Na pomolu veliki ustupak Rusiji? Ukrajinski veleposlanik jednom izjavom stvorio pomutnju

Ukrajina je u nedjelju zatražila sastanak s Rusijom i Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) unutar 48 sati zbog eskalacije napetosti nakon što je tamošnji ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao da je Rusija dosad ignorirala službene zahtjeve za objašnjenjem o gomilanju vojnika na granici.

Rusija je zanijekala bilo kakve planove o invaziji na Ukrajinu, no neke zapadne zemlje upozorile su da se Rusi pripremaju za vojnu akciju, a SAD je rekao da bi Moskva mogla početi sa zračnim bombardiranjem 'u bilo kojem trenutku'.

Više od desetak zemalja pozvalo je svoje građane da napuste Ukrajinu, a neke su povukle osoblje veleposlanstva iz glavnog grada. CBS News izvijestio je da se SAD sprema povući sve osoblje iz Kijeva u sljedećih 48 sati, pozivajući se na tri izvora.

- Ako je Rusija ozbiljna kada govori o nedjeljivosti sigurnosti u prostoru OESS-a, onda mora ispuniti svoju predanost vojnoj transparentnosti kako bi deeskalirala napetosti i poboljšala sigurnost za sve - rekao je Kuleba.

Odustajanje od NATO-a

Zapadni saveznici prethodno su jasno dali do znanja da jedan od ključnih zahtjeva Rusije - da se Ukrajini nikada ne dopusti pridruživanje NATO-u - nije za raspravu, rekavši da vrata saveza moraju ostati otvorena za nove članice.

No, ukrajinski veleposlanik u Londonu Vadim Pristaiko rekao je za BBC da bi njegova zemlja možda bila spremna odustati od ambicije pridruživanja NATO-u kako bi spriječila rat, rekavši da bi Ukrajina mogla biti 'fleksibilna'.

Štoviše, u prvoj verziji teksta koji je BBC objavio, ukrajinski ambasador u Londonu poručio je da bi njegova zemlja mogla odustati od nekog budućeg pridruživanja NATO paktu 'pogotovo ako će im se ovako prijetiti i ucjenjivati ih'. Tu izjavu prenio je niz medija, uključujući i agenciju Reuters.

No, u kasnijoj verziji teksta BBC piše da je Pristaiko svoj komentar o mogućem odustajanju od pridruživanja NATO-u povukao.

Diplomatsko rješenje

U posljednjem pokušaju pronalaženja diplomatskog rješenja, njemački kancelar Olaf Scholz zakazao je sastanke s predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim u Kijevu u ponedjeljak, a potom i s Vladimirom Putinom u Moskvi u utorak.

- Ukrajina može biti sigurna da ćemo pokazati potrebnu solidarnost, kao što smo i u prošlosti - rekao je Scholz u nedjelju prije odlaska.

Kancelar, koji je u prosincu preuzeo vodstvo Njemačkom od Angele Merkel, upozorio je na ozbiljne ekonomske posljedice za Rusiju ako pokrene bilo kakvu invaziju, ponavljajući izjave drugih zapadnih zemalja i članica NATO-ovog vojnog saveza.

Međutim, Scholz ne želi opskrbljivati Ukrajinu oružjem, već im nudi druge oblike pomoći. Od početka sukoba u Ukrajini 2014. godine, gotovo dvije milijarde eura već je stiglo u zemlju iz Njemačke.

U međuvremenu, britanski premijer Boris Johnson planira održati nove diplomatske razgovore diljem Europe kako bi Rusiju odvratio s ruba rata.

Jednosatni razgovor američkog predsjednika Joea Bidena i ruskog čelnika Vladimira Putina u subotu nije doveo do pomaka u smirivanju napetosti.

U Washingtonu je Bidenov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao da bi invazija mogla početi 'svakog dana'.

Rusija pak tvrdi da je gomilanje trupa duž granice s Ukrajinom njezina vlastita briga, unutar njezina teritorija, a visoki dužnosnik vanjske politike Jurij Ušakov u nedjelju je okarakterizirao američka upozorenja o neposrednoj invaziji kao 'histeriju koja je dosegla svoj vrhunac'.