-
Trump se ponovno obrušio na NATO saveznike
-
SAD ukida sankcije Turskoj, u fokusu prodaja F-35
-
Trump o saveznicima: ‘Nismo trebali pomoć, samo sam ih testirao‘
-
Trump o Grenlandu: ‘SAD bi ga trebao kontrolirati, Danska ne radi ništa‘
-
‘Rješenju rata u Ukrajini nadam se uskoro, obojica to žele‘
-
Netanyahu protiv prodaje F-35 Turskoj: ‘Nisu uzoran saveznik SAD-a‘
NOVO 22:29 Nakon što je američki predsjednik Donald Trump tijekom sastanka s domaćinom NATO summita u Ankari, turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, izjavio da razmatra prodaju američkih borbenih zrakoplova pete generacije F-35 Turskoj, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjasnio se protiv tog eventualnog poteza, umanjujući podjele između dva čelnika.
U intervjuu za CNN, Netanyahu je upozorio da prodaja najnaprednijih američkih borbenih zrakoplova "ne čini Tursku prijateljskom državom Sjedinjenim Državama". U sklopu eskalacije spora s turskim predsjednikom, Netanyahu je Ankaru opisao kao "režim koji je zaražen Muslimanskim bratstvom, koje mrzi Sjedinjene Države".
"On nije baš uzoran saveznik Sjedinjenih Država", rekao je Netanyahu za CNN. "Prijeti uništiti moju zemlju, jedinu židovsku državu."
Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao je u intervjuu za CNN Turska prošlog tjedna da je Izrael "postao teret koji čovječanstvo više ne može podnijeti", što je potaknulo izraelskog ministra vanjskih poslova da osudi te izjave kao "udžbeničko poticanje na genocid".
"Ovo nije snaga za mir i stabilnost. Kad im date tu moć, vidjet ćete buđenje agresije", rekao je Netanyahu.
Netanyahu je otkrio da je izravno pozvao Trumpa da ne prodaje zrakoplove F-35 Ankari, rekavši u utorak da bi to "uništilo ravnotežu snaga na Bliskom istoku".
17:00 Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je za Politico da je Donald Trump bio u pravu što je pritiskao saveznike u NATO-u da povećaju obrambene izdatke, što ih je potaknuo da moderniziraju svoje vojske i što je pokrenuo rat proiv Irana. "Jednostavno mi se sviđa taj čovjek. Mislim da je ono što radi za NATO sjajna vijest", rekao je Rutte.
"Morate izgraditi NATO koji je održiv i stoga se ne oslanja previše na SAD, nego kao jača Europa u jačem NATO-u, gdje Europljani i Kanađani stvarno pojačavaju svoj utjecaj", rekao je šef NATO-a.
No, prema njegovom mišljenju, nije samo pritisak Trumpa ono što tjera vojni savez da poveća obrambene izdatke. Drugi ključni pokretač je Vladimir Putin. Saveznici su, kako je rekao, odlučni nastaviti podržavati Ukrajinu novcem i oružjem, a također i izgraditi vlastitu obranu kako bi odvratili mogući ruski napad.
"Moramo to učiniti zbog ruske prijetnje, a vidimo što Rusi rade u Ukrajini", rekao je Rutte, dodajući da je cilj obraniti milijardu ljudi u zemljama NATO-a "od ruske prijetnje, masovnog kineskog gomilanja i činjenice da Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran surađuju".
16:35 Trump je u utorak na početku sastanka s turskim predsjednikom Erdoganom na summitu NATO-a rekao da će ukinuti sankcije Turskoj i donijeti odluku o potencijalnoj prodaji F-35 Ankari.
"Ukinut ćemo sankcije", rekao je Trump novinarima kada su ga pitali o mjerama nametnutim Zakonom o suprotstavljanju američkim protivnicima putem sankcija.
Godine 2020. Washington je uveo sankcije CAATSA Turskoj zbog nabave ruskih sustava protuzračne obrane S-400. Također je isključio Ankaru iz programa borbenih zrakoplova F-35, potez koji je Turska nazvala nepravednim i nezakonitim.
