Argentina je posljednjih godina u sve čvršćem stisku narko bandi koje postaju sve okrutnije i bezobzirnije, a žrtve su sve češće i mala djeca.
Máximo Jérez (11) vraćao se kući s rođendanske zabave u četvrti Los Pumitas u Rosariju u Argentini, kad se slučajno našao u središtu okršaja dvije bande.
Svjedoci kažu da su gangsteri ispalili metke iz automobila, pri čemu je Máxim ubijen, a još troje djece ranjeno.
Máximova smrt u ožujku 2023. potresla je Argentinu i pokazala da svatko može postati žrtvom u ratu narko bandi koje se bore za kontrolu i teritorij, a čiji su obračuni potaknuti sve većom potražnjom za drogom iz Europe.
Rosario, riječni lučki grad u unutrašnjosti zemlje, bande drže u svojim kandžama već desetljećima. Njegov položaj je od strateške važnosti, jer se pošiljke kokaina iz Perua i Bolivije ukrcavaju na brodove u Rosariju i drugim lukama te nastavljaju prema Europi i Africi.
Posao se širi
‘U zadnjih pet godina je pomorska ruta plovnim putem Paragvaj-Paraná postala vrlo važna za krijumčarenje droge u Europu‘, kazala je Guardianu Angela Me, voditeljica istraživanja u Uredu Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC). ‘Konkurencija je sve veća, sve je više bandi koje žele biti prisutne u Europi – s Balkana, Albanije, Brazila – što je povećalo potražnju. Čini se da im više nije teško prijeći ocean.‘
Vjeruje se da je između veljače 2020. i srpnja 2022. najmanje 10 pošiljki kokaina većih od 500 kg i zaplijenjenih u europskim lukama putovalo upravo plovnim putem Paragvaj-Paraná. UNODC je rekao da se u Argentini droga i oružje koriste kao sredstvo plaćanja, što zauzvrat potiče unutarnje nasilje, a posljedice snose lokalne zajednice.
‘Bande nikad nisu ubijale djecu, a sada to rade. Djeca se ne igraju vani jer se boje. Bande otimaju ljudima domove kako bi u njima skladištili drogu i oružja. Nasilje je svakodnevno‘, kaže Máximova teta Antonia Jérez koju čuvaju tri do zuba naoružana vojnika.
Godišnja stopa ubojstava u Rosariju je pet puta veća od nacionalnog prosjeka - 22 na svakih 100.000 stanovnika. Posljednja taktika bandi je okrenuti se protiv nedužnih stanovnika, poput Lorenza ‘Jimija‘ Altamirana, koji je prošle godine otet i ubijen.
Ovog ožujka dogodila su se još četiri ubojstva kao odmazda za predloženi obračun sa zatvorenicima.
Među žrtvama su radnik benzinske postaje i otac, Bruno Bussanich (25), koji je upucan tri puta iz neposredne blizine. U blizini njegova tijela ostavljena je poruka za zatvorske službenike: ‘Ne želimo pregovarati. Želimo svoja prava. Ubit ćemo još nevinih ljudi.‘
Takve poruke postale su jedno od obilježja svađa bandi u Rosariu. Godine 2023. na meti se našla čak i rodbina nogometaša Lionela Messija, koja posjeduje supermarket u gradu. Napadači su ispalili 14 hitaca na trgovinu i ostavili poruku: ‘Messi, čekamo te.‘
Vrbuju i djecu
Stručnjaci kažu da zbog sve većeg protoka droge kroz grad, bande sve češće vrbuju i djecu.
‘Prije dvadeset godina nogometni timovi uzimali su djecu kako bi od njih napravili profesionalce, ali sada djecu uzimaju narko bande‘, kaže Gabriela Meglio, zamjenica tajnika sindikata učitelja Rosaria.
Luis Schiappa Pietra, tužitelj za organizirani kriminal, rekao je da su djeca kojoj se sudi ‘sve mlađa i mlađa‘. ‘Sada imaju 14, 15 godina. Uglavnom su to siromašni dječaci koji žele biti dio nečega‘, kaže.
