Izraelsko ministarstvo graditeljstva i stanovanja službeno je objavilo natječaj za izgradnju 1234 stambene jedinice u kontroverznom području E1, istočno od Jeruzalema, čijom bi se izgradnjom prekinuo teritorijalni kontinuitet Zapadne obale.
Rok za ponude izvođača istječe 19. listopada – tjedan dana prije parlamentarnih izbora u Izraelu.
Riječ je o dijelu šireg plana od ukupno 3401 stambene jedinice usvojenog u kolovozu 2025., kada je ministar financija, ekstremni nacionalist Bezalela Smotricha ocijenio da ta gradnja "praktički briše iluziju o dvije države".
E1 oznaka je za približno 12 četvornih kilometara palestinskog zemljišta između istočnog Jeruzalema i naselja Ma‘ale Adumim, zamišljenog kao gusto izgrađen koridor stambenih, industrijskih i turističkih zona koji bi te dvije točke fizički spojio.
Njezina je strateška važnost u tome što bi, prema ocjeni analitičara, izgradnja prerezala Zapadnu obalu sa sjevera na jug, prekinula teritorijalni kontinuitet između Betlehema, istočnog Jeruzalema i Ramalaha te izravno ugrozila oko 3700 Palestinaca, uglavnom beduinskih zajednica.
Upravo zbog te osjetljivosti gradnja u E1 dugo se smatrala potezom koji bi mogla konačno onemogućiti stvaranje kontinuiranog palestinskog teritorija. Plan postoji dugo, ali je desetljećima bio zamrznut.
Pretvaranje okupacije u suverenitet
Američke administracije Georgea W. Busha, Baracka Obame, Donalda Trumpa u prvom mandatu i Joea Bidena izgradnju u E1 uvijek su opisivale kao "posebno štetnu" za izglede mirovnih pregovora i suprotnu dugogodišnjoj američkoj politici.
Taj se obrazac promijenio u drugom mandatu Donalda Trumpa. Gradonačelnik naselja Ma‘ale Adumim Guyu Yifrahu ovog je mjeseca to izravno i potvrdio, zahvalivši Benjaminu Netanyahuu, ministru obrane Israelu Katzu i Smotrichen jer je projekt, po njegovim riječima, čekao "desetljećima", a "prepreka i odgoda" nestalo je tek sada.
Turska je oštro reagirala. Glasnogovornik vladajuće stranke AKP Ömera Çelika ovog je tjedna izraelski E1 plan opisao kao "novu i opasnu fazu" nasilja nad Palestincima, optuživši Netanyahuovu vladu za politiku koju je nazvao "gazifikacijom" Zapadne obale, uz ocjenu da širenje ilegalnih naselja predstavlja "prostorni genocid".
Turska je, uz Egipat, Indoneziju, Jordan, Pakistan, Katar, Saudijsku Arabiju i UAE, potpisnica zajedničke izjave kojom se traži hitno zaustavljanje plana E1.
Ono što se sada odvija kulminacija je procesa koji je krenuo prije više mjeseci. Prekretnica se dogodila 8. veljače 2026., kada je izraelski sigurnosni kabinet odobrio paket mjera koje ukidaju jordansku zabranu prodaje zemljišta Židovima, otvaraju zemljišne registre javnosti i proširuju izraelske civilne i policijske ovlasti na palestinska područja na Zapadnoj obali.
Ministar energetike Elija Cohena tada je otvoreno priznao da mjere predstavljaju "de facto suverenitet", izjavivši da one "zapravo uspostavljaju činjenicu da neće biti palestinske države".
Sedam dana kasnije vlada je izdvojila više od 244 milijuna šekela za mehanizam registracije zemljišta u Području C, gdje je, prema organizaciji Peace Now, gotovo 58 posto zemljišta i dalje neregistrirano, što Palestince, zbog zastarjelih osmanskih zakona o vlasništvu, stavlja u gotovo nemoguć položaj dokazivanja vlasništva.
Izvještaj Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava, koji pokriva razdoblje do listopada 2025., dokumentirao je 1732 incidenta nasilja naseljenika s posljedicama po žrtve ili imovinu i zabilježio prisilno raseljavanje više od 36.000 Palestinaca.
Premijer Benjamina Netanyahua u intervjuu za časopis Time izjavio je da je Zapadna obala "dio naše domovine" i da Izrael "namjerava tamo ostati". Njegovi ministri, prije svega Smotrich i Katz, sustavno provode ono što analitičari Međunarodne krizne skupine opisuju kao pretvaranje okupacije u faktičan suverenitet "birokratskim manevrima".
