Jedan od najtraženijih australskih bjegunaca Darko Dešić 2021. je godine ušetao u policijsku postaju i nakon gotovo 30 godina bijega se predao vlastima.
Iz zatvora u Graftonu je pobjegao 1992. godine i desetljećima odolijevao ruci pravde. Tamo je služio kaznu zbog uzgoja marihuane. Nakon što je osuđen na tri i pol godine zatvora zbog uzgoja marihuane, uplašio se da bi ga mogli vratiti u domovinu. U rujnu 1992. godine na prostoru bivše Jugoslavije divljao je rat, a Darko Dešić odlučio je pobjeći iz zatvora.
U godinama bijega nije imao posao, novac, krov nad glavom, a kaže da je bio ‘emocionalno slomljen‘. Nikada nije mogao pristupiti polaganju vozačkog ispita, pa je koristio javni prijevoz ili svugdje išao pješice. Zube si je vadio s kliještima jer nije mogao dobiti zdravstveno osiguranje. Nikada nije ima tekući račun, kreditnu karticu, putovnicu niti bilo što drugo što je zahtijevalo potvrdu identiteta.
Situacija je postala neizdrživa kada je Sydney ušao u još jedan lockdown, a Dešić je ostao bez krova nad glavom.
Radije je odabrao zatvor umjesto nezaposlenosti i beskućništva. Policijski izvor ustvrdio je da se Darko Dešić predao kako bi dobio krov nad glavom.
- Rekao sam: ‘Zovem se Darko Dešić i htio bih se predati. Pobjegao sam iz zatvora Grafon‘, ispričao je.
Njegov je život u bijegu započeo na plažama Sydneya. Selio se s mjesta na mjesto, a mještani nisu previše ispitivali o čovjeku kojeg su zvali ‘Dougie‘. Njemu je to sasvim odgovaralo.
- Živio sam manje-više kao redovnik, rekao je.
Onda je počela pandemija covida u kojoj su mnogi izgubili posao a mogli su dobiti povećane socijalne naknade tijekom pandemije. No Dešić to nije mogao. Izgubio je posao i dom, nije mogao pristupiti bilo kakvoj vladinoj pomoći te je donio odluku da se preda. Odslužio je svoju kaznu do kraja, kao i dva dodatna mjeseca zbog bijega. Sada je imao krov nad glavom i tri obroka dnevno te nije imao nikakvu namjeru ponovno pokušati pobjeći iz zatvora.
- Mogli su otvoriti vrata, ja ne bih izašao, kaže.
No nakon što mu je istekla zatvorska kazna, prebačen je u pritvorski centar Villawood u Sydneyu radi deportacije. Mnogi koji su ga poznavali, ali i mnogi koji ga nisu nikad upoznali, apelirali su na njegovo puštanje i vladu molili da pokaže malo milosti prema starijem čovjeku.
Odvjetnik Paul McGirr je pro bono preuzeo njegov slučaj. Kaže da je Dešić svoje odslužio i sve vratio zajednici, a nije uzeo niti centa socijalne pomoći.
Na kraju je Dešić ipak dobio telefonski poziv kojeg je priželjkivao te su ga oslobodili. Sada živi sam na jednoj farmi u blizini Sydneya, a zaposlio ga je jedan biznismen koji ga je podržavao od samog početka.
Iz zatvora je izašao prije dvije godine, no kaže da se i dalje osjeća kao zatvorenik jer ne može dokazati tko je.
Jugoslavija, zemlja iz koje je otišao, više ne postoji. Uspio je ishoditi original svojeg rodnog lista iz Jugoslavije kako bi pokušao dobiti hrvatsku putovnicu. No za to mu je potreban identifikacijski dokument s fotografijom, kao što su osobna iskaznica ili vozačka dozvola, no kako nije mogao dokazati tko je, nije mogao dobiti takve dokumente.
Volio bi jednog dana posjetiti Hrvatsku, no najviše od svega želi postati australski državljanin, prenosi Daily mail.
Rođak Anthony Dešić (29) nije uopće znao da je Darko još uvijek u Australiji dok nije vidio vijesti prošloga tjedna.
- Pomislio sam, hej, pa to je Darko. Zar nije on u Hrvatskoj, ispričao je.
Anthonyjev otac Nikola pozvao je Darka Dešića 1975. godine da dođe u Australiju. Obojica su odrasli u Jablancu, malenom mjestu na Jadranu u blizini Senja.
Mladi Darko radio je na trajektima od Dubrovnika i Splita na hrvatskoj obali do Venecije na talijanskoj obali. Potom je regrutiran u jugoslavensku vojsku, ali je odlučio dezertirati te je otputovao u Australiju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....