Očekivalo se da će Trump podržati potencijalnu prodaju F-35 tijekom posjeta Ankari, rekla su u utorak dva izvora upoznata s tim pitanjem, čak i dok pravne i kongresne prepreke još nisu u potpunosti riješene.
"To je odluka koju ćemo donijeti", rekao je Trump.
Trump je pohvalio Tursku, nazivajući je "velikim saveznikom" SAD-a.
15:45 Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u utorak da je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, dodajući da se nada kako će se rat u Ukrajini uskoro riješiti.
"Imao sam vrlo dobar razgovor s predsjednikom Putinom", rekao je Trump tijekom sastanka s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom na summitu NATO-a u Turskoj.
"Imali smo dug razgovor, dugo je trajao. I odmah nakon toga razgovarao sam i s predsjednikom Zelenskim. Mislim da obojica žele postići dogovor. ... Mislim da ćemo to riješiti, nadam se uskoro".
Očekuje se da će se Zelenski i Trump sastati na samitu NATO-a u srijedu nakon višemjesečnih pojačanih napada Ukrajine na ruski energetski sektor i masovnih napada Moskve u kojima je samo u srpnju u glavnom gradu Ukrajine poginulo 50 ljudi.
Zelenski je u utorak rekao da planira razgovarati o očajničkoj potrebi Ukrajine za sustavima protuzračne obrane kako bi se obranila od ruskih smrtonosnih balističkih napada.
15:31 Trump je u Ankari ponovio da bi Sjedinjene Države trebale kontrolirati Grenland, tvrdeći da je taj teritorij od strateške važnosti za američku nacionalnu sigurnost. Ipak, uz osmijeh je dodao: ‘To bi vjerojatno narušilo moje odnose s NATO-om‘.
Tijekom sastanka s Erdoganom, Trump je žestoko napao Dansku, optuživši je da uopće ne ulaže u otok, dok s druge strane Rusija i Kina opasno šire svoju prisutnost na Arktiku.
Dodao je da je spor oko Grenlanda narušio odnose između SAD-a i NATO-a. "To je narušilo moj odnos s NATO-om jer Grenland ne koristi Danskoj. Danska zapravo ne ulaže novac kako bi pomogla Grenlandu, a on je iznimno važan za Sjedinjene Države. Okružen je kineskim i ruskim brodovima, a to se neće dopustiti", rekao je Trump. "Nisu htjeli pristati na to, unatoč svoj pomoći koju im pružamo u vezi s Rusijom", dodao je.
Iako je Trump ranije ove godine na forumu u Davosu ublažio retoriku i zagovarao dugoročni sporazum s Kopenhagenom, dužnosnici njegove administracije i dalje ostavljaju otvorena vrata za ‘agresivnije mjere‘. Trump je, podsjetimo, ranije odbio u potpunosti isključiti čak i vojnu akciju kako bi SAD došao do ovog strateškog otoka.
Trumpove ranije tvrdnje da SAD mora preuzeti ili uspostaviti kontrolu nad Grenlandom, autonomnim danskim teritorijem, izazvale su napetosti između Washingtona i Kopenhagena, dviju država osnivačica NATO-a, ali i šire u Europi. Pitanje je u međuvremenu prešlo u diplomatsku fazu.
Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je u lipnju da se razgovori s Danskom i Grenlandom o tom pitanju nastavljaju na mjesečnoj razini.
15:21 Nastavio je Trump s paljbom po saveznicima u Ankari, istaknuvši da je SAD uložio ‘bilijune dolara‘ u NATO kako bi štitio Europu i Kanadu, dok zauzvrat nije dobio ništa, kritizirajući ponovno NATO saveznike zbog onoga što smatra neuspjehom u pomoći svojoj zemlji u ratu protiv Irana.
"Nismo bili dobro tretirani jer smo nešto učinili u Iranu", rekao je Trump. "Prije nego što smo ih i pitali, rekli su da neće biti tamo." "Zašto trošimo stotine milijardi dolara kada oni nisu tu za nas?" nastavio je Trump. "Uvijek smo bili tu za njih."
"To je u redu, ali pomislili biste da će onda i oni jedva dočekati da učine nešto kako bi pomogli nama. A oni to stvarno nisu htjeli", izjavio je Trump.
