Nagovještaj političkog potresa u Njemačkoj i u Europi: Pogledajte tko vodi u anketama za novog njemačkog kancelara

Alice Weidel, čelnica desničarske stranke Alternativa za Njemačku (AfD), prema najnovijim anketama preuzela je vodstvo ispred Friedricha Merza, čelnika Kršćansko-demokratske unije (CDU). Prema istraživanju agencije INSA za Bild, 24 posto Nijemaca izabralo bi Weidel kao kancelarku, dok bi 20 posto podržalo Merza.

Anketu je, međutim, provodila dva dana prije napada na božićnom sajmu u Magdeburgu, kada je saudijski doktor, koji 20 godina živi i radi u Njemačkoj, ubio petero ljudi. Pitanje je kako će krajnja desnica, koja svoju popularnost gradi na mržnji prema migrantima, interpretirati ovaj događaj, budući da je napadač bio ultradesničar, javni pristaša AfD-a i kritičar islama.

Stručnjaci, međutim, ne vjeruju da će ovaj incident previše štetiti AfD-u na izborima 23. veljače, jer stranka već ima čvrstu bazu desničarskih birača koji ostaju vjerni bez obzira na sve, a neće previše utjecati ni na birače koji su prešli na stranu AfD-a jer su nezadovoljni koalicijom pod kancelarom Scholzom. "AfD će vjerojatno pretjerano pojednostaviti cijelu stvar, identificirati migraciju kao temeljni problem i ustvrditi da počinitelj uopće nije trebao biti ovdje, iako je zapravo bio potreban kao liječnik", kaže za Tagesspigel Benjamin Höhne, politolog sa Sveučilišta u Chemnitzu, podsjećajući da je AfD također izašao neokrznut iz prijašnjih skandala, poput afera njihovih političara tijekom europskih izbora. Höhne smatra da bi CDU mogao pogriješiti ako sada odluči pooštriti svoju migracijsku politiku, jer će desničarski birači na kraju krajeva izabrati stranku koja im od početka servira antimigrantske stavove, odnosno AfD, a ne onu koja im se pokušava umiliti tjednima prije izbora.

AfD uspon duguje Weidel

AfD, osnovan 2013. godine, ima oko 19 do 20 posto glasova na nacionalnoj razini, što je čini drugom najjačom strankom iza CDU/CSU. Weidel trenutačno uživa veću popularnost od same stranke, što ukazuje na njezinu privlačnost među različitim biračima. Weidel bi mogla steći još veću popularnost, jer je pitanje imigracije sada postalo još važnije za Nijemce od ekonomije, inflacije i gubitka radnih mjesta.

Weidel nije tipična liderica krajnje desnice. Nije toliko iznenađujuće to što je žena, jer žene sve više preuzimaju vodstvo na desnici (Marine Le Pen u Francuskoj i Giorgia Meloni u Italiji). No, Weidel se razlikuje jer je lezbijka i sa svojom partnericom, švicarskom producenticom porijeklom sa Šri Lanke, odgaja dvoje djece. Kako je onda uspjela postati sučelnica stranke koja je poznata po šovinističkim i ksenofobnim stavovima i kako je postala osoba koju je AfD odlučio za svog kandidata za kancelara?

Pa, u velikoj mjeri, stranka AfD svoj uspon duguje upravo Weidel, koja je uzdigla stranku iz tipično populističke u stranku koja uspješno komunicira podjednako s nižim slojevima i poduzetnicima.

Weidel je rođena 1979. godine u Zapadnoj Njemačkoj. Radila je kao analitičarka u Goldman Sachsu i provela šest godina u Kini, gdje je radila u Bank of China. Naučila je tečno mandarinski, a nakon povratka u Njemačku završila je doktorat na Sveučilištu u Bayreuthu, s temom održivosti kineskog mirovinskog sustava. Kasnije je radila kao freelance poslovna savjetnica, a 2013. godine ušla u politiku, privučena AfD-ovim protivljenjem eura.