Andrés Giura, 54-godišnji učitelj kaže da je promjena počela prije 10 godina.
‘Prvi znak bio je jezik koji su učenici počeli koristiti - riječi koje bi Pablo Escobar koristio. Onda se 2017. dogodila pucnjava ispred naše škole. Sada dečki govore da je glupo raditi, da su radnici sirotinja cijeli život, da je jedina budućnost biti u bandi. Puno učenika je odustalo od škole.‘
Dvojica Giurinih učenika tinejdžera ubijena su iz vatrenog oružja prošle godine. Takvi su napadi česti u cijelom gradu. 2023. šestogodišnjak je ozlijeđen u pucnjavi u školi, a ovog svibnja banda je ostavila poruku u vrtiću prijeteći da će ‘biti ubijanja‘ ako ministar sigurnosti nešto pokuša poduzeti.
U blizini škola sve se češće nalaze ‘bunkeri‘ za drogu - male kolibe od cigle u kojima bande prodaju drogu i skladište oružje. ‘Argentina nije proizvođač droge. Mi samo proživljavamo noćnu moru jer smo na izvoznoj ruti‘, kaže učitelj Giura.
‘Ovdje nikad nije bilo više droge. Konzumira se na svim geografskim područjima i u svim klasama,‘, kaže Mónica Cuñarro, savezna tužiteljica za složene zločine i droge.
Loše droge koje ubijaju
Prema podacima UNODC-a, Argentina je na 14. mjestu po učestalosti upotrebe kokaina u svijetu, a stručnjaci upozoravaju da je većina onoga što se konzumira loše kvalitete. Godine 2022. jedna otrovna serija kokaina ubila je najmanje 20 ljudi, a 74 osobe su završile u bolnici.
‘Ono što odlazi iz zemlje je dobre kvalitete, a ono što ostane ide na domaće tržište‘, kaže Cuñarro.
Velik dio lokalne trgovine droge odnosi se na paco, ili pastu od koke, otrovnu i vrlo zaraznu mješavinu sirove kokainske baze spojene s raznim kemikalijama, koja čak može sadržavati ljepilo, zdrobljeno staklo ili otrov za štakore. Ta droga, koja je zapravo otpadni nusprodukt kokaina namijenjenog izvozu, treća je najkonzumiranija ilegalna tvar u zemlji.
Paco se navodno prvi put pojavio početkom 2000-ih u Zavaleti, sirotinjskoj četvrti glavnog grada. Sada lokalni ljudi kažu da se droga, koja je jeftinija od male čokoladice, proširila čitavom zemljom.
Test za novog predsjednika
Problem s drogom sada je jedan od prvih testova za lani izabranog, krajnje desnog predsjednika Javiera Mileija.
Otkako je preuzeo dužnost u prosincu, Milei je obećao kazneno goniti članove bande kao teroriste i agentima dati veće ovlasti za upotrebu vatrenog oružja. Po radničkim četvrtima Rosarija federalne snage patroliraju s oružjem i u oklopnim vozilima. Ministrica sigurnosti, Patricia Bullrich, također je najavila novu jedinicu za borbu protiv trgovine drogom.
Ali aktivisti za ljudska prava i tužitelji upozoravaju da takve taktike neće riješiti problem.
Tužitelj Schiappa Pietra kaže da je u policiji silno raširena korupcija što bandama olakšava posao. Također upozorava da zatvaranje vođa bandi ne rješava ništa.
‘Svi šefovi bandi iz Rosarija su u zatvoru, ali oni normalno djeluju i iz zatvora. Jedan od njih počinio je više zločina iz zatvora nego kad je bio na slobodi. Na sudove svake godine dospiju tisuće slučajeva trgovine narkoticima, ali pravi problem je pranje novca. Pravda mora slijediti novac‘, kaže Schiappa Pietra.