Američki predsjednik potom se izravno dotaknuo britanskog premijera Keira Starmera, koji je podnio ostavku potkraj lipnja, sugerirajući da je s vlasti otišao upravo zbog odbijanja suradnje s Washingtonom.
- U slučaju Ujedinjenog Kraljevstva, premijer, mislim da više nije tamo, možda baš zbog ovoga, povukao je vrlo nepopularan potez. Rekao je: ‘Ne, mi ćemo pomoći tek kada rat završi‘. Poručio sam mu da mi takva pomoć ne treba. Zapravo nam uopće nije trebala nikakva pomoć. Na neki način, ja sam samo testirao ljude. Testirao sam ih da vidim hoće li biti uz nas kada nam zatrebaju ili ne, šokirao je Trump javnim priznanjem.
15:08 Američki predsjednik Donald Trump odbio je potvrditi planira li dodatno smanjenje broja američkih vojnika u Europi, kratko poručivši novinarima ‘vidjet ćemo‘ tijekom bilateralnog sastanka s turskim predsjednikom Erdoganom u Ankari.
Međutim, iza zatvorenih vrata situacija je daleko dramatičnija. Kako doznaju izvori upoznati s privatnim razgovorima u Bijeloj kući, Trump ozbiljno razmatra mogućnost rezanja američke vojne prisutnosti u Europi za čak jednu trećinu.
Razlog za ovu radikalnu odluku je Trumpova duboka frustracija europskim saveznicima unutar NATO-a. Izvori otkrivaju da je američki predsjednik bijesan jer su europske članice glatko odbile sudjelovati i pružiti potporu američkim vojnim operacijama protiv Irana.
14:55 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan potrudio se da se Donald Trump u Turskoj osjeća maksimalno dobrodošlo. Američkog je predsjednika dočekao spektakularan prizor s počasnom stražom, vojnim orkestrima i tepihom u boji turske tirkizne obale. I u zračnoj luci i ispred predsjedničke palače Beştepe, Trumpu su priređene najviše diplomatske počasti, uz glasne trube i ispaljivanje počasnih plotuna iz topova.
Trump je sam priznao da je jedini razlog njegovog dolaska na ovogodišnji summit NATO-a upravo blizak odnos s Erdoganom, a turski vođa očito želi pokazati koliko to cijeni.
Erdogan je poručio da Trumpov dolazak daje ‘moć i snagu‘ samom summitu. Zanimljivo je da slične počasti još nisu ukazane nijednom drugom čelniku koji je stigao na konferenciju.
Američki predsjednik, koji na ovom summitu planira dati zeleno svjetlo za prodaju borbenih aviona F-35 Turskoj, uzvratio je Erdoganu velikim komplimentima.
- Mi smo sjajni prijatelji, izjavio je Trump, hvaleći ljepotu zračne luke, turskih cesta, pa čak i jednu zgradu za koju je tvrdio da nosi njegovo ime.
Trump je dodao da je Turska zemlja ‘s kojom se mora računati‘, istaknuvši da zbog njihovog sjajnog odnosa sve prolazi u najboljem redu.
Kratko se obratio i novinarima. Na pitanje je li zadovoljan napretkom Saveza kada je riječ o izdvajanjima za obranu, američki je predsjednik, stojeći uz Erdogana, poslao prilično hladnu poruku ostatku NATO-a:
- Vidjet ćemo. Bio sam jako razočaran NATO-om. Iskreno, da se summit ne održava u Turskoj, gdje je moj prijatelj ispao vrlo snažan vođa, vrlo je vjerojatno da uopće ne bih ni došao, rekao je.
14:45 Dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa summitu NATO-a u Ankari dovest će do izravnog kontakta jednog od najbližih saveznika Izraela s jednim od njegovih najvećih regionalnih suparnika, piše CNN.
Odnosi između Turske i Izraela drastično su eskalirali posljednjih tjedana, zbog čega će izraelski premijer Benjamin Netanyahu pod povećalom pratiti svaki Trumpov korak i interakciju s turskim predsjednikom Recepom Erdoganom.
