Uoči parlamentarnih izbora u Armeniji, u Moskvi jačaju pritisci na tu donedavnu povijesno blisku saveznicu i štićenicu Moskve koja se odmetnula 2024. godine suspendirajući svoje sudjelovanje u Organizaciji ugovora o kolektivnoj sigurnosti (CSTO), tzv. ruskog džepnog NATO-a, te je u proljeće prošle godine donijela zakon s ciljem otvaranja pregovora o pristupanju EU-u.
Uslijedilo je to nakon što je, na ogorčenje Erevana, u potpunosti izostala reakcija i zaštita Kremlja kada je u rujnu 2023. Azerbajdžan u munjevitoj akciji zauzeo regiju Nagorno-Karabah, koju je međunarodna zajednica priznavala kao njegov teritorij, no koja je bila pod kontrolom Armenije i koja je na njega također polagala pravo, što je rezultiralo egzodusom armenskog stanovništva s visoravni.
Otada se armenska vlada, na čelu s proeuropskim premijerom Nikolom Pašinjanom, distancira od Kremlja unatoč tome što je gospodarstvo zemlje „pupčanom vrpcom” povezano s Rusijom. U međuvremenu, Erevan je s Bakuom, s kojim je zbog Nagorno-Karabaha u prošlosti ratovao dvaput, 2025. u Bijeloj kući potpisao mirovni sporazum, postignut uz posredovanje Donalda Trumpa.
Spor između Rusije i ove zemlje južnog Kavkaza, ruskog „stražnjeg dvorišta”, dodatno se produbio početkom svibnja, kada je u Erevanu, u sklopu summita Europske političke zajednice, Armenija ugostila ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je ondje rekao kako Rusija strahuje da bi „bespilotne letjelice mogle zujati iznad Crvenog trga” tijekom vojne parade 9. svibnja kojom se obilježava pobjeda Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu.
Reakcija Moskve bila je promptna – optužila je Armeniju da je Zelenskom pružila „platformu za antiruske izjave” i pozvala armenskog veleposlanika na razgovor, prosvjedujući protiv „terorističke prijetnje Rusiji”. „To nije normalno ni u skladu s duhom naših odnosa s Erevanom”, rekao je tada glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. „Ključno nam je da Armenija ne zauzme antiruski stav”, dodao je. Pašinjan je, pak, preskočio svoj do ove godine uobičajeni odlazak u Moskvu na proslavu Dana pobjede.
Pritisak raste
Još ranije je ruski čelnik Vladimir Putin poručio da je pridruživanje Armenije Europskoj uniji „jednostavno nemoguće” jer je Erevan po njemu već član carinske unije s Moskvom. „Istodobno članstvo u carinskim unijama Europske unije i Euroazijske ekonomske unije (EAEU) nemoguće je. To je jednostavno nemoguće po definiciji”, naglasio je Putin tijekom sastanka u Kremlju s armenskim premijerom. U četvrtak je armenski ministar vanjskih poslova Ararat Mirzojan, pak, izjavio da zemlja ne namjerava izaći iz EAEU-a i da se o isključenja zemlje iz te organizacije ne može se jednostrano raspravljati, kako je prenio ruski Kommersant.
A kako se približavaju izbori, pritisci postaju sve jači. U srijedu je ruska državna novinska agencija TASS prenijela dvije izjave koje svjedoče o rastu napetosti između dviju zemalja i ljutnji Kremlja. Sergej Šojgu, bivši ministar obrane i sadašnji tajnik ruskog Vijeća sigurnosti, osvrnuo se na odluke Erevana o pridruživanju Međunarodnom kaznenom sudu, izručenju ruskih građana trećim zemljama i otežavanju poslovanja ruskim gospodarskim subjektima, rekavši da je Armenija nedavno poduzela niz akcija koje su očito bile neprijateljske prema Rusiji.
VIDEO Armenski premijer u Kremlju očitao lekciju Putinu. On se vrpoljio, mrštio i radio grimase
„Ovako gledamo na odluke o pridruživanju Međunarodnom kaznenom sudu, izručenju ruskih građana trećim zemljama i otežavanju stvari ruskim gospodarskim subjektima, koji, usput rečeno, stvaraju desetke tisuća radnih mjesta za armenske građane. I, na kraju, ali ne i najmanje važno, dali su riječ kijevskom režimu tijekom summita Europske političke zajednice u Erevanu, omogućivši im da prijete Rusiji”, rekao je Šojgu.