AfD je, međutim, od tada značajno promijenio svoj politički smjer. Nakon izbjegličke krize 2015. godine, stranka je počela sve snažnije koristiti antiimigrantsku retoriku, pozivajući na strože mjere kontrole migracija i protjerivanje kriminalaca. Weidel se zalagala za izgradnju zatvora u sjevernoj Africi za deportirane kriminalce i povlačenje Njemačke iz Europskog suda za ljudska prava.

Godine 2017. je AfD na saveznim izborima osvojio gotovo 13 posto glasova, što je stranci osiguralo treće mjesto u Bundestagu, a velika zasluga tome se pripsuje Weidel, koja je te godine preuzela suvodstvo stranke s Tinom Chrupallom. Njezino smireno i artikulirano držanje pomoglo je smanjiti radikalni imidž stranke, a posebno se istakla njezina sposobnost da dopre do srednje klase i ekonomski konzervativnih birača, koji se osjećaju zapostavljenima zbog globalizacije i imigracijskih politika.

AfD, naime, nije stranka financijskih stručnjaka. Njezini glasači su najčešće muškarci, stariji od 30 godina, obrazovani i srednjeg imovinskog stanja. Stranka je osobito popularna u istočnim njemačkim saveznim državama. Iako je visoko obrazovana i često se predstavlja kao racionalni glas u AfD-u, mnogi Weidel smatraju oportunisticom.

Mašta da bude kao Thatcher

Poznata je po svojim provokativnim govorima u kojima namjerno polarizira i stvara podjele između "nas" i "njih", u kojima je često nejasno tko pripada kojoj strani. Napada politički establišment, Europsku uniju i opasnosti koje vidi u masovnoj imigraciji. Zalaže se za strože imigracijske kontrole, niže poreze i nacionalistički pristup njemačkom identitetu. Inače, istraga Welt am Sonntag otkrivla je da da je njezin djed Hans Weidel bio istaknuti nacistički sudac, imenovan izravno od strane Adolfa Hitlera i, odgovoran za izricanje kazni protivnicima Trećeg Reicha.

Weidel također kritizira političku korektnost i ono što vidi kao „ljevičarske“ vrijednosti koje dominiraju njemačkom politikom. Predložila je i „dexit“, odnosno izlazak Njemačke iz EU-a i obećala održati referendum o napuštanju Unije ako pobijedi.

Unatoč trenutačnoj popularnosti, njezina privatna i politička pozicija izaziva mnoge kontroverze, čak i unutar njezine stranke. Naime, njezina obitelj ne odražavaju sliku tradicionalne obitelji koju AfD propagira. Zastupnik Zelenih, Sven Lehmann, ističe kontradikciju Weidelina života i sugerira da je ona osobno suočena s "mržnjom i podsmijesima" unutar vlastite stranke. "Koliko samoobmanjivanja mora Alice Weidel svakodnevno podnositi da bi bila predsjednica te AfD?" pita se Lehmann za Stern.de.

Među poznatijim skandalima je i onaj iz 2017. godine, kad je Die Zeit otkrio da je Weidel ilegalno angažirala sirijsku izbjeglicu za obavljanje kućanskih poslova u svom domu u Švicarskoj. Tražiteljica azila navodno nije imala pismeni ugovor o radu, a nedostajali su i računi za obavljeni rad. Weidel je na optužbe odgovorila putem Twittera, tvrdeći da se radi o „lažnim vijestima“ i da je sirijska izbjeglica boravila u njezinoj kući kao gost, a ne kao radnica.

Za Alice Weidel, koja mašta o političkoj karijeri sličnoj onoj Margaret Thatcher, izazovi se nastavljaju. Čak i ako AfD postane najjača stranka, neće moći formirati koaliciju s drugim strankama zbog politike blokiranja krajnje desnih opcija u Njemačkoj, poznate kao „Brandmauer“. Ova strategija nastala je kao odgovor na nacizam i prema njoj bilo kakva suradnja s ekstremnim desničarskim snagama smatra se neprihvatljivom jer bi mogla dovesti do ponovnog uspona radikalnih ideologija.