Ulje na vatru prošlog je tjedna dolio turski šef diplomacije Hakan Fidan, koji je u intervjuu izjavio da je Izrael postao ‘teret koji čovječanstvo više ne može podnijeti‘.
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar oštro je osudio te riječi, nazvavši ih ‘školskim primjerom poticanja na genocid‘, te je zatražio hitnu reakciju NATO-a. Prema izvorima iz izraelskog vrha, Netanyahu je o ovom istupu već osobno razgovarao s Trumpom.
Međutim, ono što Izrael najviše brine jest Trumpova najava da namjerava Turskoj prodati napredne ‘stealth‘ borbene avione F-35. Izrael već dulje vrijeme lobira u Washingtonu kako bi blokirao taj posao.
Netanyahu je jučer u intervjuu za Fox News javno istupio protiv tog dogovora, upozorivši da bi naoružavanje ‘režima zatrovanog Muslimanskim bratstvom‘ ozbiljno narušilo ravnotežu moći na Bliskom istoku. Izraelski premijer poručio je da tu ravnotežu u konačnici jamče izraelska zračna nadmoć i američka vojna prisutnost.
Izvori bliski izraelskoj vladi potvrđuju za CNN da je Netanyahu i iza zatvorenih vrata apelirao na Trumpa, tvrdeći da bi prodaja aviona Ankari ugrozila vojnu prednost Izraela u regiji.
Iz Washingtona su mu navodno poručili da čak i ako ugovor prođe, realizacija isporuke F-35 potrajat će godinama.
13:45 Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović stigao je u Tursku, gdje će sudjelovati na 36. summitu čelnika NATO-a u Ankari. Na aerodromu ga je dočekao turski ministar trgovine Ömer Bolat.
Više o dolasku predsjednika Milanovića na NATO-ov samit u Ankari pročitajte na ovoj poveznici.
13:35 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je na samitu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Ankari da dronovi i sama tehnologija ratovanja na daljinu predstavljaju „revolucionarnu promjenu u tehnologiji ratovanja”.
Istaknuo je da je Ukrajina u lipnju eliminirala gotovo 28 tisuća ruskih vojnika, pri čemu je velika većina njih pogođena upravo dronovima, te dodao, „Iskreno, time se ne ponosimo.”
Zelenski je naveo kako je Ukrajina također podigla stopu presretanja ruskih bespilotnih letjelica na više od 90 posto. „Uz dužnu pažnju i poštovanje, nijedna druga zemlja nema sposobnost obrane od napadačkih dronova u ovolikom opsegu”, naglasio je predsjednik. Kako je objasnio, stvarnost rata prisilila ih je da izgrade takve kapacitete pa se danas brane od stotina napada dronovima, svakoga dana i svake noći.
Ukrajinski predsjednik ocijenio je i kako ulazak Ukrajine u NATO „ima smisla”. „Već sada jedni druge vidimo kao pouzdane partnere i bilo bi sasvim prirodno postati dijelom jedne zajedničke sigurnosne zajednice”, istaknuo je Zelenski na samitu, naglasivši činjenicu da će Ukrajina još dugo ostati u susjedstvu samog izvora problema – Ruske Federacije. Usto je dodao kako je Ukrajina u NATO-u zapravo izvor iznimne obrambene sposobnosti.
Ukrajina posjeduje najveće i najnaprednije kapacitete za ratovanje bespilotnim letjelicama na svijetu, a te tehnologije nudi svojim partnerima kroz Inicijativu za ugovor o dronovima, naglasio je Zelenski.
„Jedina stvar koju u Europi još moramo učiniti jest izgraditi snažnu obranu od ruskih balističkih raketa”, upozorio je ukrajinski predsjednik te napomenuo kako je to uistinu velik izazov te ujedno i posljednja velika prednost koju Rusija ima.
Europa hitno treba vlastite kapacitete za proizvodnju protubalističkih sustava i projektila koji su joj potrebni, zaključio je Zelenski, dodavši da je američki sustav Patriot izvrstan, no njegova trenutačna proizvodnja nije dovoljna kako bi se zadovoljila sve veća potražnja.
