Skromna parada u spomen na 81. obljetnicu pobjede Sovjetskog Saveza nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu 1941. - 1945. ipak se održala u subotu na Crvenom trgu u Moskvi.
Prvi put od 2007. godine parada se održala bez vojne opreme, što je rusko Ministarstvo obrane objasnilo pozivajući se na "trenutačnu operativnu situaciju". U strahu od ukrajinskih dronova, grad su štitile postrojbe protuzrakoplovnih mitraljeza, a Moskovljanima je ugašen mobilni internet.
Na paradi su prisustvovali samo čelnici Bjelorusije, Laosa i Malezije, kao i predsjednici Abhazije i Južne Osetije, odcijepljenih pokrajina Gruzije, čiju "nezavisnost" priznaje Kremlj, ali de facto nitko više. Iako je čitav događaj djelovao depresivno, ruski predsjednik Vladimir Putin pohvalio je ruske snage koje se bore u Ukrajini, ustvrdivši da se "suočavaju s agresivnom silom koju naoružava i podupire cijeli NATO". "Pobjeda je uvijek bila i bit će naša", poručio je Putin.
Dan ranije, Putin je u Kremlju, kako je objavio dnevni list Kommersant, "primio svoje najvažnije saveznike: predsjednike Bjelorusije, Kazahstana i Uzbekistana". Sve je djelovalo depresivno i potvrdilo ono što primjećuju svi koji analitički prate rat u Ukrajini, a to je da je Rusija ondje zaglavila, poput Sovjetskog Saveza u Afganistanu osamdesetih.
Ruske trupe trpe ogromne gubitke, ali ne mogu probiti ukrajinsku obranu, i sve se svodi na osvajanje ponekog sela. Na drugoj strani, posljednjih mjeseci Ukrajina redovito izvodi napade dronovima na ciljeve u Rusiji, zbog čega je tamošnje Ministarstvo obrane zaprijetilo napadom na Ukrajinu "kao odgovor na prijetnje kijevskog režima da će napasti Moskvu na Dan pobjede, sveti praznik za sve Ruse".
Onda je u večernjim satima 8. svibnja američki predsjednik Donald Trump objavio da su Rusija i Ukrajina dogovorile trodnevni prekid vatre od 9. do 11. svibnja.
U objavi na Truth Socialu Trump je napisao: "Zadovoljstvo mi je objaviti da će 9., 10. i 11. svibnja biti na snazi trodnevno primirje u ratu između Rusije i Ukrajine. Proslava u Rusiji je u povodu Dana pobjede, ali jednako tako i u Ukrajini, jer su i oni bili velik dio i faktor u Drugom svjetskom ratu. Ovo primirje uključuje potpuni prekid svih borbenih aktivnosti i razmjenu 1000 zatvorenika s obje strane."
Međutim, ozbiljno primirje ne treba očekivati. Interesi Moskve i Kijeva dijametralno se razlikuju, a ni jedni ni drugi nisu toliko oslabili da moraju prihvatiti mir po svaku cijenu.
Prije Trumpove intervencije, u petak je Ukrajina pokrenula masovni napad dronovima i raketama na Rusiju. Rusko Ministarstvo obrane izvijestilo je o 117 dronova dugog dometa i šest raketa Neptun, a Jaroslavska i Rostovska oblast pretrpjele su najintenzivnije napade. Volodimir Zelenski je izjavio da je u Jaroslavlju napadnuta rafinerija nafte. U Rostovu na Donu dron je udario u upravnu zgradu centra za zračnu navigaciju, što je rezultiralo obustavom rada na 13 zračnih luka.
Međutim, Putin zna da ne smije zaustaviti rat jer bi ispao gubitnik, a Rusi to ne opraštaju. Njegova strategija podrazumijeva nastavak rata iscrpljivanja, računajući na opći trend globalnih događaja izazvanih ratom u Iranu, kao što su rast cijena energije, ekonomski problemi Europe te razdor između EU i SAD-a. Svi ovi čimbenici trebali bi u doglednoj budućnosti dovesti do strateškog pomaka u korist Moskve, omogućujući joj da ostvari svoje ciljeve u Ukrajini.
Problem je u tome što je u pitanje doveden dosadašnji, prešutni društveni ugovor, prema kojem se ruska država nije miješala u privatni život ljudi, a građani se nisu miješali u politiku. U prošlosti je sustav kupovao odanost ljudi praktičnošću, uslugama i potrošnjom, ali to je propalo zbog rata u Ukrajini. Sada sve što Putinov režim može ponuditi jest represija, miješanje i cenzura, čija je najočitija manifestacija trenutačna ograničenja pristupa internetu.
Zbog toga Rusija ne odustaje od zahtjeva da joj Ukrajina mora prepustiti cijeli Donbas, ako želi mirovne pregovore. Ukrajinski predsjednik Zelenski to odbija, zbog najmanje dvaju razloga. Prvo, ukrajinske snage uspješno odbijaju ruske napade, i drugo, zna da ruski cilj nije razoreni Donbas, nego podčinjavanje Ukrajine Rusiji, kao što je slučaj s Bjelorusijom. A to je nemoguće jer je ruska agresija dovela do potpune nacionalne emancipacije Ukrajine i Ukrajinaca, koji u velikoj većini više ne žele imati nikakve veze s Rusijom.
Osim toga, Rusi trpe ogromne gubitke na bojištima. Ukupan broj poginulih ruskih vojnika od početka napada na Ukrajinu, 24. veljače 2022., do kraja 2025. godine iznosi nevjerojatnih 352 tisuće ljudi, potvrdilo je zajedničko istraživanje Mediazone i ruske redakcije BBC-ja.
U to su uključeni pripadnici ruskih oružanih snaga koji su proglašeni mrtvima ili nestalima po sudskom nalogu, a u ovaj popis nisu uključeni dobrovoljci iz drugih zemalja, koji su se borili na ruskoj strani. Od toga su 261 tisuća "redovni" smrtni slučajevi, a još otprilike 90 tisuća su oni koje su sudovi u Rusiji proglasili mrtvima ili nestalima.
Mediazona i BBC izračune temelje na podacima iz Ruskog nacionalnog registra umrlih, a to su datumi smrti, smrtovnice i otvaranja ostavinskog postupka. Također, poznata su imena oporučitelja.
Početkom svibnja i jedinica "Ptahi Madyara" ukrajinskih oružanih snaga objavila je ažuriranu procjenu gubitaka među ruskim vojnicima. Prema ukrajinskim procjenama, ti su gubici počeli premašivati stopu novačenja dobrovoljaca u ruske oružane snage.
Tako je od prosinca 2025. do travnja 2026. u rusku vojsku unovačeno 148.400 dobrovoljaca, dok su gubici poginulih i ranjenih u istom razdoblju iznosili 156.700. Ukrajinske oružane snage smatraju da je ovo potvrda ispravnosti strategije "mljevenja" neprijateljske ljudske snage bespilotnim letjelicama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....