Rat u Ukrajini je gotov ukoliko EU za nekoliko tjedana ne nađe način kako ubrzati dostavu municije Ukrajini, kazao je Josep Borell, visoki predstavnik EU za vanjske poslove, posljednjeg dana Sigurnosne konferencije u Münchenu, piše Guardian.
Rekao je kako će posebni sastanak ministara obrane zemalja EU, planiran za 8. i 9. ožujka, biti šansa da zemlje ponude streljivo iz svojih zaliha, te je dodao kako je potrebno oko 10 mjeseci da europske vojske naruče i kupe jedan jedini metak.
‘Mi smo u hitnom ratnom modu‘, kazao je. ‘Nestašica municije mora brzo biti riješena, radi se o tjednima.‘ Dodao je da će rat završiti ukoliko se to ne dogodi.
Borrell će također na sastanku ministara vanjskih poslova EU-a, u ponedjeljak, iznijeti planove o korištenju postojećeg europskog mirovnog instrumenta od 3,6 milijardi eura za zajedničku nabavu streljiva po uzoru na nabavu cjepiva tijekom Covid krize, što je ideja koju je prva predložila premijerka Estonije, Kaja Kallas.
Borrell je kazao kako bi estonska zamisao funkcionirala na srednji rok, ali isto tako vjeruje da je stanje toliko hitno da bi zemlje EU trebale posegnuti u vlastite zalihe.
‘Moramo iskoristiti ono što zemlje članice imaju‘, rekao je.
‘Moramo učiniti mnogo više i mnogo brže. Još puno toga treba napraviti. Moramo povećati i ubrzati našu vojnu podršku. Trenutno je potrebno čak 10 mjeseci da europske zemlje kupe metak kalibra 155 mm - to je skoro godina dana - a za projektil zrak-zrak potrebne su tri godine. To nije u skladu s ratnom situacijom u kojoj živimo.‘
Premijerka Kallas, koja je govorila na istom događaju, rekla je da je Rusija u ratnom modu i proizvodi municiju u tri smjene, te da bi Europa trebala učiniti slično. Ona tvrdi da su joj direktori obrambenih kompanija rekli kako im nije stigla niti jedna narudžba iz EU-a.
Borrell je kazao kako je do nestašice oružja došlo jer smo ‘zaboravili na klasične ratove - bavili smo se samo ekspedicijskim snagama i tehnološkim Blitzkriegom‘.
Rekao je i kako su neke zemlje, poput Poljske, udvostručile svoje budžete za obranu, dok je Francuska povećala izdvajanja za obranu za 40 posto - s 39 milijardi na 59 milijardi eura.
Istaknuo je da je obrana ostala u domeni zasebnih država, te da ako svi povećaju potrošnju za obranu ‘na način da svatko to i dalje radi za sebe, povećat će se i dupliciranje i neće se pokrpati postojeće rupe‘.
Borrell je rekao i da rat u Ukrajini može djelovati kao poziv na buđenje i poticaj da se uklone neki tabui tako što će se povećati međusobna operativnost na polju obrane diljem Europe, no dodao je da iskustvo pokazuje kako se to neće promijeniti preko noći te se požalio na kulturu kašnjenja koja je, kako je rekao, oslabila koordinacijsku ulogu Europske obrambene agencije.
‘Izgubili smo previše vremena za donošenje kritičnih odluka kao što je osiguranje borbenih tenkova, a svi znaju da su vam za pobjedu u klasičnom ratu s manevrima teškog naoružanja, potrebni borbeni tenkovi. Nećete dobiti ovaj rat bez ovakvog oružja.‘
Rekao je da ne želi militarizirati Europu, već se zalaže za to da Europa ispuni svoju zadaću kako bi postala moćan i pouzdan partner SAD-u.
Pod pritiskom ukrajinskih zastupnika da odrede datum za pristupanje njihove zemlje Europskoj uniji, Borrell je rekao da se to vjerojatno neće dogoditi u skorije vrijeme. No, poljski zastupnik u Europskom parlamentu Radosław Sikorski predložio je vraćanje na prethodni model pristupanja članstvu u EU prema kojem se Ukrajini brzo daje političko članstvo u EU, a zatim mora ispuniti potrebne kriterije korak po korak, u procesu pristupanja koji je posljednji put korišten kada se Španjolska pridružila tadašnjoj Europskoj zajednici 1986. godine.
Borrell je također rekao da EU mora učiniti više kako bi uvjerila globalni jug da je Rusija imperijalistička sila. Mnoge su zemlje u Latinskoj Americi antiimperijalističke i vjeruju da je Zapad podržavao diktature u prošlosti, a slično duboko ogorčenje postoji i u Africi. ‘Ljudi imaju sjećanja i imaju osjećaje‘, dodao je.
Rusija je sve karte stavila na te osjećaje i napala francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog izjava koje sugeriraju da želi vidjeti Rusiju poraženu, rekavši da se Moskva još uvijek sjeća sudbine Napoleona Bonapartea i optužujući francuskog predsjednika za dvoličnu diplomaciju s Kremljom.
Macron je za Le Journal du Dimanche rekao da Francuska želi da Rusija bude poražena u Ukrajini, ali da nikada nije željela zgaziti čitavu državu Rusiju.
‘Par riječi o tom ‘nikada’: Francuska nije počela s Macronom, a Napoleonovi ostaci, koje štuju na državnoj razini, počivaju u središtu Pariza. Francuska - i Rusija - trebale bi to razumjeti‘, rekla je glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....