REPORT GOJKA DRLJAČE

Nestašica jedne relativno jednostavne tekućine neće se odraziti samo na opskrbi: Stati bi mogli i vatrogasci, hitna...

Dio prijevozničkih kompanija u Njemačkoj već se žali da ne mogu dobaviti AdBlue, a oni koji su ga uspjeli kupiti platili su cijenu sedam puta višu nego lani

Ilustracija

 Tolga Akmen/Afp/Profimedia/Tolga Akmen/afp/profimedia

Iz Njemačke bi se na ostatak EU mogla proširiti nestašica jedne relativno jednostavne tekućine bez koje nije moguće održavati moderni kamionski promet, što bi moglo dovesti do novih zastoja u lancima opskrbe. Već tjednima Nijemci trpe kroničnu nestašicu AdBlue tekućine koju od rujna 2015. moraju koristiti sva vozila za komercijalni prijevoz pogonjena dizel gorivom, kako bi se neutralizirale emisije dušičnog oksida koji bi inače bez te mješavine uree i deionizirane vode proizvodili dizelski motori. Danas bez AdBlue tekućine ne može biti kamionskog transporta, a situacija je već postala dramatična jer je jedan od najvećih njemačkih i europskih proizvođača AdBlue tekućine - SKW Piesteritz - prestao s proizvodnjom kako bi izbjegao gomilanje gubitaka uzrokovanih rastom ulaznih troškova, posebice prirodnog plina. Kompanija SKW Piesteritz proizvodnju AdBlue u potpunosti je prekinula prvi put u kolovozu. Nakon toga pokrenula je jednu od dvije proizvodne linije na minimalne razine kako bi osigurala najnužnije isporuke. Glasnogovornik SKW Piesteritza Christoper Profitlich poručio je kako bi u protivnom svaki mjesec morali računati s gubitkom od 100 milijuna dolara.

S obzirom na to da osim AdBlue tekućine SKW proizvodi i ugljični dioksid, obustava proizvodnje utjecala je ina isporuke umjetnog gnojiva i piva, ali i na rad klaonica te procese pakiranja prehrambenih proizvoda. No, najgore posljedice imat će nestašica AdBlue tekućine. Samo u Njemačkoj više od 90 posto ili 800.000 kamiona ne može bez AdBlue dodatka; potrebno je osigurati 2,5-5 milijuna litara dnevno.

Dio prijevozničkih kompanija u Njemačkoj već se žali da ne mogu dobaviti AdBlue, a oni koji su ga uspjeli kupiti platili su cijenu sedam puta višu nego lani.

Svi oni koji su tijekom pandemije shvatili što znače zastoji u lancima opskrbe sada slute nove velike probleme. Posebno se to odnosi na velike trgovinske lance, gdje odgovorni već uviđaju kako kontinuitet uredne opskrbe više nije moguć.

Problem je širi od trgovačke logistike. AdBlue moraju koristiti sva vozila iznad tri tone, što znači da će dio vozila hitne pomoći, ambulantnog prijevoza, vatrogasaca te poljoprivredne mašinerije (traktori, kombajni…) možda također stati.

Uz to, zbog dizanja cijena plina veliki problem postaje i proizvodnja amonijaka. Norveška Yara već je smanjila output za 65 posto, a njemački BASF umjesto da sam proizvodi amonijak u svom pogonu u Ludwigshafenu, radije ga kupuje na globalnom tržištu.

Problem je što energetski intenzivne industrije ne mogu izdržati do siječnja kada će se aktivirati njemački ‘energetski štit‘ – fiskalni paket državnih pomoći od 200 milijardi eura.

Iako je zadnjih dana cijena sirove nafte u padu jer trgovci računaju da će očekivana globalna recesija smanjiti potražnju, tržište jednog od naftnih derivata - dizela - još je u kaosu. Prijevoznička industrija (kamioni, vlakovi, brodovi) trenutačno plaćaju ogromne premije u nabavi dizel goriva. Faktori koji utječu na to da cijene dizela idu drugačijom putanjom u odnosu na cijenu nafte su raznoliki. Štrajk u francuskim rafinerijama trajao je duže od dva tjedna, za tri i pol mjeseca očekuje se aktiviranje zabrane uvoza iz Rusije na teritoriju EU, a Sjedinjene Države imaju najniže zalihe od 1982. godine te Bijela kuća pritišće američke proizvođače da dižu zalihe i smanje prekomorski izvoz.

U jednom trenutku prošloga tjedna trgovci su stoga za dizel plaćali premiju od 160 dolara po toni (20 dolara po barelu), a prije samo mjesec dana ta premija bila je 6-7 puta niža.

Za dizel se može reći da je gorivo globalne ekonomije jer o njemu ne ovisi samo transport nego i sustavi grijanja, kao i cijeli niz industrijskih procesa, što znači da će rast troškova dizel goriva imati značajan negativna utjecaj na svakoga, a prvenstveno će ogledati kroz daljnji rast cijena određenih roba.

Još prošli mjesec Europa je uvozila oko 40 posto dizela iz Rusije, te je nejasno kakav će utjecaj imati EU embargo na rusku naftu i derivate koji tek treba stupiti na snagu. U Francuskoj je, primjerice, zbog štrajka u rafinerijama oko trećina postaja za točenje goriva suočeno s nestašicama. Malo olakšanje osjetilo se na europskom tržištu nakon što su radnici Exxona Mobilea prekinuli štrajk u francuskim postrojenjima, ali jedna velika rafinerija TotalEnergiesa u Nizozemskoj i dalje stoji.

Nejasno je kakva će biti sigurnost opskrbe dizel gorivom tijekom zime.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 16:22