„Ukrajina će se i bez američke pomoći braniti uz pomoć zemalja Europske unije i nekih drugih poput Kanade, Japana i Južne Koreje. Međutim, vrlo teško se je boriti bez američke pomoći. Svo oružje koje Ukrajini stiže iz Amerike plaća Europa, ali uskraćivanje informativnih satelitskih podataka i te kako šteti obrani Ukrajine. To mi sliči na 30-te godine prošlog stoljeća i minhenski sporazum kada je britanski premijer Chamberlain potpisao sporazum s nacističkom Njemačkom i fašističkom Italijom i hvalio se s time, a kada su predali Sudete Njemačkoj, Njemačka je napala Poljsku i započela Drugi svjetski rat. Sada predsjednik Trump pregovara s dokazanim ratnim zločincem Putinom”, kaže u Briefingu posebni savjetnik predsjednika Vlade za vanjsku politiku dr. sc. Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Trump sada javno kaže da je predsjednik Zelenski kriv za rat i da do rata nije trebalo doći. To je potpuno krivo. Putin uopće ozbiljno pregovara nego traži kapitulaciju Ukrajine i predaju Donbasa. Trump ukida sankcije Rusije na izvoz dizel. To je sigurno povijesno pogrešna odluka”, tvrdi Granić dodajući da Trump nije razmišljao o tome da Iran može blokirati prijevoz nafte kroz Hormuški tjesnac i da upravo zbog toga sada svijet najviše trpi.
„Svijet je u najvećoj krizi nakon Drugog svjetskog rata, a isto tako i Europska unija. U Njemačkoj AfD javno kaže da će prekinuti pomoć Ukrajini i uspostaviti odnose s Rusijom. Njemačka je zatvorila 12 nuklearnih elektrana i vezala se za Rusiju zbog uvoza nafte i naftnih derivata što je povijesna pogreška. Angela Merkel je primila milijun ilegalnih migranata što je dovelo do jačanja AfD-a, radikalne desnice, ali i ljevice. Ova koalicija koja je sada na vlasti će sigurno podržavati Ukrajinu, kao i predsjednik Macron, ali vidimo što se dešava – 600.000 prosvjednika u Francuskoj koje organizira radikalna ljevica. To može dovesti do destabilizacije Europske unije kada bi radikalne desnica ili radikalna ljevica došle na vlast u Francuskoj ili Njemačkoj”, komentira Granić dodajući da se sve umjerene stranke u Francuskoj moraju tome usprotiviti jer to u suprotnome podsjeća na Europu 30-ih godina prošloga stoljeća koja je proizvela Hitlera i Mussolinija.
„U Francuskoj su prosvjedi dio tradicije. U Hrvatskoj je jasan stav Vlade i drugih demokratski izabranih političara oko toga što se dogodilo u Splitu, da je to za najoštriju osudu. Sve državne institucije trebaju zajedno učiniti najviše što mogu. Kada je 1991. došlo do uništavanja židovskog groblja, tu su poznatu akciju Labrador organizirali srpska obavještajna služba i Slobodan Milošević da naškode Hrvatskoj i da se nova Hrvatska prikaže kao nasljednica NDH. Ne treba podcjenjivati i da ovo danas može biti vanjski manevar. Nikada se treba zaboraviti da su na prvom mjestu krivi oni koji prave navijačke nerede, ali kada uspoređujem s Labradorom, zna se kome bi moglo biti u interesu da se ovo dogodi. Pa jasno, Srbiji. Nemam nikakvih dokaza da je Srbija u to upletena. Radikalni dio Torcide je povezan s Delijama. Tukli su se zajedno u Beogradu i određeni kontakti postoje”, naglašava Granić koji misli da će u Hrvatskoj ubuduće biti puno manje tolerancije prema uzvikivanju ustaškog pozdrava.
„Hrvatska se apsolutno ne miješa u izbore u Srbiji. Vučićeve izjave o Hrvatskoj su dio njegove kampanje. Srbijanska oporba nema definiranu politiku prema EU i situaciji u svijetu, a oko Kosova ima iste pozicije kao Vučić. Sasvim je sigurno da je stupanj demokracije u Srbiji vrlo nizak i promatrači na izborima o tome moraju voditi računa”, govori Granić koji se slaže da je EU previše tolerantna prema Vučiću jer joj je bio cilj da se Srbija približi EU umjesto da ode prema Rusiji.
„Neki europski lideri su imali krive procjene jer su htjeli da Srbija bude dio proširenja EU, ali premalo poznaju povijest jer između sadašnje politike Srbije i Miloševićeve politike s početka 90-ih godina nema nikakve bitne razlike”, ističe Granić. Napominje da je Hrvatskoj stalo da Crna Gora uđe u EU, ali i da za to ispuni sve uvjete uključujući i stav prema onome što se događalo 90-ih godina.
„O uspostavi mira u Ukrajini se razgovara i naravno da će se tražiti kompromisno rješenje, a jedno od njih je da na sadašnjoj liniji bojišnice dođe do trajnog prekida vatre. Nešto poput Cipra. Ukrajina je na to spremna što ne znači da bi priznala da teritorij koji je Rusija anektirala međunarodnopravno ikada postane dio teritorija Rusije. Putin to u ovom trenutku ne prihvaća. U svakom ratu se ratuje i pregovara, potpisuju primirja i prekidi vatre. Pregovori su uvijek dobrodošli što znam jer sam u Domovinskom ratu bio glavni pregovarač s bivšom JNA. Putin nikakve ozbiljne pregovore u ovom trenutku ne prihvaća”, tvrdi Granić. Smatra da ni Velika Britanija, ni Njemačka dok je na vlasti Merz, ni Francuska dok je Macron neće od Rusije kupovati energente, no mogu u u tim zemljama doći na vlast oni koji će odmah krenuti u pregovore s Rusijom o tome. Obostrana želja Ukrajine i EU je, kaže, da Ukrajina postane EU članica, no to se neće dogoditi jednom odlukom nego treba proći proceduru.
„Dijalog između EU i SAD treba biti stalan. Vidjet ćemo kakva će biti američka politika nakon izbora 3. studenoga, a i Trumpu je ovo drugi mandat”, govori Granić koji je odgovarajući na pitanje našeg čitatelja otkrio kako ovakav izborni sustav u BiH nije određen Daytonskim sporazumom nego su promjenama izbornih zakona visoki predstavnici omogućili preglasavanje Hrvata.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....