Dok se Ukrajina bori s nestašicom municije, oružja i opreme za svoju obranu, Rusija je u zadnje dvije godine značajno povećala svoju industrijsku proizvodnju i nadmašila ono što su mnogi zapadni vojni analitičari predviđali kad je Vladimir Putin pokrenuo svoju invaziju, piše Guardian.
Ukupna potrošnja na vojsku porasla je na procijenjenih 7,5 posto ruskog BDP-a, opskrbni lanci preoblikovani su da osiguraju važne sirovine i izbjegnu sankcije, a tvornice koje proizvode municiju, vozila i opremu rade dan i noć, često u obaveznim 12-satnim smjenama i s dvostrukim prekovremenim satima - sve kako bi se održao ruski ratni stroj.
Ta je transformacija rat stavila u središte ruske ekonomije. Putin je ovog mjeseca rekao da je stvoreno 520.000 novih radnih mjesta u vojnoj industriji, koja sada zapošljave oko 3,5 milijuna ruskih građana. Strojari i zavarivači u ruskim tvornicama sada zarađuju više nego brojni visoko obrazovani zaposlenici, poput odvjetnika i menadžera, pokazala je analiza podataka o ruskom radu koju je u studenom napravio Moscow Times.
Putin je u četvrtak posjetio Uralvagonzavod, najvećeg ruskog proizvođača tenkova, čiji su se radnici pohvalili da su među prvima koji su pokrenuli danonoćnu proizvodnju. Ruski predsjednik je obećao osigurati dodatna sredstva kako bi u pogonu zaposlili dodatnih 1500 kvalificiranih radnika.
I dok rat u Ukrajini ulazi u svoju treću godinu, ogromna ruska ulaganja u vojsku, za koja se procjenjuje da će ove godine po udjelu BDP-a biti najveća od doba Sovjetskog saveza, zabrinula su europske ratne planere koji kažu kako je NATO jako podcijenio sposobnost Rusije da vodi dugotrajni rat.
‘Točka u kojoj će se Rusije slomiti još nije ni na vidiku‘, kaže Mark Riisik, zamjenik ravnatelja odjela za planiranje politika u Ministarstvu obrane Estonije. ‘Oko trećine njihovog nacionalnog budžeta odlazi na vojnu proizvodnju i na rat u Ukrajini. No ne znamo kad će to osjetiti rusko društvo. Zato je pravi izazov procijeniti kad će to prestati.‘
Jedan od ključnih pokazatelja u artiljerijskom ratu je domaća proizvodnja granata, za koju stručnjaci procjenjuju da je između 2,5 i 5 milijuna komada godišnje. Riisik kaže da su trendovi zabrinjavajući, naglašavajući da bi proizvodnja mogla premašiti 4 milijuna komada granata godišnje. Uvoz više od milijun granata iz Sjeverne Koreje i strateško gomilanje milijuna granata osigurali su Rusiji dobro zaleđe.
Iako taj silan broj možda neće Rusiji osigurati kapacitet potreban za značajne teritorijalne dobitke u 2024. ili 2025. godini, to Ukrajinu stavlja u nepovoljan položaj na bojnom polju gdje Rusija ima dvostruku ili trostruku prednost u artiljerijskoj vatri.
‘To je mnogo više nego smo pretpostavljali‘, kazao je Riisik o ruskoj vojnoj proizvodnji.
‘Ekonomija kalašnjikova‘
Velik dio toga rezultat je rada ruskog vojno-industrijskog kompleksa, velikog giganta od gotovo 6000 tvrtki, od kojih su tek rijetke donosile dobit prije rata. Ali ono što im je nedostajalo u pogledu učinkovitosti, nadoknadili su rezervnim kapacitetima i fleksibilnošću kad je ruska vlada iznenada povećala vojnu proizvodnju 2022. godine.
Richard Connolly, stručnjak za rusku vojsku i gospodarstvo u think tanku Royal United Services Institute (RUSI) u Londonu, to je nazvao ‘ekonomijom kalašnjikova‘, i dodao da je ‘prilično nesofisticirana, ali izdržljiva, izgrađena za široku upotrebu, posebno tijekom sukoba‘.
‘Rusi to plaćaju godinama. Subvencionirali su obrambenu industriju i mnogi bi rekli da su uzalud trošili novac. Dakle, to je bilo ekonomski neracionalno do 2022., a onda se odjednom pokazalo da je to bilo vrlo lukavo planiranje.‘
To se značajno razlikuje od zapadnih, posebice europskih proizvođača oružja, koji općenito vode prekogranične operacije dizajnirane za maksimiziranje profita dioničarima.
Rusija može upravljati svojom vojnom industrijom kako joj drago, preraspodjelom osoblja, povećanjem proračuna i prihvaćanjem velikih narudžbi na ad hoc osnovi. Rusija će imati poteškoća s nabavom komponenti za složenije oružje poput projektila, osobito ako se sankcije budu provodile strože. Ali za sada je uspjela nastaviti s isporukom balističkih projektila Iskander i krstarećih projektila Kh-101.
