Kremljologija, dio političke i obavještajne znanosti koji je vrhunce ostvario tijekom Hladnog rata (velika stručnjakinja na tom polju je Condoleezza Rice, savjetnica za nacionalnu sigurnost predsjednika Georgea Busha, sina, kasnije državna tajnica), veliku je pozornost uvijek poklanjala rasporedu partijskih čelnika na javnim skupovima. Gdje će biti Maljenkov, a gdje Gromiko, u prvom ili drugom redu, koliko daleko od glavnog partijskog sekretara pokazivalo je kako tko kotira u rasporedu snaga u Kremlju.
Ruski predsjednik Vladimir Putin formatiran je u tom razdoblju i kad želi poslati poruku javnosti, ali i suradnicima, organizira snimanje uživo važnih sastanaka. Ogledni je primjerak postrojavanje državnog vodstva dva dana prije napada na Ukrajinu kad je svatko morao reći, pred kamerama, slaže li se. U ponedjeljak je Putin, ne u službenim prostorijama, nego u svojoj dači u Podmoskovlju, okupio politički, sigurnosni i vojni vrh: još jedan model ponašanja autokrata, morali su mu doći "na noge", da ne odem predaleko i kažem "pokloniti se". Pozornost je privukao Valerij Gerasimov, načelnik Generalštaba, koji je sjedio na kraju, najdalje od cara. Vidjelo se da nije sretan, a pozornost privlači fotografija na kojoj ga Putin mrko gleda dok general skreće pogled svjestan da pogled isijava bijes najmoćnijeg Rusa na svijetu.
Nikoga stoga nije začudila vijest da je ruski predsjednik u utorak imenovao Alekseja Djumina, svog bivšeg tjelohranitelja, nadzornikom operacije oslobađanja oblasti Kursk. Djumin postupno napreduje unutar sustava, sad je čelnik Državnog vijeća (Государственный Совет), a imao je važnu ulogu u pregovorima kojima je prekinuta pobuna tadašnje plaćeničke skupine Wagner u lipnju 2023. godine koju je vodio Jevgenij Prigožin, bivši Putinov kuhar koji će ubrzo potom stradati u padu zrakoplova. Putin, kao i većina diktatora, ima razumijevanja na nesposobne, ali odane, s petog kata iznenadno padaju oni koji ne pokazuju dovoljnu razinu lojalnosti, ili, ne daj Bože, dovode u pitanje odluke kremaljskog cara.
Još jedan dokaz da Putin vjeruje sve užem broju ljudi, a sve ih je manje u vojnim i sigurnosnim strukturama. Putin želi imenovanjem pouzdanika ostvariti i zadržati punu kontrolu nad svim oblicima odgovora na ukrajinski napad.
Riječ je teškom udarcu Gerasimovu koji je i dalje zapovjednik svih snaga u Ukrajini. Ne treba očekivati da bi Putin sad, u kriznom momentu, izazivao dodatne tenzije smjenom časnika koji je preživio sve propuste i neumitne dokaze da je ruska vojska nepripravna upala u Ukrajinu gdje je uspjela osvojiti samo južne dijelove uz Azovsko more većinom zahvaljujući izdaji lokalnih dužnosnika.
Ako Gerasimov i za kojih mjesec, dva, kad/ako se riješi kriza u oblasti Kursk, ostane na sadašnjem položaju, to će biti signal da ga Putin ne smatra uspješnim, ali da nikome drugom ne vjeruje. Nije u pitanju više samo Gerasimov, Institut istraživanja rata (ISW) upozorava da je Putin i u slučaju ukrajinske ofenzive dobivao pogrešne informacije kao što je bilo i prije napada na Ukrajinu. Ukrajinska operacija u Kursku bi tako mogla postati akcelerator smjenâ u sigurnosnom vrhu. Ako se ne dogodi obrnuto, da sigurnosni vrh udari na Putina, ali zasad su izgledi takvog scenarija jedva postojeći.