POREMEĆAJI TRŽIŠTA

Moderni gusari mnogima će ukrasti Božić: ‘Sve miriše na reprizu velike krize iz 2021...‘

Sve oči uprte u druge brodarske tvrtke hoće li slijediti primjer Maerska i Hapag-Lloyd

Sueski kanal

 Usn/Alamy/Alamy/Profimedia/Usn/alamy/alamy/profimedia

U pozadini rata između Izraela i Hamasa na Bliskom istoku počeo je tinjati novi sukob koji bi, ako se ne riješi brzo, mogao imati izravne posljedice na gospodarstva članica Europske Unije pa tako i hrvatsko. Sve miriši na ponavljanje krize lanaca dobave između Azije i Europe iz 2021. kad je kontejnerski brod Evergreen blokirao Suez. Ovoga puta ključ problema su moderni gusari iz Jemena.

Dva velike pomorska kontejnerska prijevoznika objavila su u petak da stopiraju prijevoz Sueskim kanalom. Drugi najveći pomorski kontejnerski prijevoznik na svijetu, Maersk, objavio je u petak da zaustavlja plovidbu svojih brodova kroz Suez do daljnjega. Peti najveći kontejnerski prijevoznik, njemački Hapag-Lloyd, najavio je da će učiniti isto do ponedjeljka.

Upitne dostave za Božić

Obje kompanije pozvale su međunarodnu zajednicu da reagira, jer su napadi na brodove uz obalu Jemena postali redovita pojava. S obzirom na razvoj situacije, nije isključeno da će slično u narednim danima postupiti i ostali veliki brodski prijevoznici.

Dogodi li se to, prva će posljedica biti ta da mnogo poklona za Božić i Novu Godinu neće u Europu stići na vrijeme. No, to će biti tek početak.

Problem nije u samom Suezu, koji kontrolira Egipat, već u činjenici što brodovi da bi došli do Sueza moraju iz Indijskog oceana ploviti po Crvenom moru u koje se ulazi kroz tjesnac Bab-el-Mandeb, gdje je s jedne strane afrički Djibouti a s druge azijski Jemen.

U Jemenu već nekoliko godina tinja građanski rat u kojem Houthi, šija islamistička paravojna organizacija, koja je prema analitičarima organizirana poput mafije i uživa podršku Irana, vodi proksi rat između Irana i Saudijske Arabije. Otkako je u listopadu eskalirao rat između Izraela i Hamasa, jemenski Houthi su to iskoristili kao opravdanje i počeli napadati trgovačke brodove uz svoje teritorijalne vode tvrdeći da idu prema Izraelu.

Desetak napada

Do sada je, prema različitim izvorima, zabilježeno desetak napada na plovila niza međunarodnih brodskih prijevoznika.

Napadi nisu organizirani kao bezazlene utrke gliserima na kontejnerske brodove i tankere već kao organizirane paravojne operacije. Maerskov brod Gibraltar tako je zamalo izbjegao napad dronom, koji neki opisuju i napad raketom. Iako Maersk tvrdi da brod nije pogođen, Houthi su objavili da su ga pogodili.

Mjesec prije Houthi su objavili video koji pokazuje kako se njihovi naoružani pripadnici spuštaju konopima iz helikoptera na jedan teretni brod nedaleko tjesnaca Bab-el-Mandeb. U video se vidi kako su potom preuzeli kontrolu nad brodom.

Drskost modernih gusara iz Jemena potvrdila je i američka vojska koja navodi da je od početka mjeseca srušila tri jemenska drona ispaljena na komercijalne brodove u Crvenom moru.

SAD je objavio i da je zarobio gusare koji su preuzeli tanker uz obalu Jemena, a za koji Houthi tvrde da je povezan s Izraelom.

Nije tajna da brodari sad očekuju intervenciju američke vojske. Glasnogovornik američke nacionalne sigurnosti John Kirby u petak je rekao da Washington razgovara s nizom partnera u regiji kako bi se ovaj sigurnosni problem riješio.

Za početak idućeg tjedna najavljena je i službena reakcija Washingtona. No, u iščekivanju iste, postavlja se pitanje hoće li se ponoviti Sueska kriza dobavnih lanaca iz 2021. Godine.

Tržišta krenula reagirati

Dionice brodskih prijevoznika krenule su rasti zbog očekivanja da će se cijene prijevoza u narednom periodu opet porasti. Cijena dionice Mærska tako je skočila 7 posto. Međutim, cijene nafte nisu mijenjale. Referentna cijena, ona nafte Brent, porasla je za svega 0,3 posto na 76,84 dolara po barelu.

Maersk Tankers, zasebna grupa koja upravlja jednom od najvećih svjetskih flota tankera za proizvode, signalizirao je da bi se upravo to i moglo dogoditi. U dopisu svojim kupcima naveli su da će njihovi tankeri koji putuju između Azije i Europe sada morati razmotriti preusmjeravanje oko Afrike kako bi izbjegli opasno područje.

Henning Gloystein, direktor konzultantske tvrtke Eurasia Group izjavio je za Financial Times da je alternativa da se prijevoz usmjeri oko Rta dobre Nade, odnosno da prijevoz krene oko Afrike.

- Ali takve bi odluke dodale "tisuće" milja putovanja trgovini između Europe i indo-pacifičke regije te dodale trošak i u novcu i u vremenu - upozorava Gloystein.

Marco Forgione, glavni direktor Instituta za izvoz i međunarodnu trgovinu upozorava da se za razliku od krize u 2021. sada došlo do poklapanja krize u Suezu s onom u Panami.

- Suša je uzrokovala velika kašnjenja brodova kroz Panamski kanal i to utječe na svaku kariku u opskrbnom lancu, od proizvođača sve do krajnjeg korisnika, i samo će povećati šanse da kritični proizvodi ne stignu na svoje odredište na vrijeme za Božić - tumači za FT Forgione.

Kriza iz 2021.

Štete koje je gospodarstvo pretrpjelo 2021. bile su i izravne i neizravne.

Lloyd je tada procijenio da svaki sat blokade Sueza znači dodatnih 400 milijuna dolara štete po gospodarstvo. Dnevno, to znači 9 milijardi dolara štete. Kroz Suez, podsjetimo, prolazi trećina cjelokupnog kontejnerskog prometa na planeti.

Egipat je tada trpio izravnu štetu, samo od tranzitnih naknada, do 15 milijuna dolara dnevno. Međutim, zbor rasta cijena i prijevoza tijekom pandemije, Egipat je na Suezu u prvih šest mjeseci 2021. Uprihodio 3 milijarde dolara ili 8,8 posto više nego u istom razdoblju godinu prije.

Ta je blokada pokazala i da su svjetska gospodarstva sposobna uspješno amortizirati kratkoročne blokade isporuke nafte, odnosno da ako kriza koju izazivaju jemenski gusari brzo riješi, da to neće imati utjecaja na cijene nafte. Štoviše, moguće je čak i da zbog toga cijena nafte padne, jer je to bio rezultat kašljanja isporuke nafte s drugih teretnih brodova.

Maersk trenutno posjeduje flotu od preko 300 brodova.

Marco Forgione, direktor Instituta za Izvoz i međunarodnu trgovinu kaže da kroz Suez prolazi 12 posto svjetske trgovine, a kroz Panamski kanal 5 posto.

Zato su sada sve oči uprte u druge brodarske tvrtke hoće li slijediti primjer Maerska i Hapag-Lloyd.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 21:37