U nastavku obraćanja ukrajinski predsjednik je naglasio kako je Ukrajini potrebna odlučnost partnera kada je riječ o sporazumima o sustavima protuzračne obrane.
"Molim vas, neka veća odlučnost i više odluka za protuzračnu obranu budu jedan od ključnih ishoda ovog samita NATO-a u Ankari", apelirao je Zelenski, pozvavši sve prisutne i sve partnere unutar Saveza na blisku suradnju s Ukrajinom u razvoju modernih obrambenih kapaciteta i zaštite od svake vrste prijetnji bespilotnim letjelicama.
13:00 Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump stigao je u Republiku Tursku uoči ključnog samita Sjevernoatlantskog saveza (NATO), objavio je CNN.
Američki predsjednik, koji je letio u novom zrakoplovu Air Force One što ga je donirala Država Katar, sletio je u Ankaru nakon noćnog leta iz Washingtona. To je ujedno bilo i prvo putovanje ovog zrakoplova na jednoj predsjedničkoj turneji u inozemstvo.
Očekuje se da će predsjednik Donald Trump u zračnoj luci pozdraviti turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, nakon čega će se uputiti na bilateralne sastanke u predsjedničkom kompleksu.
12:30 U Ankari je započeo prvi dan dvodnevnog samita Sjevernoatlantskog saveza (NATO), koji je otvoren forumom obrambene industrije, a uvodni govori lidera i predstavnika vojne industrije prenose se uživo. Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte iskoristio je svoje obraćanje kako bi, kroz opsežnu sportsku analogiju, pozvao na hitno jačanje zajedničkih obrambenih kapaciteta.
Započevši govor usporedbom sa Svjetskim nogometnim prvenstvom, Rutte je istaknuo da nijedna momčad ne pobjeđuje zbog jednog briljantnog pojedinca. Prema njegovim riječima, iako svi primjećuju igrača koji zabije pobjednički gol, iza svakog uspjeha stoje vratari, obrambeni igrači, veznjaci, napadači, kao i treneri, analitičari i logistika u pozadini. Zaključio je da u NATO-u nitko ne pobjeđuje sam te da politički lideri, oružane snage i obrambena industrija moraju raditi ruku pod ruku za zajedničku sigurnost, ocijenivši da je timski rad unutar Saveza apsolutno briljantan i da je to „momčad koja zna kako zabijati golove”.
Glavni tajnik se potom osvrnuo na postignuća Saveza u protekloj godini, naglasivši da je nakon prethodnog samita u Haagu obrambena potrošnja znatno porasla. „Novac je osiguran, a stiže ga još i više, no taj se novac mora staviti u funkciju”, poručio je Rutte, uspoređujući dodatni prostor za vojnu proizvodnju unutar Saveza s nogometnim terenima. Naglasio je da je postignut stvaran napredak, ali i upozorio da utakmica još ni blizu nije gotova. Kako bi pobijedili, svi članovi tima moraju podnijeti svoj teret i raditi brže jer Savez nema luksuz vremena.
Upozoravajući na globalne prijetnje, Rutte je istaknuo da Ruska Federacija ulaže gotovo polovicu svog državnog proračuna u ratnu mašineriju, dok Narodna Republika Kina nastavlja modernizirati svoje oružane snage i širiti nuklearne kapacitete bez ikakve transparentnosti, uz istodobnu potporu Demokratske Narodne Republike Koreje Moskvi. Upozorio je da ove zemlje sve više surađuju, što bi trebalo zabrinuti cijeli svijet jer te države nemaju dobre namjere.
Kao odgovor na te izazove, glavni tajnik NATO-a pozvao je na „transatlantnu obrambenu industrijsku revoluciju” u kojoj „brujanje strojeva mora postati rika”. Pozvao je države članice na deregulaciju javne nabave i na pronalaženje prekograničnih rješenja kako bi se ubrzali procesi.
Tijekom govora Rutte je posebno pohvalio Ukrajinu, istaknuvši da njezini stručnjaci nastavljaju inovirati nevjerojatnom brzinom, osobito u razvoju jedinstvenog ekosustava bespilotnih letjelica. Također je istaknuo i odao priznanje drugim partnerskim zemljama, uključujući Japan.