Početkom 2023. ruska vlada prenijela je više od desetak tvornica, uključujući nekoliko tvornica baruta, u državni konglomerat Rostec kako bi modernizirala i pojednostavnila proizvodnju topničkih granata i drugih ključnih elemenata, poput vojnih vozila.
Tvornica baruta u Kazanu, jedna od najvećih u zemlji, u prosincu je zaposlila više od 500 radnika, a prosječne mjesečne plaće u tvornici povećane su više od tri puta, s 25.000 rubalja (oko 215 eura) na 90.000 rubalja (780 eura), prema Aleksandru Livšicu, direktoru tvornice. Oglasi za posao nude noćne smjene od ponoći do 8 ujutro i zaštitu od služenja vojnog roka za one koji žele izbjeći odlazak na front.
Mnoge radnike morali su namamiti iz susjednih regija, što je dokaz ozbiljnog nedostatka kvalificirane radne snage diljem Rusije. Zanimljivo, glavna konkurencija tržištu radne snage je vojska, koja obećava plaću veću od 200.000 rubalja (oko 1700 eura) mjesečno onima koji se prijave za sudjelovanje u ratu.
Siromašni naglo postali srednja klasa
U regijama diljem Rusije ta vrsta novca može biti transformativna. ‘Rat je doveo do preraspodjele bogatstva bez presedana, pri čemu su siromašnije klase profitirale od državne potrošnje na vojno-industrijski kompleks‘, rekao je Denis Volkov, direktor Levada centra, tvrtke za ispitivanje javnog mnijenja i sociološka istraživanja u Moskvi. ‘Radnici u vojnim tvornicama i obitelji vojnika koji se bore u Ukrajini odjednom imaju mnogo više novca za trošenje. Njihovi su prihodi dramatično porasli.‘
Istraživanje Levada centra pokazalo je da se 5 do 6 posto onih koji ranije nisu imali novca za kupovinu uređaja poput hladnjaka, sada primaknulo srednjoj klasi.
Rusija će to povećanje vojne potrošnje sljedeće godine platiti 11 bilijuna rubalja (oko 95 milijardi eura), što je povećanje od 70 posto, čime će nadmašiti socijalna davanja po prvi put od sovjetske ere. Putin istovremeno pokušava financirati rat, održati potrošnju za socijalu i izbjeći inflaciju što Alexandra Prokopenko iz Zaklade Carnegie naziva ‘nemogućom trilemom‘.
Za sada, visoke cijene nafte pomažu ublažiti udarac. No rat će promijeniti rusku ekonomiju iznutra.
‘U prošlosti, tijekom čitavog sovjetskog perioda, rekao bih da je nafta bila glavni sektor ruske ekonomije‘, kaže Connolly. ‘Sada je to vojska, a naftom će se sve to platiti. To je veliki problem na dulji period.‘
Proizvodnja dan i noć
Nova analiza Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS) procjenjuje da je Rusija prošle godine izgubila 3000 oklopnih borbenih vozila, a od početka rata blizu 8800.
S obzirom da ni izbliza ne može proizvesti toliki broj vozila, Rusija se priklonila preinakama starijih vozila za koje Connolly kaže da bi ih ostale zemlje odavno odbacile.
Ruske tvornice tvrde da su ove godine isporučile 1500 borbenih tenkova, od kojih je 1180 do 1280 bilo reaktivirano iz skladišta, kaže IISS. Ti podaci, zajedno s reaktiviranim transporterima pješaštva i oklopnim vozilima, pokazuju da bi Rusija ‘mogla biti sposobna održati sadašnju stopu gubitaka vozila sljedeće dvije do tri godine, ako ne i dulje‘.
Na terenu, ruske su snage izgradile nove proizvodne linije i pokrenule silno zapošljavanje, ponekad pribjegavajući i prisilnom radu kako bi podigle proizvodnju.
Kurganmashzavod, koji proizvodi borbena vozila BMP-2 i BMP-3, zapošljava studente i zatvorenike kako bi tvornica ispoštovala svoje rokove. Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, a sada zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti, obišao je tvornicu 2022. i upozorio da im slijedi kazneni progon ako ne ispune ciljeve zadane ugovorom.
Radnici su novinarima rekli da rade šest dana u tjednu po 12 sati otkako je Rusija započela svoju ‘specijalnu vojnu operaciju‘.
Jedan vođa sindikata rekao je da su nove smjene u kolovozu uvedene po posebnom Putinovom nalogu, prema kojem se radnicima može narediti da rade i ‘bez njihova pristanka‘, sve dok ne premaše četiri sata dodatnog rada.
‘Danas u Rusiji gotovo sva vojna industrijska poduzeća s dodatnim državnim naredbama rade prema ovom rasporedu‘, kaže Andrej Čekmenjov, čelnik ruskog sindikata industrijskih radnika. ‘Zapravo je zabranjeno odbiti dodatne smjene. Ili se složite, ili vas otpuste. Nema treće opcije.‘