Oglasio se i zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galužin, koji je poručio da najnovije akcije armenskog vodstva proturječe duhu savezničkih odnosa s Rusijom i nose rizik uzrokovanja sustavnih promjena. „Nedavno je armensko vodstvo poduzelo niz koraka koji jasno proturječe duhu savezničkih odnosa Rusije i Armenije i nose rizik sustavnih promjena u tim odnosima”, primijetio je visoki diplomat. Prema njegovim riječima, Moskva je prethodno „armenskoj strani na potpuno iskren i partnerski orijentiran način prenijela svoj negativan stav prema takvim koracima”, kako je prenio TASS.
Početkom svibnja Newsweek je ustvrdio da Rusija pokušava ukrasti izbore u Armeniji i da SAD mora hitno djelovati. Joseph Epstein, direktor Centra za istraživanje Turan i viši suradnik Instituta Yorktown, u svojoj je analizi upozorio da neki od vodećih kremaljskih propagandista, poput televizijskog voditelja Vladimira Solovjova, otvoreno pozivaju na rat protiv Armenije te da je i sam Putin 10. svibnja upozorio na „ukrajinski scenarij” ako Erevan nastavi s približavanjem EU-u.
Ipak, kako je ocijenio, to je samo zvučna kulisa kremaljske kampanje koja je započela onog trenutka kada se Erevan okrenuo Zapadu, a koja s izborima 7. lipnja ulazi u odlučujuću fazu. Parlamentarni izbori predstavljaju svojevrsni referendum o premijeru Nikolu Pašinjanu i o tome hoće li zemlja nastaviti put prema Zapadu i miru ili će se vratiti kontroliranom sukobu s Azerbajdžanom pod ruskom dominacijom, a Washington, kako je istaknuo, mora djelovati.
‘SAD itekako ima razloga djelovati‘
Upozorava da otprilike 70 posto američkog uvoza rijetkih zemnih minerala dolazi iz Kine te da je Trumpova administracija provela godinu dana pokušavajući prekinuti tu ovisnost – a jedna od najboljih oklada nalazi se na koridoru kroz Armeniju. Trumpova ruta za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP) koridor je, kako navodi, koji bi goleme i još neiskorištene rezerve ključnih minerala iz Srednje Azije doveo na tržište bez prolaska kroz Rusiju, Iran ili Kinu – ruta bi vodila iz Azerbajdžana preko armenskog teritorija do eksklave Nahčivan.
Kako Putin razumije što je na stvari, na sastanku u Moskvi 1. travnja izvršio je pritisak na Pašinjana da dopusti osobama s dvojnim rusko-armenskim državljanstvom kandidiranje na izborima, što je bila prikrivena intervencija u korist Samvela Karapetjana, milijardera sa sjedištem u Rusiji, koji financira oporbenu stranku Snažna Armenija. Karapetjan se trenutačno nalazi u kućnom pritvoru u Erevanu pod optužbama za pranje novca i planiranje državnog udara. Putin je dodao da Rusija „ima jako mnogo prijatelja u Armeniji”, a Peskov je izjavio da Moskva „zadržava pravo” raspravljati o armenskim izborima.
Karapetjanovim stavovima i djelovanju blizak je bivši predsjednik Robert Kočarjan, za kojeg neovisni ruski The Moscow Times navodi da je još otvorenije proruski orijentiran i prošle je godine izjavio da Armenija „mora obnoviti strateško partnerstvo s Rusijom”. Obojica tvrde da stvarna prijetnja Armeniji nije Rusija, nego su to Azerbajdžan i njegova saveznica Turska.