Završavajući svoje obraćanje ponovnim povratkom na nogometnu analogiju, Rutte je zaključio da pobjedničke momčadi moraju trenirati, investirati i graditi povjerenje, poručivši da je partnerstvo između NATO-a i industrije pobjednička kombinacija te da sada zajedno moraju isporučiti još više i još brže.
11:20 Sjedinjene Američke Države dat će Ukrajini licencu za proizvodnju raketa za protuzračni sustav Patriot, javljaju finski mediji uoči novih objava na samitu Sjevernoatlantskog saveza (NATO) u Ankari.
Prema pisanju finskih novina Iltalehti, koje se pozivaju na dva neimenovana izvora iz NATO-a, očekuje se da će službeni Washington objaviti velike vijesti za Ukrajinu koje se odnose upravo na ustupanje ove važne licence. Da se u diplomatskim krugovima uistinu očekuje odluka prema kojoj će Kijev dobiti dopuštenje za samostalnu proizvodnju cijelog sustava Patriot ili barem nekih njegovih ključnih dijelova, potvrdila je i dopisnica danske televizijske kuće TV2 Lise Toft Hessellund.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već dugo u javnim istupima zagovara ideju da njegova zemlja sama počne proizvoditi rakete za ovaj napredni američki sustav kako bi smanjila ovisnost o stranim isporukama.
"Kada bi Ukrajina dobila američke licence za proizvodnju sustava Patriot, naša bi vlastita proizvodnja bila dovoljna za zaštitu Ukrajine, ali i za pomoć partnerima kojima je to potrebno", izjavio je ukrajinski predsjednik, ponovivši taj apel još jednom.
Uz najavu ove velike vojno-tehnološke vijesti, američka novinska agencija Associated Press prenosi kako se očekuje da će američki predsjednik Donald Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održati i bilateralni sastanak na marginama dvodnevnog samita u glavnom gradu Turske.
11:05 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u Ankaru na samit Sjevernoatlantskog saveza (NATO), javljaju ukrajinski mediji. Očekuje se da će tijekom idućih nekoliko sati razgovarati s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, a ujedno s velikim zanimanjem iščekuje i dolazak američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji bi trebao sletjeti poslijepodne.
Pridruživanje ukrajinskog predsjednika čelnicima NATO-a na samitu dolazi u trenutku kada on sve glasnije upozorava na hitnu potrebu svoje zemlje za dodatnom potporom u protuzračnoj obrani. Dijeleći isječke iz intervjua za Financial Times na društvenoj mreži X, ponovio je svoj apel saveznicima da osiguraju sustave zračne obrane.
"Danas se vodi borba za nebo, što je promjena prioriteta u ovom ratu. Selimo se u nebo", izjavio je Zelenski, dodavši da u toj jednadžbi nažalost postoji jedna nepoznanica, a to je protubalistička obrana, što predstavlja golem problem. Kako objašnjava predsjednik, Ukrajina je bila nepripremljena jer nije imala protubalističke programe niti takvo sovjetsko naslijeđe, s obzirom na to da je sve to otišlo u Moskvu i nije ostalo u zemlji.
U izravnom apelu saveznicima, Zelenski je naglasio da će se Ukrajina boriti za nebo ako je partneri ne napuste kada je riječ o financiranju njezine otpornosti, te ako njezini vojnici nastave ustrajati i držati bojišnicu na kojoj svaki kilometar Ruse košta na desetke, ako ne i stotine tisuća vojnika, jer će upravo nebo biti presudan čimbenik u ovom ratu.
9:50 Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Mark Rutte najavio je u Ankari da će Savez kupiti nekoliko novih tipova obrambenih zrakoplova, a ujedno nastavlja nizati objave o novim investicijama, što uključuje i 40 milijardi dolara namijenjenih za protudronovske kapacitete.
Savez će tako nabaviti do 10 izviđačkih zrakoplova Saab GlobalEye kako bi zamijenio svoju postojeću, zastarjelu flotu sustava za rano upozoravanje i kontrolu u zraku (AWACS), izjavio je Rutte na forumu obrambene industrije. Reuters prenosi kako je u ovoj nabavi švedska kompanija Saab odabrana umjesto američkog proizvođača zrakoplova Boeing.