Popustljivi Washington
Europska unija dosad je djelovala oprezno i postupno. Vijeće EU-a je 11. svibnja 2026. jednoglasno postiglo političku suglasnost o sankcijama protiv naseljenika, a 28. svibnja formalno ih usvojilo protiv četiri subjekta i tri pojedinca, uključujući pokret Nachala i njegovu direktoricu Daniellu Weiss.
Prijedlog nekoliko zemalja, među njima Španjolske, Irske i Slovenije, da se u potpunosti suspendira Sporazum EU–Izrael dosad je blokiran, prije svega zaslugom Njemačke i Italije.
Europska komisija je u rujnu 2025. predložila djelomičnu suspenziju trgovinskih odredbi, no taj prijedlog nije usvojen ni na sastanku Vijeća za vanjske poslove u srpnju 2026. Nizozemska je samostalno krenula dalje, najavivši 21. srpnja 2026. nacionalnu odluku o gospodarskim sankcijama na robu iz izraelskih naselja, koja stupa na snagu 22. rujna 2026.
Washington zauzima formalno suprotstavljen, ali u praksi popustljiv stav. Bijela kuća je, počevši od veljače 2026., više puta ponovila da predsjednik Trumpha "ne podržava izraelsku aneksiju Zapadne obale".
Analitičari, uključujući list Washington Post, ipak primjećuju da Trump, unatoč deklarativnom protivljenju, javno ne pritišće Netanyahuovu vladu dok ona nastavlja provoditi upravo one mjere kojima se formalno protivi, dok UN-ov glasnogovornik Stéphanea Dujarrica ocjenjuje da izraelski koraci svijet "sve više udaljavaju od rješenja dviju država".
Chatham House u analizi objavljenoj u travnju ocjenjuje da je izraelska vlada, dok je svijet bio zaokupljen ratom SAD-a i Izraela protiv Irana, ubrzala aneksiju Zapadne obale, upozoravajući da bi to jednostrano nametanje činjenica na terenu, ako se odmah ne zaustavi, moglo dovesti do opasnih scenarija za cijelu regiju.
Međunarodna krizna skupina u izvještaju zaključuje da Zapadna obala sve više potpada pod izraelski suverenitet "u svemu osim imena".
Francesce Albanese, posebna izvjestiteljica UN-a za ljudska prava na okupiranim palestinskim područjima, u veljači 2026. ocijenila je da Izrael provodi aneksiju namjernim i postupnim koracima i time krši članak 2(4) Povelje UN-a i Četvrtu ženevsku konvenciju.
Ovaj čovjek je noćna mora Benjamina Netanyahua: ‘Svjestan je povijesne uloge koju treba odigrati‘
Izbori kao ključna točka
Izraelski parlamentarni izbori 27. listopada 2026. nadvijaju se nad svim ovim procesima kao ključna prekretnica. Vremenski raspored natječaja za E1 analitičari tumače kao pokušaj Netanyahuove koalicije, u kojoj su Smotrich i Ben Gvir ključni partneri, da nepovratno zabetonira činjenice na terenu prije mogućeg izbornog poraza.
Ako sadašnja koalicija ostane na vlasti, realno je očekivati nastavak istog obrasca – administrativne mjere koje se postupno zbrajaju u aneksiju bez formalne deklaracije o suverenitetu, čime se izbjegava izravan sukob s Washingtonom uz stvaranje nepovratne fizičke stvarnosti na terenu.
Europska unija vjerojatno će nastaviti liniju najmanjeg zajedničkog nazivnika – ciljane sankcije umjesto suspenzije cijelog sporazuma – dok pritisak birača i inicijativa poput Europske građanske inicijative, koja je do srpnja prikupila oko 1,3 milijuna potpisa u 14 od 27 članica za potpunu suspenziju sporazuma, postupno mijenja politički prostor u Bruxellesu.
Turska će vjerojatno zadržati oštru retoriku bez konkretnih ekonomskih poluga, budući da su trgovina i izravni letovi s Izraelom već obustavljeni.
Najveći rizik dolazi od kombinacije eskalacije nasilja naseljenika, mogućeg formalnog prijenosa civilne vlasti s vojske na policiju i predizborne dinamike u kojoj krajnja desnica u vladi ima snažan poticaj gurati priču do eskalacije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....