Talijanski supervulkan Campi Flegrei (Flegrejska polja, odnosno goruća ili vatrena polja) 20. svibnja pogodio je niz od oko 150 potresa, što je najsnažnija serija potresa na toj lokaciji u posljednjih 40 godina. Najsnažniji potres bio je magnitude 4,4 prema Richteru i nanio je manju materijalnu štetu u gradu Pozzuoli, koji se nalazi u epicentru, ali i u Napulju, udaljenom 20-ak kilometara.
No, podrhtavanja tla nastavila su se i posljednjih dana, što je izazvalo strah od erupcije, a erupcija supervulkana - vulkana goleme razorne moći - jedan je od najsilovitijih poznatih prirodnih događaja. Campi Flegrei naime, ima mnogo veću maksimalnu eksplozivnost od daleko poznatijeg Vezuva - sa 24 skrivena podzemna kratera daleko nadmašuje Vezuv, koji je uništio drevni rimski grad Pompeje 79. godine pa strahovanja nisu bez razloga.
Strahovati u prvom redu trebaju stanovnici slikovitog obalnog gradića Pozzuolija u blizini Napulja. Posljednje jače podrhtavanje tla natjeralo je prestravljene mještane da spavaju u automobilima i kampu za slučaj opasanosti na obali.
Italija je zemlja jake seizmičke aktivnosti, a Pozzuoli je samo dio gusto naseljenog područja koje leži na najopasnijem vulkanu u Europi. Političari su, kako je pisao Politico, desetljećima zatvarali oči dok je na ovom području iznimne prirodne ljepote i poželjnih obalnih nekretnina gradnja divljala, a stanovništvo se povećavalo. Čak pola milijuna ljudi sada živi u naseljima diljem opasne zone.
Desetljeća odugovlačenja s akcijom
Vulkan je posljednji put erumpirao prije 500 godina. No, od prošlog ljeta manji potresi sve su češći i znanstvenici ih sada bilježe više od 1000 mjesečno. Iako nedavni jači potres od 4,4 stupnja nije bio dovoljno jak da izazove ozbiljnu štetu, čini se da je nastala panika napokon potaknula vlasti da poduzmu mjere nakon što su desetljećima odugovlačili s bilo kakvom akcijom. Sada pripremaju hitne planove za evakuaciju stotina tisuća ljudi, a nacionalna vlada po prvi put razmatra daleko radikalniju opciju - platiti ljudima da odu.
Nedavno je, govoreći nakon hitnog sastanka ministara, ministar civilne zaštite Nello Musumeci rekao da stanovnici tog područja žive s tri rizika - od velikog potresa, porasta razine tla uzrokovanog magmom koja ispunjava podzemne komore i vrlo složenog i opasnog vulkana. Evakuacija bi bila veliki problem ako bi nakon snažnog potresa nekih tri ili četiri tisuće ljudi ušlo u svoje automobile s namjerom da pobjegnu, a hitne službe ne bi mogle krenuti.
Za lokalnu nezavisnu političarku Maru Muscarà, regionalnu vijećnicu, desetljeća popustljivih vlasti koje su omogućile procvat bespravne gradnje, s uzastopnim vladama koje su izdavale amnestije za legaliziranje nekontroliranog razvoja, dovela je ljude u opasnost. To područje je raj, kako je rekla. "Krajolik je iznimno lijep, a klima je vječno proljeće s termalnom aktivnošću koja čak grije i vodu u domovima", rekla je za Politico Muscarà. No, prirodna ljepota obale učinila ga je ranjivim sa svim tim prilikama za spekulacije koje potiču stalni urbani razvoj. Svi su krivi, kaže ona, čak i građani. "Tu je rezignacija i mala očekivanja".
Za Michelea Buonoma iz ekološke skupine Legaambiente, problem se nikada nije rješavao jer to, kako je rekao, nije isplativo i uvijek se činio prevelikim za rješavanje. "Gdje biste mogli poslati sve te ljude?", postavlja retoričko pitanje. Italija inače dobro reagira na katastrofe, ali čini malo da ih unaprijed ublaži, ističe on. "Ova zemlja ima jednu od najboljih službi civilne zaštite na svijetu, ali reagira samo u hitnim slučajevima. Nema prevencije", dodaje.
Iako je nemoguće sa sigurnošću predvidjeti kada bi Campi Flegrei mogao erumpirati, kada se to jednom dogodi, utjecaj na okolinu bi mogao biti razoran. Posljednja erupcija 1538. dovela je do formiranja planine, a gigantska eksplozija prije 40.000 godina prekrila je veći dio istočne Europe pepelom - a tragovi su pronađeni sve do današnje Rusije.
Buonomo smatra da bi se opasnost za javnost mogla ublažiti preseljenjem lokalnog stanovništva na drugo područje. To bi olakšalo evakuaciju onih koji su ostali za hitne slučajeve, ustvrdio je. Domovi i škole za one koji ostanu moraju biti sigurni, a stanovnici bi trebali biti obaviješteni o tome što da čine u hitnim slučajevima putem testova evakuacije. Muscarà je, pak, prošle godine regionalnom parlamentu predstavila zakon kojim se zabranjuje nova gradnja i potiče ljude da odu, ali tvrdi da su njezini prijedlozi ignorirani i drži ih se ‘u ladici‘.
Rasprava o plaćanju za odlazak
Ministar Musumeci priznao je da je država sporo djelovala, ali tvrdi da se vlada sada priprema učiniti sve što može kako bi ublažila rizike. "Mi južnjaci smo malo distancirani, pomalo fatalistični, navikli smo kucati u drvo (za sreću)", kaže on i dodaje da oni koji odluče živjeti na tom području znaju rizike i moraju biti odgovorni. "Sjetimo se (vulkana) samo kad se zemlja trese i to je velika pogreška - moramo živjeti u budnom suživotu s opasnošću", ističe on.
Vlasti su udaljile nekoliko stotina ljudi iz njihovih domova dok su provodile sigurnosne provjere na zgradama i obavijestila stanovnike o planovima evakuacije. Po prvi put ministri sada raspravljaju hoće li građanima plaćati da odu. "Ako ima onih koji kažu: ‘Vlado, uz dužno poštovanje, ja ne želim ostati ovdje‘, što bi Vlada trebala učiniti u ovoj situaciji? Podržavate ovu odluku? Pomozi im? Ili se okrenuti?" Musumeci je rekao, rekavši da je ovo pitanje "u središtu dnevnog reda".
Vlada također planira konačno zabraniti novu gradnju, rekao je te istaknuo da je nemoguće razmišljati o urbanom razvoju istovremeno kad i o masovnoj evakuaciji.
Vlada je obećala početnih 500 milijuna eura za najugroženije područje, što je premali iznos ako se tisuće ljudi odluče preseliti. No, ono što bi moglo biti podjednako problematično za vladu je to što će mnogo više ljudi htjeti ostati, izbjeći iseljavanje svojih obitelji i štititi svoje domove u strahu od pljačke.
Budući da su cijeli život živjeli u opasnoj zoni, postoji letargija, kaže Muscarà. "Ljudi ovdje žive generacijama. Navikli su na potrese. Kažu da je ovo njihova zemlja i da ne želim otići", zaključila je regionalna vijećnica za Politico.