Do pet bespilotnih letjelica za izviđanje na velikim visinama Northrop Grumman MQ-4C Triton također će po prvi put biti dodano u flotu NATO-a. Države članice Kraljevina Norveška, Republika Finska, Savezna Republika Njemačka i Kraljevina Danska potpisat će pismo namjere za ovu zajedničku kupnju visoko sofisticiranih dronova, potvrdio je čelnik Saveza.
Usto, NATO će pokrenuti i flotu zrakoplova Airbus A400M za strateški zračni transport.
Saveznici će ujedno blisko surađivati na zajedničkom pribavljanju, skladištenju, transportu i upravljanju zalihama ključnih obrambenih materijala, zaključio je Rutte.
9:15 Tajanstveno „veliko otkriće” prva je točka dnevnog reda današnjeg samita NATO-a u Ankari koja je podigla veliku prašinu u diplomatskim krugovima, prenosi danski list Berlingske. Ovaj zagonetni događaj otvara dvodnevni skup pod krovnim naslovom „Objave na visokoj razini NATO-a, saveznika i industrije”. Iako pojedinosti o tome što Savez i globalni vojni lideri planiraju predstaviti javnosti još uvijek nisu poznati, objava je zakazana na samom početku programa u deset sati po lokalnom vremenu pa mediji nagađaju da je riječ o strateškom tehnološkom ili obrambenom iznenađenju.
Cijelo to iščekivanje dodatno je opterećeno činjenicom da uspjeh samita, pa tako i odjek ovog najavljenog otkrića, u potpunosti ovisi o nepredvidivom raspoloženju američkog predsjednika Donalda Trumpa. Iako je tehnički kostur NATO-a još čitav, a članak 5 i dalje na snazi, politički sukob oko budućnosti Saveza toliko je toksičan da je međusobno povjerenje među članicama potpuno izjedeno. Kako iz Ankare javlja Berlingske, među 32 lidera zapadnog svijeta vlada dubok razdor, a Trump je u Tursku stigao ljut na Europu jer smatra da mu saveznici nisu dovoljno pomogli u Iranu, dok atmosferu i dalje kvari tiha kriza oko Grenlanda.
Ipak, unatoč kuloarskim pričama o mogućnosti da se idući samit potpuno otkaže i odgodi tek za 2028. godinu, u Ankari se vidi i ključan psihološki preokret – Europljani se američkog predsjednika više ne boje. Sve su pripremili kako bi pokazali golemu spremnost na trošenje novca za obranu, no i dalje je jasno da bi cijeli skup mogao završiti prilično ružno ako Trump u dvoranu uđe loše raspoložen.
Čelnici članica NATO-a okupit će se u utorak i srijedu u turskoj prijestolnici Ankari na sastanku na vrhu na kojemu se očekuju oštre rasprave o rebalansu Saveza i preuzimanju većeg tereta obrane na europskom kontinentu. Dok Washington smanjuje svoj vojni angažman, europski saveznici pokušavaju ostaviti po strani sukobe s Donaldom Trumpom oko Irana i Grenlanda kako bi pokazali da preuzimaju odgovornost za obranu kontinenta.
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izjavio je prošle srijede u Berlinu kako će samit pokazati da Europa poštuje preuzete obveze o povećanju obrambenih troškova za odvraćanje Rusije, a očekuje se i potpisivanje ugovora o nabavi naoružanja vrijednih desetke milijardi dolara. Rutte je istaknuo kako su europske članice NATO-a i Kanada u 2025. godini potrošile 90 milijardi dolara više na obranu nego prethodne godine, dosegnuvši ukupno više od 570 milijardi dolara. Washington prema novoj strategiji nazvanoj „NATO 3.0”, koju je nedavno u Bruxellesu predstavio američki ministar obrane Pete Hegseth, planira smanjiti konvencionalne snage u Europi i više se angažirati u indo-pacifičkoj regiji. Prema toj podjeli, Europa bi osigurala konvencionalnu moć kopnenih, zračnih i pomorskih snaga unutar Saveza, dok bi Washington nastavio pružati nuklearni kišobran i strateške obavještajne podatke.
