UŽARENA BITKA ZA FOTELJU

Neuništivi Bojko mitska je figura na Balkanu: Bio je otpisan i politički pokopan, ali se uvijek uspijevao vratiti

Na odluke Bugara ovoga puta neće utjecati samo unutarnje teškoće i problemi nego i njezina pozicija unutar EU

Bojko Borisov

 Nikolay Doychinov/Afp

Nikad ne otpisujte Bojka, glasi stara bugarska poslovica. Je li neuništivi Bojko Borisov "mačka s devet života" i Fenix koji se uvijek nanovo obnavlja? Čovjek bumerang?

Naime, Bugari će u 18 mjeseci već četvrti put na izbore, a najviše šansi, prema posljednjim predizbornim anketama, daje se baš Bojku Borisovu, kojeg su već nekoliko puta otpisivali i politički pokapali, ali on se uvijek uspijevao vratiti. On bi tako već četvrti put mogao sjesti u premijersku fotelju. Dosad je bio premijer od 2009. do 2013., od 2014. do siječnja 2017. te od svibnja 2017. do 2021. No, iako bi njegov GERB mogao dobiti 25-26 posto glasova, čini se da mu niti to neće biti dovoljno za samostalno vladanje. Tako da će Bugarska opet morati imati koaliciju, ali čini se da sada proruske stranke, iako se očekuje i njihov neloš rezultat, neće biti niti blizu da preuzmu kormilo.

Doduše, proeuropska stranka dosadašnjeg premijera Kirila Petkova Nastavljamo s promjenama (Prodlžavame projmanata) s 15-16 posto bit će druga snaga, ali vjerojatno, barem tako misle bugarski analitičari, neće u suradnju s Borisovom, ako baš nije dogorjelo do noktiju. Podsjetimo da je Petkov u žaru borbe protiv korupcije uhitio Borisova, ali ga je tužilaštvo pustilo već nakon nekoliko sati, a optužnica nikada nije podignuta. Tako da bi Bojku Borisovu kao partner mogla biti stranka turske manjine Pokret za pravdu i slobodu, s kojom je on već i ranije surađivao. No, neće biti dovoljna samo ona.

Tu je i druga proeuropska stranka, Demokratska, koja je dosad bila u koaliciji s Petkovom, kao i blago proruski Socijaldemokrati, ostaci bivše Komunističke partije. Tako da određene šanse neki analitičari u Sofiji daju i Petkovu da se vrati na "pole position", ako uspije ponovno okupiti svoje bivše koalicijske partnere, premda su mu šanse ipak male i ograničene.

No, da sve ne bude dosadno, kao treća snaga u parlamentu bit će otvoreno proruska stranka Vzdraždane (Preporod) koju vodi Kostadin Kostadinov, koji se hvali prijateljstvom s Vladimirom Putinom i protivi se sankcijama Rusiji. Očekuje se da će dobiti 10-11 posto glasova. No najveće iznenađenje prošlih izbora, populistička stranka zabavljača Slave Trifonova, teško da će ponoviti i približan rezultat.

Iako sva istraživanja pokazuju da većina Bugara ipak podržava sankcije i politiku EU prema Rusiji, Bugarsku se stalno gleda s oprezom kao mogućeg Putinova trojanskog konja u Europi. U Bugarskoj je inflacija prešla 17 posto, a zato što je ovisna o ruskim energentima mnogi se pribojavaju kako će biti ove zime, pogotovo jer je Rusija u jednom trenutku prestala isporučivati plin.

No, ovih je dana otvoren priključak na plinovod iz Azerbajdžana prema Grčkoj, kojim bi se trebala ublažiti ovisnost o ruskom plinu. Bugarski analitičar Andrej Rajčev za DW kaže da će ovoga puta zbog opće situacije Bugari, osim na vlastite egzistencijalne probleme i unutarnju politiku, obratiti pažnju i na međunarodnu politiku koja se prelama preko njih. Na odluke Bugara ovoga puta, smatra Rajčev, neće utjecati samo unutarnje teškoće i problemi nego i njezina pozicija unutar EU, a Bugari u većini i podržavaju da Bugarska bude dio EU. Tako da su ovi izbori u Bugarskoj vrlo važni i potvrda da se nastavlja proeuropska politika na krajnjem dijelu Europe.

Izlazne ankete pokazuju da Bojko pobjeđuje

Bugarska stranka desnog centra GERB bivšeg premijera Bojka Borisova pobjeđuje na nedjeljnim parlamentarnim izborima s oko 24,6 do 25,5 posto glasova, pokazale su izlazne ankete Gallup Internationala i Alpha Researcha.

Stranka Nastavljamo promjene (PP) reformističkog premijera Kirila Petkova, čija je koalicijska vlada pala u lipnju, trebala bi dobiti između 18,9 i 19,9 posto na izvanrednim izborima, četvrtima u manje od dvije godine.

Baš kao i prošle godine očekuje se da će Borisov (63), koji je obećao donijeti stabilnost i biti "jači od kaosa", imati problema naći koalicijske partnere među glavnim suparnicima koji ga optužuju da je dopustio jačanje korupcije za vrijeme svoje desetogodišnje vladavine koja je završila 2021.

Ne uspije li se formirati funkcionalna vlada, to bi produžilo političku nestabilnost i povećalo izglede da Sofija propusti ciljni datum za ulazak u eurozonu 2024.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 02:23