Deseci tisuća ljudi prosvjedovali su u Mianmaru prošlog mjeseca protiv odluke vlade Daw Aung San Suu Kyi, koja je željela imenovati novi most po imenu svog oca. Prosvjednici iz etničke skupine Mon, većinskog stanovništva na području južnog Mianmara, njezinu su odluku doživjeli kao uvredu, jer je general Aung San na tom području bio omražen zbog gaženja prava lokalnog stanovništva, kako piše New York Times.
Daw Aung San Suu Kyi (71) je kao laureatkinja Nobelove nagrade za mir bila proglašavana heroinom demokracije, ali nakon godinu dana na vlasti sve su glasniji njezini kritičari. Njezina je stranka izbornom pobjedom okončala više od pola stoljeća vojne diktature i primarni je zadatak njezine vlade bio zaustaviti dugotrajne etničke pobune u zemlji koja okuplja više od stotinu raznih etničkih skupina. No, njezini mirovni napori do sada nisu dali rezultata, a borbe između vladinih snaga i etničkih skupina su se pojačale.
Očekivanja nacije gladne demokracije bila su mnogo veća od dosadašnjih rezultata. Dapače, mnoge je razočarala njezina mlaka reakcija na izvještaje o zločinima koje je vojska počinila nad muslimanskom manjinom Rohingya u zapadnom Mianmaru, gdje su pripadnici vojske počinili ubojstva i silovanja. Prevladavajući trend ograničavanja slobode govora na internetu (blaćenje nekoga na interentu kažnjivo je s tri godine zatvora) pritom je začudna pojava za vladu koju vodi osoba koja je provela 15 godina u kućnom pritvoru, a usto je i dobitnica nagrade Saharov za slobodu misli.
Aung San Suu Kyi, koju u državi zovu i Daw, što u doslovnom prijevodu znači 'tetka', ali je zapravo izraz poštovanja pa se slobodno može prevesti kao 'dama' ili 'gospođa', očito je svjesna velikog pada potpore u narodu. U televizijskom obraćanju povodom prve godišnjice vladavine, priznala je manjak napretka. "Ukoliko mislite da nisam dovoljno dobra za našu zemlju i narod, i ako netko ili neka organizacija može bolje od nas, mi smo se spremni povući", kazala je.
Iako njezina stranka ima većinu u parlamentu, ruke su joj vezane ustavom koji je stvorila vojska, a po kojem vojska ima kontrolu nad ključnim ministarstvima i dovoljno mjesta u parlamentu da blokira bilo koji ustavni amandman.
Aung San Suu Kyi po ustavu čak ne može biti predsjednica jer su joj djeca strani državljani. Te je prepreke zaobišla tako što je za sebe osnovala ured državnog savjetnika i proglasila da predsjednik odgovara njoj, a k tome se imenovala i ministricom vanjskih poslova.
Njezin odnos prema vojsci neki doživljavaju kao pokazatelj 'Stockholmskog sindroma'. Izvještaj UN-a u veljači je utvrdio da je vojska i policija u mianmarskoj državi Rakhine pobila stotine muškaraca, žena i djece, te su zabilježena grupna silovanja žena i djevojčica, a 90 tisuća ljudi otjerano je iz svojih domova. Svjetski uglednici proglasili su te grozote etničkim čišćenjem, ali Aung San Suu Kyi je u intervjuu za BBC prošlog tjedna kazala da je "etničko čišćenje prejaka riječ za to što se događa". Blaže se riječi, doduše, nije mogla domisliti.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....