Transatlantske napetosti opterećene su američkim ratom u Iranu, koji je izrazito nepopularan među europskim saveznicima, iako je velika većina njih dopustila SAD-u korištenje zračnog prostora i vojnih baza. Odnosi unutar Saveza proteklih su dvanaest mjeseci pretrpjeli udarce zbog Trumpove prijetnje da će Danskoj oduzeti Grenland, kao i zbog najave povlačenja dijela američkih trupa iz Europe, uključujući nosač zrakoplova, zrakoplove za dopunjavanje goriva, borbene avione i dronove. Zbog toga su Sjedinjene Države pokrenule i šestomjesečnu reviziju cjelokupne američke vojne prisutnosti na kontinentu. Trump se požalio na mreži Truth Social da SAD troši novac na zaštitu članica NATO-a bez ikakve koristi od toga te je zaprijetio preispitivanjem sigurnosne potpore. Saveznici se ipak nadaju da će Trumpovi dobri odnosi s Rutteom, kojega diplomati u kuloarima nazivaju vrhunskim bračnim savjetnikom za izglađivanje napetosti, te s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom osigurati nesmetan tijek sastanka. Trump je izjavio da možda ne bi ni putovao na samit da ga u Turskoj ne organizira Erdogan.
Pod pritiskom službenog Washingtona, sve članice osim Španjolske pristale su na prošlogodišnjem samitu u Haagu povećati obrambena izdvajanja na pet posto BDP-a do 2035. godine. Od toga se 3,5 posto odnosi na čiste obrambene izdatke, a preostalih 1,5 posto na troškove povezane s obranom poput kibernetičke sigurnosti. Američki veleposlanik pri NATO-u Matt Whittaker istaknuo je kako Poljska, Njemačka, skandinavske i baltičke države prednjače u ispunjavanju obveza, dok bi se Albanija, Češka i Slovenija mogle naći pod pritiskom jer bi ove godine mogle pasti ispod ranijeg praga od dva posto.
Jedna od ključnih tema bit će i nastavak financiranja oružja za Ukrajinu. Saveznici će potvrditi paket pomoći od 140 milijardi eura za ovu i iduću godinu, što uključuje 60 milijardi eura zajma Europske unije i bilateralna sredstva koja su članice već predvidjele proračunima, dok će ostatak biti nova sredstva. Pomoć će osigurati Kanada i europske države, s obzirom na to da su Sjedinjene Države nakon Trumpova povratka u Bijelu kuću odlučile u potpunosti obustaviti vojno financiranje Kijeva. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji stiže u Ankaru, očekuje da se u završnoj deklaraciji nađe i stavka o hitnoj pomoći za protuzračnu i proturaketnu obranu. U tom službenom dokumentu saveznici će potvrditi privrženost članku 5. o kolektivnoj obrani, proglasiti Rusiju dugoročnom prijetnjom, naglasiti da Iran nikada ne smije razviti nuklearno oružje te pozvati Teheran na poštivanje slobode plovidbe u Hormuškom tjesnacu.
Samit se održava u raskošnoj turskoj predsjedničkoj palači, kompleksu s više od 1100 soba čija je izgradnja stajala više od 500 milijuna eura, a koju tamošnja oporba kritizira kao simbol rastrošnosti autokratske vlasti, s obzirom na presudu vrhovnog upravnog suda iz 2015. godine da je izgrađena bespravno na zaštićenom šumskom području. Erdogan u utorak navečer priređuje svečanu večeru za čelnike i njihove supružnike, na koju su uz Zelenskog pozvani i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen te južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung. Službeni dio sastanka Sjevernoatlantskog vijeća u srijedu trajat će samo tri sata, a diplomati navode kako je raspored skraćen kako američkom predsjedniku ne bi postalo dosadno. Na marginama će se održati i forum obrambene industrije s visokim dužnosnicima i predstavnicima globalnih tvrtki, gdje se očekuje potpisivanje ugovora vrijednih više milijardi eura.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....