Neki opet pune Putinove džepove, Bruxellesu prekipjelo: Jedna će država imati poseban zadatak

Većina ruske nafte na globalnom se tržištu prodaje iznad gornje granice cijene, objavio je The Financial Times. Članice G7, EU i Australija dogovorile su se u prosincu prošle godine da se postavi gornja granica cijene barela ruske nafte na 60 dolara te da svaka tvrtka koja bi plaćala više može doći pod udar sankcija. Moskva je od prodaje nafte, osobito nakon što je cijena snažno skočila u proljeće 2022. godine, zarađivala više nego dovoljno da financira ratni stroj u Ukrajini. Cilj je ograničenja bio smanjiti dotok gotovog novca Kremlju kako bi se pomoglo obrani Ukrajine.

Ograničenje G7 zahtijeva od zapadnih osiguravatelja brodova da pokriju samo ruske pošiljke u kojima se nafta prodaje za manje od 60 dolara po barelu. Sumnja se da sve veći broj tankera koji prevoze rusku sirovu naftu plovi s krivotvorenim financijskim izvješćima ili nezapadnim osiguranjem. Podaci potvrđuju da je embargo na cijene bio poštovan sve do srpnja ove godine kad je počelo probijanje barijere.

Elementi slagalice

Dva su elementa važna u slagalici, rast cijena nafte koji je potaknula Saudijska Arabija najavom smanjenja proizvodnje te sve manji broj tankera koji su prevozili rusku naftu s osiguranjem zapadnih kompanija. FT prenosi da je u listopadu samo 37 od 134 broda koji su prevozili rusku naftu imalo zapadno osiguranje. Jutarnji list pisao je o tajnoj floti za zaobilaženje zapadnih sankcija.

Indija i Kina su 2022. postale najvećim kupcima ruske nafte jer su je kupovale ispod tržišne cijene, pa im je ograničenje gornje granice bilo od dodatne pomoći. Tijekom proljeća je ruska nafta tipa Urals prodavana po cijeni oko 50 dolara dok je referentni Brent bio oko 90. FT navodi da je sada razlika u cijeni oko 10 dolara u odnosu na tržišnu koja je u srijedu bila 82 dolara.

Bruxelles je krenuo tražiti rješenje tako da se cijena ruske nafte vrati ispod 60 dolara. FT prenosi da će Danska dobiti zadatak pregledati i potencijalno blokirati tankere s ruskom naftom koji plove njezinim vodama. Vlasti u Kopenhagenu će kontrolirati brodove koji prolaze tjesnacima pod njezinom kontrolom, a za koje smatra da nemaju zapadno osiguranje. Riječ je o mehanizmu koji je odobren Konvencijom o pravu mora UN-a budući da je većina tih tankera stara te predstavljaju ekološku prijetnju. Baltičkim morem, piše britanski poslovni dnevni list, prolazi oko 60 posto ukupnog morskog izvoza ruske nafte.

Rusko zlato

Reuters je objavio da je američko Ministarstvo financija ovog mjeseca zatražilo od 30 tvrtki koje upravljaju brodovima informacije o 98 brodova za koje se sumnja da su prekršili ograničenje. Od tih je tvrtki 17 s područja članica G7, a ostale su iz UAE, Indije, Turske, NR Kine, Hong Konga i Indonezije.

UAE je ovih dana objavio da će prekinuti prodavati Rusiji robu koja se može koristiti i u vojne svrhe, a Bloomberg je u srijedu objavio da Dubai više nije najveće tržište ruskog zlata, sada je to Hong Kong.