Čelni diplomat Europske unije Josep Borrell u utorak je rekao da ruska vlast postaje sve autoritarnija i ne poštuje demokratsku vladavinu prava, upozorivši da su moguće nove sankcije Rusiji.
"Oni su nemilosrdni", rekao je Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost u Europskom parlamentu nakon prošlotjednog posjeta Moskvi u kome je tražio oslobađanje kritičara Kremlja Alekseja Navaljnog.
"Sadašnja struktura vlasti u Rusiji, koja spaja ekonomske interese, vojsku i politički nadzor, ne ostavlja prostora za demokratsku vladavinu prava", dodao je.
Borrell je najavio da će pripremiti nacrt novih sankcija EU-a protiv Rusije koje će se razmotriti idućih tjedana.
"Na državama članicama je da poduzmu iduće korake, i da, oni uključuju sankcije", rekao je europarlamentarcima.
"Iznijet ću konkretne prijedloge", izjavio je Borrell i najavio da će se o tome raspravljati na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja Unije 22. veljače i na samitu EU-a u ožujku.
U najoštrijem govoru od ruske aneksije Krima 2014., rekao je da mu je posjeta Rusiji prošlog petka učvrstila ocjenu da se Rusija želi odvojiti od Europe i podijeliti zapadne zemlje.
"Ruska vlada ide zabrinjavajućem autoritarnim putem", ocijenio je. "Čini se da gotovo da nema prostora za prostor demokratskih alternativa... oni su nemilosrdni u zatiranju takvih pokušaja", rekao je i dodao da vjeruje da Kremlj demokraciju vidi kao "egzistencijalnu prijetnju".
Borrellov govor sugerira zaoštravanje odnosa EU-a spram Rusije, koja je glavni opskrbljivač Europe energentima i nastoji poboljšati odnose unatoč sankcijama zapadnih zemlja uvedenim 2014.
Raspravu sa zastupnicima zaključio je rekavši da njegov posjet Rusiji "nije bila greška" jer je ruskoj strani trebalo izravno prenijeti stavove Bruxellesa.
Ranije u utorak je skupina od osamdeset i jednog zastupnika u Europskom parlamentu (EP) zatražila Borrellovu ostavku nakon njegova posjeta Moskvi koji smatraju blamažom.
Pismo sa zahtjevom da visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku odstupni većinom su potpisali pučani, ali i konzervativci i reformisti te nekoliko liberala.
Svjesni da će njihova inicijativa teško uspjeti, zastupnici smatraju da bi predsjednica Europske komisije (EK) Ursula von der Leyen trebala smijeniti Borrella ako sam ne da ostavku.
“Hvala svim zastupnicima, kojih je 81, koji su potpisali pismo i nadaju se znatnoj promjeni u politici EU-a prema autoritarnoj Rusiji”, objavio je Twitteru estonski zastupnik Riho Terras iz Europske pučke stranke. organizator inicijative.
Zastupnici kažu da je Borrrell samoinicijativno odlučio otići u Moskvu, ignorirajući zločine što ih je “Putinov režim počinio protiv političkih protivnika”. Tvrde i da Borrell tijekom posjeta nije branio europske interese.
“Umjesto da snažno osudi uhićenja Alekseja Navaljnog i posjeti ga u zatvoru, Borrell je pogrešno izjavio da se ne govori o sankcijama EU-a zbog zatvaranja Navaljnog. Ta je izjava netočna, jer je nekoliko zemalja članica s najviše razine pozvalo da se uvedu sankcije”, stoji u pismu.
Borrellu se u EU-u zamjera to što nije reagirao dok je na zajedničkoj konferenciji za novinare ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao EU “nepouzdanim partnerom”, što je u Moskvi kritizirao Sjedinjene Države zbog sankcija protiv Kube i propustio spomenuti rusko sudjelovanje u ratu u Ukrajini.
Kao vrhunac poniženja spominje se to da je tijekom razgovora s Lavrovim saznao za protjerivanje troje europskih diplomata i to preko društvenih mreža.
Bliski suradnik ruskog oporbenog vođe Alekseja Navaljnog rekao je da je s europskim predstavnicima razgovarao o mogućem uvođenju sankcija protiv visokih ruskih dužnosnika i najbližeg kruga oko predsjednika Vladimira Putina.
Glasnogovornica ruske diplomacije, Maria Zaharova, kritizirala je u utorak tu inicijativu, optuživši Navaljnijeve saveznike za "izdaju".
Leonid Volkov, jedan od glavnih Navaljnijevih suradnika, koji je napustio Rusiju, objavio je u ponedjeljak navečer na Telegramu da je "razgovarao s predstavnicima država članica EU-a" o "paketu sankcija protiv pojedinaca".
"Ponovno ćemo o tome puno razgovarati u budućnosti, u narednim tjednima i mjesecima", dodao je.
Po Volkovu, meta sankcija bili bi oligarsi Roman Abramovič i Ališer Usmanov, voditelj na provladinoj televiziji Vladimir Soloviov, direktor Prvog kanala Konstantin Ernst, bankar Andrej Kostin i Igor Šuvalov, bivši visoki vladin dužnosnik.
Meta sankcija bila bi i djeca glavnog tajnika Vijeća sigurnosti, Nikolaja Patruševa, čiji je sin ministar poljoprivrede, te direktor FSB-a Aleksandar Bortnikov, koji su već pod sankcijama.
Te mjere ciljale bi "najbliži Putinov krug i njegove suradnike".
Poljsko izaslanstvo pri Europskoj uniji potvrdilo je na Twitteru da je održan sastanak putem video veze s Leonidom Volkovom i Vladimirom Ašurkovim, još jednim Navaljnijevim suradnikom.
"Stalni predstavnici 27 država članica razgovaraju sada zajedno s veleposlanicima SAD-a, Velike Britanije, Kanade i Ukrajine o mjerama koje će se poduzeti", objavilo je izaslanstvo.
Zaharova je objavila na Facebooku da je to zapravo bio razgovor s članicama NATO-a koje su "dale upute 'oporbi', u stvari svojim agentima utjecaja kako 'lukavije' nastaviti s podrivanjem".
EU je više puta zatražio da se Navaljnog, koji je u zatvoru od 17. siječnja, pusti na slobodu.
Optužuje Moskvu i da ne želi provesti istragu o njegovu trovanju u kolovozu, zbog čega je Unija uvela sankcije protiv nekoliko ruskih dužnosnika.
Moskva i tri europske zemlje nedavno su si međusobno protjerale diplomate zbog te afere.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....