoljnijim tržištem nekretnina na planetu i parkirnim mjestima s cijenama od gotovo milijun dolara. Kad je vlada u ponedjeljak podigla minimalnu plaću za bijednih 29 centi, aktivisti su oštro odgovorili, prenosi CNN.

- Mislimo da je to neprihvatljivo, ovim iznosom ne mogu se pokriti osnovne životne potrebe u Hong Kongu, rekla je Wong Shek-hung, direktor humanitarne organizacije Oxfam.

Nova minimalna plaća iznosi 40 hongkonških dolara (4,65 eura) po satu, dok je prijašnja satnica iznosila 37,5 hongkonških dolara (4,36 eura). Minimalna plaća, koja je prvi put uspostavljena 2011. godine, trebala bi se revidirati svake dvije godine, ali je zamrznuta na stopi iz 2021. godine zbog gradskog gospodarstva pogođenog Covidom.

Vlasti su utvrdile da bi povećanje plaća u vrijeme pandemije na poduzeća stavilo dodatni pritisak pa su nastavili s radom po ranije utvrđenim satnicama. Wong je uvjeren da povećanje neće napraviti značajne promjene za stanovnike Hong Konga koji je svrstan među najskuplje gradove na svijetu.

Prošle godine našao se na popisu najskupljih gradova na kojem je podijelio četvrto mjesto s jednako skupim Los Angelesom, prema Svjetskom indeksu troškova života koji je objavio Economist Intelligence Unit (EIU). Na prva tri mjesta nalaze se: New York, Singapur i Tel Aviv.

Za razliku od Hong Konga, minimalna satnica u New Yorku iznosi 13,7 eura, u Los Angelesu 15,32 eura, dok se u Tel Avivu kreće od 7,55 do 7,72 eura ovisno o ukupnom broju radnih sati. Singapur nudi različite minimalne plaće ovisno o sektoru primjenjive na građane i osobe sa stalnim boravkom.

Iz Oxfama su poručili da je nova minimalna plaća u Hong Kongu i dalje niža od primanja dvočlane obitelji dobivenih kroz gradski program socijalnog osiguranja što demotivira radnike. Tajnik za rad i socijalnu skrb Chris Sun u siječnju je odbacio prijedlog da se satnica podigne na 45,4 hongkonških dolara (5,28 eura) jer smatra da bi "mnogi ljudi radije radili nego primali socijalnu pomoć jer rad ima veću vrijednost u njihovim životima".

- Vole li ljudi ići na posao ili ne? Odlazak na posao nije samo zarađivanje novca, to je važno za čovjekov duh i zdravlje. Ta primanja ne mogu se uspoređivati, jedno je socijalna pomoć, a drugo rad, rekao je Sun za javnu televiziju RTHK.

Srednja satnica prošle je godine bila 77,4 hongkonška dolara (9 eura), prema Odjelu za popis stanovništva i statistiku.

Ekonomija u preokretu

Gospodarstvo Hong Konga posljednjih godina uzdrmala je pandemija koronavirusa i gradska politika. Pandemija je uništila industriju hrane, pića, ugostiteljstva i turizma, dok su se istovremeno raspali radnički sindikati koji su desetljećima zastupali stotine tisuća radnika.

Dugi niz godina tisuće prosvjednika izlazilo je na ulice svakog Praznika rada 1. svibnja kako bi izrazili nezadovoljstvo i zahtijevali bolje uvjete. Masovni prosvjedi gotovo su nestali otkako je nametnut zakon o nacionalnoj sigurnosti koji je korišten za zatvaranje političara, novinara, učitelja i prosvjednika. U ponedjeljak se održalo samo nekoliko manjih prosvjeda na kojima su radnici tražili veće plaće.

Pandemija je povećala ionako velik jaz između bogatih i siromašnih, najbogatija kućanstva sad zarađuju 47 puta više od najsiromašnijih, objavljeno je u studiji Oxfama iz listopada.

Rast životnih troškova

- Udio ljudi koji žive s minimalnom plaćom sad je manji nego prije deset godina. U 2021. godini samo 2,6% zaposlenika zarađivalo je manje od 40 hongkonških dolara po satu, u usporedbi sa 6,4 % u 2011. godini. Oni koji primaju minimalnu plaću uglavnom rade poslove čišćenja, zaštitara ili u maloprodaji, rekla je Wong.

Dodala je da se razlika između srednje i minimalne plaće povećala što znači da se razlika u bogatstvu također pogoršala. Troškovi hrane porasli su za više od sedam posto od prosinca 2019. do prosinca 2022., što znači da oni s minimalnim plaćama moraju štedjeti i ne mogu si priuštiti zdravu i hranjivu prehranu.

Troškovi energenata u istom razdoblju porasli su za više od 11 posto pa oni s niskim prihodima jako teško žive.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 16:16