Neke države članice NATO-a jedva su dočekale da Biden preuzme od Trumpa. No, mogle bi se razočarati

Prije telefonskog razgovora s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom novi američki predsjednik Joe Biden je imao prvi telefonski razgovor s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom. Pobjeda Bidena s olakšanjem je primljena u Bruxellesu i u Europskoj uniji, ali i u NATO-a gdje je nepredvidljivost donedavnog predsjednika Trumpa uvijek izazivala nelagodu.

Biden i Stoltenberg nisu se trebali upoznavati, znaju se otprije. Stoltenberg je izabran na čelu NATO-a još za vrijeme Obamine administracije dok je Biden bio potpredsjednik. Biden je za vrijeme Trumpove administracije uvijek kritizirao postupke koji su slabili NATO i dovodili u pitanje čvrsto savezništvo s europskim državama.

U priopćenju NATO-a nakon razgovora se navodi da je glavni tajnik čestitao Bidenu na inauguraciju koju je vidio kao "snažnu demonstraciju snage američke demokracije i vrijednosti koje dijelimo, i kao početak novog poglavlja našeg transatlantskog saveza".

Brojna pitanja

U ovom razgovoru dotakli su se brojnih pitanja, od borbe protiv međunarodnog terorizma, Rusije i Kine, Afganistana i Iraka do jačanja NATO-a putem povećanja kapaciteta obrane.

"Glavni tajnik pozdravio je fokus predsjednika Bidena na obnovu Saveza, naglasivši da je NATO mjesto gdje se Europljani i Amerikanci sastaju svaki dan i da zajedno možemo se nositi sa svakim izazovom s kojim se niti jedna zemlja ne bi mogla nositi sama. Dogovorili su se da rade zajedno na pripremi NATO summita u Bruxellesu kasnije tijekom ove godine, gdje će lideri donijeti odluke koje će dodatno osnažiti naš savez", navodi se u priopćenju NATO-a.

Države članice koje se možda nadale da će SAD odustati od pritiska da troše više za obranu mogle bi se razočarati. I Bidenova administracija sigurno će ustrajati u zahtjevu da europske članice NATO-a izdvajaju više za obranu kako bi se smanjio jaz između njih i SAD-a. Trenutno manje od 20 posto zajedničkih obrambenih kapaciteta NATO-a čine europske članice, a nakon Brexita je to čak i manje. Biden neće dovoditi u pitanje spremnost Amerike da u svakom trenutku brani svoje saveznike i vojnom silom, ali neće odustati od zahtjeva za većim ulaganjima Europljana.

"Naglašena je potreba održavanja momentuma za povećanje troškova za obranu, kako bi se jamčila sigurnost naših država u nepredvidljivom svijetu", piše u priopćenju koje je poslao NATO nakon razgovora Bidena s glavnim tajnikom Stoltenbergom.

Bolje razumije Europu

NATO-u i europskim članicama svakako će biti lakše surađivati s Bidenom. On razumije Europu bolje od Trumpa i ne vidi NATO kao neku američku zaštitarsku tvrtku koja će braniti samo one koji plate. U razgovorima s Bidenom sigurno neće više biti verbalnih sukoba koji su ponekad obilježavali summite NATO-a za vrijeme Trumpa. Treba se sjetiti samo kako je kritizirao Njemačku da "daje milijardi eura Rusima kroz kupnju plina, a traže od nas da ih branimo od istih Rusa" ili "ako Europljani žele štititi svoju djecu, neka za to plate a ne da to plate uvijek Amerikanci".

Kao primjer da Amerikanci "ne mogu ginuti za druge" znao je spomenuti i, kako se izrazio, "ponosne, ali agresivne Crnogorce koji mogu započeti treći svjetski rat!". Nije pokazivao razumijevanja kada su neki lideri država članica govorili kako će povećati izdvajanja za obranu, ali ne mogu tako brzo jer trebaju poštivati procedure. "Kakve procedure. Ako može on, zašto ne biste mogli vi", obraćao se Trump liderima europskih država pokazivajući rukom prema turskom predsjedniku Erdoganu.

Jačanje NATO-a i povratak uloge ovog Saveza kao glavnog foruma za odluke o zajedničkoj euroatlantskoj sigurnosti, pogotovo nakon Brexita, bit će za Bidena jedan d glavnih prioriteta. I to je naglašeno u ovom razgovoru, prvom otkad je Biden započeo mandat u Bijeloj kući. Ali Biden neće odustati od cilja NATO-a da svaka država mora za obranu izdvajati najmanje 2 posto svog BDP-a, na što su se same države članice i obvezale, no od tog cilja još su jako daleko.