Ruske prijetnje se, kako je istaknuo Epstein, već pretvaraju u djela – Moskva je zabranila isporuke mliječnih proizvoda i poljoprivrednih kultura, uništila trgovinu cvijećem i obustavila isporuku oružja koje je Armenija već platila. Također je vrlo vjerojatno naredila Wildberriesu i Ozonu – dvjema najvećim ruskim internetskim trgovinama, tamošnjim varijantama Amazona – da zaustave prodaju armenskih proizvoda, čime je presječen važan prodajni kanal za gospodarstvo koje je prošle godine u Rusiju izvezlo gotovo tri milijarde dolara robe. Zamjenik tajnika ruskog Vijeća sigurnosti 22. travnja otišao je korak dalje, upozorivši da bi Armenija izgubila 23 posto BDP-a i doživjela skok inflacije za više od dvadeset postotnih bodova ako bi krenula prema članstvu u Europskoj uniji, što je bila prijetnja prerušena u ekonomsku analizu.
Istodobno, iz kućnog pritvora Karapetjan upozorava birače da reizbor Pašinjana znači „siromaštvo i neprijateljstvo s Rusijom”. Njegova Snažna Armenija preuzela je kremaljski model iz Moldavije, gdje su proruski operativci usmjerili 39 milijuna dolara u shemu kupovine glasova tijekom izbora 2024. godine. Armenski Odbor za borbu protiv korupcije sada je priveo pet predstavnika Snažne Armenije zbog nuđenja novca građanima za glasove i plaćanja Armenaca za sudjelovanje na oporbenim skupovima.
Snažna kampanja dezinformacija
Propagandni rat još je širi, a lokalni aktivisti upozoravaju na porast dezinformacija povezanih s Rusijom uoči izbora. Karekin II., poglavar Armenske apostolske crkve, okrenuo je ovu vjersku instituciju protiv vlade, što podsjeća na ulogu proruske Pravoslavne crkve u Ukrajini prije početka sveobuhvatne invazije. Karapetjan je angažirao Roberta Amsterdama, odvjetnika i lobista koji je ranije zastupao proruskog ukrajinskog oligarha Vadima Novinskog. Notorni američki desničarski komentator Tucker Carlson, poznat po širenju proruskih narativa, ugostio je protivnike Pašinjana, uključujući Amsterdama i Karapetjanova nećaka.
Napad se proteže sve do Washingtona. Armenski nacionalni odbor Amerike (ANCA) lobirao je u Kongresu protiv Pašinjana i protiv TRIPP-a, koji je njegov direktor za politiku nazvao „neokolonijalnim korporativnim konzorcijem pod pokroviteljstvom SAD-a”. Civilnet, medij armenske dijaspore koji djelomično financira Europska unija, a ranije i USAID, emitira program na engleskom jeziku u kojem Azerbajdžan naziva isključivo „režimom u Bakuu” – terminologijom koju koriste armenski nacionalisti i Teheran – mirovni proces opisuje kao „finlandizaciju” te spominje mogućnost armenskih napada na azerbajdžanske naftovode, koji opskrbljuju europske zemlje u potrazi za alternativom ruskim energentima.
Ipak, kako se navodi, ništa od toga nije zaustavilo mirovni proces koji, tvrdi Epstein, donosi rezultate. Azerbajdžanski potpredsjednik vlade Šahin Mustafajev krajem travnja doputovao je u Erevan na razgovore o razgraničenju, što je bio prvi posjet visokog azerbajdžanskog dužnosnika armenskoj prijestolnici. Nekoliko dana ranije predstavnici civilnog društva Armenije i Azerbajdžana završili su četvrti krug sastanaka u okviru mirovne inicijative Peace Bridge.
Mirovni proces je stvaran, ali stvarna je i prijetnja njemu. Pobjeda kandidata koje podupire Kremlj 7. lipnja značila bi administraciju Samvela Karapetjana koja svoju vlast duguje Moskvi i taj dug vraća političkim odlukama – odgađanjem mirovnog sporazuma, zamrzavanjem TRIPP-a i vraćanjem Rusiji prava veta nad trgovinom na Kavkazu koje koristi već generacijama. Prvi mirovni sporazum u kojem je Trump posredovao u svom drugom mandatu raspao bi se ne zbog ugovora, nego zbog izbora, upozorio je Epstein.
U međuvremenu, Euronewsov odjel za provjeru činjenica The Cube u srijedu je izvijestio o jačanju višemjesečne kampanje dezinformacija uoči izbora u Armeniji. Ukupno su do početka svibnja objavljene 343 lažne videosnimke, zbog čega analitičari ovu operaciju opisuju kao jednu od najopsežnijih posljednjih godina – odmah iza kampanje zabilježene tijekom izbornog procesa u Moldaviji 2025.
