Nakon gotovo 17 sati rasprave dogovoren proračun EU: Za 2012. on iznosi 129 milijardi eura

Rasprava o prijedlogu proračuna Europske unije koji je isprva iznosio 133,1 milijardu eura - i što je gotovo pet posto više nego proračun za ovu godinu - u satima pregovora se na koncu pretvorila u natezanje oko svakog eura. U noći s petka na subotu (19.11.) je postignut kompromis između predstavnika Europskog parlamenta i zemalja članica kojem se Bruxellesu za 2012. odobrava proračun od 129,08 milijardi eura, što je još uvijek oko 2 posto više nego ove godine. Ipak, to je povećanje koje otprilike odgovara onome što se čulo iz Berlina - obzirom da Njemačka ionako plaća najveći dio, ali i iz drugih zemalja kako povećanje proračuna Europske unije ne bi trebao premašiti stopu inflacije u zoni eura, piše Deutsche Welle .

Utoliko su nakon maratonskog pregovora gotovo svi bili zadovoljni, jer je ipak - kompromis uopće postignut. Podsjetimo: prošle godine sporazum isprva uopće nije bio postignut, nego je Europska komisija u posljednji trenutak morala dati novi prijedlog kojim su konačno ipak bile donekle zadovoljne i zemlje članice i Bruxelles. Ovaj put je i Povjerenstvo za proračun Europskog parlamenta i predstavnike zemalja članica i europski povjerenik za proračun Janusz Lewandowski upozorio kako se kompromis jednostavno mora postići, jer "kakva bi to poruka bila i za tržište kapitala i za 500 milijuna Europljana, kada se ne bi uspjeli dogovoriti oko našeg vlastitog proračuna."

Ipak, mišljenja o proračunu su bila i ostala podijeljena: osobito u ovim vremenima kada su se mnoge zemlje Europske unije odlučile na žestoke mjere štednje, članice nisu uviđale da si Bruxelles može dopustiti takvo povećanje proračuna. Oko dvije trećine europskog proračuna su prilozi zemalja članica, ostatak su prihodi koje Europska unija ostvaruje od carina i poreza.

Ali i europski rashodi ne postaju manji tim više što su dvije najveće stavke i u ovim kriznim vremenima, itekako aktualne: subvencije poljoprivrednicima i pomoć nerazvijenim regijama Europe. Zato je i Lewandowski prosvjedovao protiv mjera štednje za Bruxelles riječima kako europski proračun "ne smije biti taoc novčanih poteškoća zemalja članica."

Formalno, sada ostaje još dva tjedna da i Europski parlament i Vijeće Europe prihvate kompromis koji je noćas postignut. Veoma brzo bi se mogla čuti i odluka Europske komisije kojom bi Bruxelles ionako preuzeo veće ovlasti nad blagajnama zemalja Europske unije. Kako javljaju njemački mediji, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso planira već slijedeće srijede objaviti prijedlog zakona kojem bi upravo Europska komisija preuzela kontrolu nad fondom za spas eura EFSF - i kasnije, trajnim fondom ESM.

Drugi prodor u nadležnosti zemalja članica Bruxelles želi postići većim ovlastima u nadzoru njihovih proračuna, kako bi se Komisija mogla uvjeriti da se provode mjere štednje i konsolidacije. Do sada to tek donekle bio posao Komisije, jer je tu bila i Europska središnja banka , ali i Međunarodni monetarni fond koji je također sudjelovao u financiranju.

Po tom prijedlogu, nakon već uobičajenog plana proračuna kojeg zemlje članice dostavljaju Bruxellesu u proljeće za slijedeću godinu, Komisija želi preuzeti pravo izreći svoje mišljenje ili čak zatražiti novi proračun, čuje se iz Europske komisije. Naravno, to znači da će se Bruxelles time još više sukobiti sa interesima nacionalnih parlamenata i njihovih suvereniteta, ali u Komisiji vlada mišljenje, kako agencija Reuters citira jedan neimenovani izvor iz Europske komisije, da se "moraju odvažiti, ako je potrebno, ući i u sukob s zemljama članicama".