Mračna prognoza čuvenog povjesničara s Harvarda: ‘Prijete tri katastrofe, a Ukrajina nije najveća‘

Poznati britansko-američki povjesničar Niall Ferguson sa Sveučilišta Harvard, dao je intervju za švicarski list Neue Zürcher Zeitung na njemačkom jeziku, u kojem je komentirao aktualne svjetske teme - od SAD-a koji se nalazi pred izborom Joe Biden ili Donald Trump i posljedicama tog odabira, preko situacije u Ukrajini i ulozi Rusije u svjetskim previranjima pa sve do pitanja Tajvana.

Govoreći o izboru između Bidena i Trumpa na izborima u studenome i pitanju tko je bolji za SAD i Zapad, Ferguson kaže kako su američki birači pred teškom odlukom - odaberu li Bidena, mogli bi sačuvati republiku, ali će gotovo sigurno izgubiti carstvo, a gotovo jednako su veliki ulozi i u slučaju pobjede Trumpa.

"Još jedan Bidenov mandat zapečatit će pad Amerike kao supersile i kraj ‘Pax Americane‘. S druge strane, ako glasači izaberu Donalda Trumpa, koji je jasno dao do znanja da prezire američki Ustav, riskiraju da se oproste od republike. S druge strane, možda i uspiju sačuvati imperij jer neprijatelje Amerike puno više plaši Donald Trump nego Joe Biden", rekao je Ferguson.

S druge strane, kako kaže, SAD je vrlo stabilna demokracija, koja bi sigurno mogla preživjeti drugi Trumpov mandat. Povijesno gledano, većina republika nije trajala tako dugo kao SAD i u tom smislu SAD stoje iznenađujuće dobro, no ponovni izbor čovjeka (Trumpa, op.a.) koji eksplicitno krši i poništava ustavne norme, mogao bi biti fatalan korak.

Upitan koje su tri najkatastrofalnije odluke koje bi Trump mogao donijeti ako ponovno postane predsjednik, Ferguson na prvo mjesto stavlja napuštanje NATO saveza. Dok je Trump bio predsjednik, navodi, jasno je dao do znanja da na saveznike gleda kao na ‘vjetropire‘ koji samo uzimaju od Sjedinjenih Država, a ne daju ništa zauzvrat.

‘Ukrajina s Trumpom je izgubljena‘

"U prvom mandatu bio je prizemljen od strane generala koje je postavio, poput Jima Mattisa i H. R. McMastera, koji su ga nekako nagovorili da se pozitivno izjašnjava o NATO-u. No, to ne bi bio slučaj u drugom Trumpovom mandatu jer takvi ljudi više ne bi bili u vladi".

Kao drugo, ističe kako je siguran da bi Ukrajina s Trumpom u Bijeloj kući bila izgubljena, što bi po njemu bila katastrofa. "Možda je to već tako jer su sredstva blokirana zbog protivljenja u Zastupničkom domu. Po meni bi bila katastrofa da Ukrajina izgubi rat protiv Rusije. To bi dovelo do potpuno nove sigurnosne situacije u Europi i natjeralo sve europske zemlje da značajno povećaju svoje obrambene proračune, za što politički nisu dobro pozicionirane".

Ipak, kao najozbiljniji problem novog Trumpovog mandata ističe pitanje Tajvana. Ferguson upozorava da Trump možda za to uopće ne mari. "Ako čitate memoare (bivšeg Trumpovog savjetnika) Johna Boltona, Trump je u biti ravnodušan prema Tajvanu. Dakle, jedna je mogućnost da bi Trump rekao Kini: ‘Možete učiniti Tajvanu ono što ste učinili Hong Kongu. Baš me briga. Razgovarajmo o tarifama‘. Ali ako pogledate retoriku u kampanji, on kritizira Bidena jer je bio mek prema Kini. Tako da bi Trumpova administracija zapravo mogla zauzeti restriktivniji pristup. Tada bismo se mogli naći u sukobu na koji sam odavno upozoravao".

Za scenarij pobjede Trumpa mora se pripremiti i ostatak svijeta. U tom pogledu, ističe Ferguson, Europa se mora ozbiljno pozabaviti strateškom autonomijom, na čemu je prije nekog vremena počeo inzistirati francuski predsjednik Emmanuel Macron, no što je daleko od realizacije - Japan je, kako navodi, bliži strateškoj autonomiji nego europske članice NATO-a.

