Nakon deset godina rata u Siriji, UN žali što posredovanje nije uspjelo

Na desetu godišnjicu izbijanja rata u Siriji u ponedjeljak su Ujedinjeni narodi izrazili "duboko žaljenje" jer još nisu uspjeli ispregovarati završetak građanskog rata.

Gušenje prodemokratskih prosvjeda protiv sirijskog predsjednika Bašara al-Asada 2011. izazvalo je građanski rat u kojem Rusija podupire Asada, a Sjedinjene Države oporbu. U tih deset godina rata milijuni Sirijaca izbjegli su, a milijuni su raseljeni unutar svoje domovine.

"Duboko žalim što Ujedinjeni narodi još nisu uspjeli dogovoriti kraj ovog tragičnog sukoba", rekao je u ponedjeljak pred Vijećem sigurnosti Geir Pederson, UN-ov mirovni posrednik za Siriju.

Pedersen je imenovan krajem 2018. i četvrti je UN-ov izaslanik koji se prihvatio dužnosti u pokušaju da okonča rat u Siriji.

"Sirijska tragedija nastavlja se kao jedno od najmračnijih poglavlja novije povijesti - sirijski narod je među najvećim žrtvama našeg stoljeća", rekao je.

Nabrajao je strahote tragične sudbine sirijskog naroda.

"Ranjavani su, sakaćeni, ubijani na sve zamislive načine - njihova su trupla skrnavljena... Trpjeli su nezamislive užase kemijskog oružja", rekao je u govoru petnaestočlanom Vijeću sigurnosti UN-a.

To tijelo sa snagom donošenja odluka, blokirano je kada je riječ o Siriji jer Rusija i Kina, dvije od pet stalnih članica Vijeća s pravom veta blokiraju rezolucije zapadnih stalnih članica (SAD, Francuska i Velika Britanija).

Rusija je uložila veto na 16 rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Siriji u proteklih deset godina, a u mnogo slučajeva u tome je imala podršku Kine.

"Samo je jedan razlog što nismo uspjeli djelovati i razriješiti krizu: a to je odbijanje Asadova režima da se uključi u dobroj vjeri", rekla je američka veleposlanica pri UN-u Linda Thomas-Greenfield i pozvala "Rusiju da pritisne Asadov režim da prekine blokadu".

Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzja okrivio je "vanjske sile" za izbijanje prosvjeda 2011. u svrhu rušenja Asadove vlade i pozvao je na ukidanje jednostranih sankcija Siriji.

"Mi smatramo da je ključni preduvjet za mirovno rješenje prekid strane okupacije i vojnih aktivnosti koje nije odobrila legitimna vlada te zemlje", rekao je Nebenzja.

Džihadistička skupina tzv. Islamska država iskoristila je kaos da u Siriji zauzme velike dijelove i proglasi svoj kalifat. SAD i saveznici počeli su vojnu akciju protiv te skupine 2014., a Turska još kontrolira dijelove Sirije na sjeverozapadu, dok je SAD još prisutan na sjeveroistoku.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli tjedan da u sirijskoj "noćnoj mori" polovina djece nije još doživjela ni jedan jedini dan bez ratnih djelovanja, a glad prijeti 60 posto Sirijaca.