NOVA PODJELA MOĆI

Nedodirljiva Ursula, Macron i Scholz u drami, ali sve najviše brine potpuni kaos u državi koja je u samom srcu EU!

Ursula von der Leyen

 John Thys/Afp

Dan poslije europskih izbora u Bruxellesu je počela nova faza u kojoj će se, sukladno tim izborima, izabrati novo vodstvo institucija Europske unije. Što se samog ishoda izbora tiče, u Bruxellesu vlada prilično zadovoljstvo jer je jasno da će i u novom sazivu Europskog parlamenta postojati dovoljno velika proeuropska većina koja će jamčiti normalno funkcioniranje institucija, izbor predsjednice Europskog parlamenta te usvajanje proračuna i drugih ključnih odluka, u kojima je glas Parlamenta nužan.

Nisu se ostvarili strahovi od velikog porasta krajnje desnice u Europskom parlamentu niti je došlo do dramatičnih promjena brojki. Tri najveće političke skupine su, uz manje promjene, zadržale svoje pozicije, s tim da su liberali doživjeli priličan pad, ali je EPP zabilježio značajan porast. Socijalisti i demokrati imali su samo mali pad.

Dok se čekaju konačni službeni rezultati iz svih država članica, od sada će najvažnije biti kako će ići stvaranje političkih skupina u Europskom parlamentu, te hoće li se brzo stvoriti većina proeuropskih stranaka potrebna za izbor predsjednika ili predsjednice Europske komisije. Ursula von der Leyen je u svom prvom nastupu nakon rezultata izrazila zadovoljstvo što nije došlo do velikog rasta krajnje desnice ni krajnje ljevice, pa je sigurna da EU može ići dalje s poslom kojim se bavila i do sada, a da pri tome ona osigura još jedan mandat.

U Bruxellesu procjenjuju da će Ursula von der Leyen potporu za još jedan mandat "gotovo sigurno" dobiti i u Europskom parlamentu i u Europskom vijeću. Ne vide tko bi sada mogao biti protiv, nakon ovakvog uspjeha EPP-a i debakla na nacionalnoj razini onih koji su potencijalno mogli postavljati prepreke u Vijeću. Europska pučka stranka, osim što je ojačala u Europskom parlamentu, ima i najveći broj članova Europskog vijeća. A s druge su strane ključni članovi Europskog vijeća iz redova liberala, francuski predsjednik Macron, nizozemski premijer Rutte i belgijski premijer De Croo, na nacionalnoj razini ispali veliki luzeri ovih izbora, pa je teško očekivati da će se suprotstavljati EPP-u po pitanju reizbora Ursule von der Leyen.

image

Emmanuel Macron

Ludovic Marin/Afp

Kada se budu dogovorili oko njena reizbora na čelo Europske komisije, onda će se u istom paketu dogovoriti i izbor predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost. Prema rezultatima izbora, a po podjeli moći u Vijeću, logično je da predsjednik Europskog vijeća dođe iz redova socijalista, dok bi liberalima, koji su značajno pali, ali su i dalje nužni radi većine u Europskom parlamentu, dovoljna nagrada bila mjesto visokog predstavnika za vanjsku politiku i sigurnost.

Veliki je napor država članica, ali i političkih skupina u Europskom parlamentu, da se sve to dogovori do kraja mjeseca. U Europskom parlamentu su već počele konzultacije stranaka, a lideri država članica će prvi neformalni summit imati već sljedeći tjedan, 17. lipnja, a formalni 27. i 28. lipnja. Cilj je da sve bude dogovoreno do kraja lipnja, da bi se moglo glasati već na prvom zasjedanju Europskog parlamenta sredinom srpnja.

Ako se to ne dogodi, doći će do kašnjenja, što izbor novih čelnika institucija Europske unije može odgoditi do kraja godine, s potencijalom ulaska u institucionalnu krizu. Što se brojeva u Europskom parlamentu tiče, to neće biti veliki izazov. No ako bi se EPP ipak odlučio koketirati s krajnjom desnicom, što mu ne treba, a potencijalno može biti opasno, mogao bi izgubiti potporu socijalista i to bi stvorilo probleme.

Oči Bruxellesa su dan nakon europskih izbora sada okrenute i prema državama članicama. Najdramatičnije je u Francuskoj, gdje je Macron dobio težak udarac, pa je sazvao i izvanredne nacionalne izbore. Ništa bolje nije prošao ni kancelar Olaf Scholz u Njemačkoj, čija je stranka pala na najnižu razinu u povijesti s tek nekih 14 posto glasova. A kada su lideri Njemačke i Francuske u krizi kod kuće, onda slabi i njihova moć na europskoj razini.

image

Olaf Scholz

Ralf Hirschberger/Afp

Težak udarac je dobio i belgijski premijer, i to na tri različita izbora koji su održani u zemlji gdje je sjedište EU. Aleksandar De Croo, čija zemlja trenutno i predsjeda Europskom unijom, na svim je izborim, i europskim, i državnim, i regionalnim, pala ispod 10 posto. On je dao ostavku, ali to ne znači ništa jer je ionako izgubio vlast. Kako će za sklapanje belgijske vlade biti potrebno puno mjeseci, ako ne i godina, De Croo će još dugo ostati poraženi, odlazeći premijer u ostavci te tehnički premijer Belgije.

Ovaj politički kaos u Belgiji, uz očekivano sklapanje prve vlade u Nizozemskoj koju će voditi krajnja desnica uz pomoć liberala, dodatno će utjecati i na razvoj događaja u Europskoj uniji, u kojoj ove zemlje imaju značajnu ulogu.

image

Alexander De Croo

Saul Loeb/Afp
Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. lipanj 2024 23:25