Kampanja je, kako se navodi, započela početkom ožujka i bila je dio operacije „Matrjoška”, proruske kampanje dezinformiranja koja sve više koristi umjetnu inteligenciju. U lažnim videozapisima središnji narativ jest da bi pobjeda Nikola Pašinjana, čija kampanja naglašava proeuropski smjer, mogla izazvati rat između Armenije i Rusije. Skupina Antibot4Navalny, koja proučava mreže botova, navela je da je identificirala više od desetak lažnih snimki s Pašinjanom i francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, koje neprestano promoviraju lažnu tvrdnju da su dvojica čelnika sklopila „tajni dogovor” – francusku podršku na izborima u zamjenu za to da Armenija nakon pobjede pokrene rat protiv Rusije.
U jednoj videosnimci od 11. svibnja lažno se tvrdi kako je Pašinjanova glasnogovornica potvrdila prisutnost NATO instruktora u Armeniji te da će on nakon parlamentarnih izbora „isprovocirati vojni sukob s Rusijom”. Kako se navodi, izmišljeni medijski izvještaji nisu jedini alat korišten u ovoj kampanji dezinformiranja – istraživači tvrde da botovi također šire lažne tvrdnje na društvenim mrežama poput platforme X, očito s ciljem potkopavanja Pašinjana, no za te optužbe ne postoje nikakvi dokazi.
Pašinjan u prednosti
Ipak, kako piše Moscow Times, nedavne ruske kampanje utjecaja imaju mješovite rezultate. Primjer je bila Moldavija, a i u slučaju Armenije postoje razlozi da se vjeruje kako će ruski napori naići na slične prepreke. Među biračima, Pašinjanov blok prema anketama uvjerljivo vodi – jedna nedavna anketa pokazala je da 33 posto birača podržava njegov Građanski ugovor. Istodobno, Karapetjanova Snažna Armenija ima 11,4 posto, dok Kočarjanova Armenska alijansa dobiva samo 4,2 posto.
Armenska oporba podijeljena je, demoralizirana i ograničena pritiskom vlade, a Karapetjan i nekoliko njegovih saveznika uhićeni su pod različitim optužbama, koje mnogi smatraju politički motiviranima. Armenski građani također već dugo izražavaju razočaranje politikom, no taj zamor prema Pašinjanovoj vlasti ne pretvara se u podršku oporbi, koja je i sama povezana s prijašnjim režimima i projektima. A od Pašinjanova visokoprofilnog sastanka u Washingtonu s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i azerbajdžanskim Ilhamom Alijevim, sve veći broj Armenaca ima pozitivna očekivanja za budućnost. Pašinjan je uspio privući američku i europsku pozornost i ulaganja. Njegov dugo blokirani proces normalizacije odnosa s Turskom i Azerbajdžanom napokon počinje davati rezultate.
Dugoročno gledano, Rusija i dalje ima značajan gospodarski utjecaj nad Erevanom. Ruske državne tvrtke poput Gazproma i Rosatoma i dalje imaju gotovo monopol nad armenskom energijom i plinom. Ključna infrastruktura, poput željeznica, također je u vlasništvu ruskih državnih poduzeća, iako Pašinjan to želi promijeniti.
Na razini javnosti, velik dio armenskog stanovništva i dalje vidi Rusiju kao važnog partnera, a ne neprijatelja. Kao i u drugim postsovjetskim zemljama bliskim Rusiji, budućnost armenske vanjske politike vjerojatno će biti mješovita, umjesto potpunog odvajanja od Moskve.
Ipak, dominantan trend u većem dijelu bivšeg SSSR-a od 2022. jest slabljenje političke središnje uloge Rusije. Među postsovjetskim državama, samo su se Gruzija i Bjelorusija posljednjih godina približile Rusiji. Stoga, nakon odlučnog zaokreta od Moskve, zaključuje Moscow Times, teško je zamisliti da bi se Armenija mogla vratiti u njezino okrilje bez neke drastične promjene – i bez obzira na taktike koje se koriste uoči i tijekom nadolazećih izbora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....