‘Tajvan je idući‘

"Vrijeme je da zemlje Europe, velike i male, ozbiljno shvate vlastitu obranu jer više ne mogu pretpostaviti da će uvijek postojati američki jamac njihove nacionalne sigurnosti. U Indo-Pacifiku, Japan, Južna Koreja i ostali moraju donijeti odluku hoće li prihvatiti kinesku dominaciju i pripremiti se za nju. Pokušat će uvjeriti Sjedinjene Države da zadrže svoju dominaciju u regiji. Mnogo će stoga ovisiti o stavu Trumpa i njegovog tima za nacionalnu sigurnost".

Kada je u pitanju Bliski istok, Ferguson smatra da Izrael mora pokušati iskorijeniti Hamas, ali napominje da je Iran najveći problem. "Gotovo svi loši glumci zapravo su iranski posrednici. Obuzdavanje Irana mnogo je važnije od obuzdavanja Izraela. Mislim da je Izrael već ozbiljno ograničen od strane Sjedinjenih Država".

Kada je u pitanju palestinsko pitanje, smatra kako je svima u regiji jasno da do dvodržavnog rješenja neće doći. "Palestinske vlasti su oksimoron. One nemaju ovlasti i mislim da im se ovlasti ne mogu dati. Povijest nas uči da druge opcije osim internacionalizacije gotovo da i nema. I mislim da Ujedinjeni narodi moraju preuzeti odgovornost za Gazu. Ništa drugo mi se ne čini mogućim. Proći će mnogo godina dok se o palestinskoj samoupravi bude moglo ozbiljno razgovarati. Izrael ne može kontrolirati Gazu preko svoje vojske. Zato preporučujem da se vratimo starim modelima - internacionaliziramo vrlo sporna područja i postavimo zadatak Ujedinjenim narodima da osiguraju red".

Kao osoba koja je predvidjela sukobe u Ukrajini i Gazi, upitan što predviđa za 2024. godinu, odgovara da je, po njemu, Tajvan najvjerojatnije iduća točka sukoba.

‘Namjere Rusije i Kine uvijek su zlonamjerne‘

Na konstataciju autora intervjua kako se svijet nalazi u novom ‘Hladnom ratu‘ i kako bi Zapad mogao odnijeti pobjedu, Ferguson ističe da bi u prvom redu mladim zapadnjacima trebalo objasniti kako izgleda poraz.

"Mladi s obje strane Atlantika vrlo su zadovoljni slobodom. Čini se da ih to baš i ne zanima. To je zato što zapravo ne mogu zamisliti kako bi bilo ne imati slobodu. Volio bih kad bismo mogli bolje objasniti kako bi izgledao svijet kojim bi dominirala kineska komunistička partija. Kako bi bilo da su svi naši pozivi i e-mailovi i svaka transakcija pod nadzorom visoko ideološkog režima".

Također, kako navodi, treba podsjetiti zapadne čelnike na jednu od lekcija klasične povijesti i vječnu istinu o moći - jedna od njih sastoji se u poznatoj izreci "Ako želiš mir, pripremi se za rat".

Treće je lekcija koju je, kako kaže, nedavno preminuli Henry Kissinger, bivši američki ministar vanjskih poslova, tumačio još 70-ih godina, a po Fergusonu vrijedi i danas, a to je strategija detanta.

"To znači da se ne pretvaramo da Kina i Rusija postaju dobri momci. Prepoznajemo ih kao neprijatelje što i jesu. A svjesni smo da su njihove namjere gotovo uvijek zlonamjerne. No, pokušavamo ih angažirati na način da kupimo vrijeme, a to je vrijeme koje nam najviše treba. Bit će potrebno najmanje deset godina prije nego što se Europa bude mogla vjerodostojnije braniti. Sjedinjenim Državama trebat će deset godina da moderniziraju svoje sve više zastarjele vojne sposobnosti. Trebat će deset godina da se Tajvan uspije obraniti od kineske agresije. Treba nam vremena", zaključuje Ferguson.