-
Američki ministar energetike: Iran “zastrašujuće blizu” razvoja nuklearnog oružja
-
U izraelskim napadima na Libanon poginule 22 osobe
-
Iran pogubio još jednog osuđenika povezanog s prosvjedima
-
Netanyahu obavio “tajni posjet” Ujedinjenim Arapskim Emiratima
-
UAE demantirao Netanyahua: Naši se odnosi odvijaju isključivo unutar okvira Abrahamovih sporazuma
-
JD Vance: Američki pregovarači “ostvaruju napredak” u mirovnim pregovorima s Iranom
Fars: Iran dopušta prolaz kineskim brodovima
Iran je počeo dopuštati prolaz određenim kineskim brodovima kroz Hormuški tjesnac nakon postizanja dogovora o iranskim pravilima upravljanja tim plovnim putem, izvijestila je u četvrtak poluslužbena novinska agencija Fars, pozivajući se na upućeni izvor.
Izvješće agencije Fars objavljeno je kada je američki predsjednik Donald Trump, koji boravi u državnom posjetu Kini, s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom postigao suglasnost da Hormuški tjesnac mora ostati otvoren za slobodan protok energenata.
Izvor je za Fars rekao da je odluka donesena nakon zahtjeva kineskog ministra vanjskih poslova i kineskog veleposlanika u Iranu, pri čemu je Teheran pristao olakšati prolaz određenom broju kineskih brodova u skladu sa strateškim partnerstvom dviju zemalja.
Nakon početka američkih i izraelskih napada 28. veljače Iran je znatno ograničio promet kroz Hormuški tjesnac.
Američka blokada iranskih luka, uvedena nekoliko dana nakon primirja dogovorenog početkom travnja, produljila je krizu na plovnom putu kojim prolazi petina svjetskog prometa nafte i prirodnog plina.
Nije odmah bilo jasno u kojoj mjeri taj potez mijenja stanje na terenu, s obzirom na to da je Iran već tijekom rata naznačio da neutralni brodovi, osobito oni povezani s Kinom, mogu prolaziti tjesnacem ako to koordiniraju s iranskim oružanim snagama.
Podaci o praćenju brodova pokazali su da je kineski supertanker koji prevozi dva milijuna barela iračke sirove nafte u srijedu prošao Hormuškim tjesnacem nakon što je zbog američko-iranskog rata više od dva mjeseca bio blokiran u Perzijskom zaljevu.
Izrael i Libanon održavaju daljnje pregovore u Washingtonu
Predstavnici Izraela i Libanona će se sastati u Washingtonu i četvrtak i petak radi daljnjih pregovora uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država, usred povišenih napetosti zbog sukoba u koji je uključena proiranska milicija Hezbolah, javlja njemačka agencija dpa.
Američki State Department je rekao da je cilj rasprava približiti "sveobuhvatan mirovni i sigurnosni sporazum" koji će riješiti temeljne zabrinutosti obiju zemalja.
Očekuje se da će se pregovori dotaknuti i obnove libanonskog suvereniteta, određivanja granice između država te mehanizama za humanitarnu pomoć i rekonstrukciju Libanona, kazao je State Department.
Nije odmah bilo poznato tko će predstavljati dvije strane.
Do sastanaka dolazi nakon dva kruga izravnih pregovora na razini veleposlanika ranije održanih u Washingtonu.
Izrael i Libanon su pristali na prekid vatre sredinom travnja nakon prvotnog kruga pregovora.
Sam Libanon nije izravan sudionik sukoba, a prekogranična paljba između Izraela i Hezbolaha se nastavila, pri čemu gotovo svakodnevno dolazi do smrtnih slučajeva.
Gotovo 400 osoba je ubijeno u Libanonu otkako je primirje stupilo na snagu.
Izrael nastoji pripremiti temelje za dugoročniji mirovni proces s osobitim fokusom na razoružavanje Hezbolaha koji se pregovorima protivi.
Libanonska vlada pak poziva na trajan prekid vatre i povlačenje izraelskih vojnika s juga Libanona.
Izrael tvrdi da je tamo uspostavio "sigurnosno područje", što libanonski dužnosnici opisuju kao okupaciju.
Prvi krug pregovora bio je 14. travnja, a predstavljao je prve izravne razgovore na političkoj razini između dviju zemalja u više desetljeća.
Iran pogubio još jednog osuđenika povezanog s prosvjedima
Iran je pogubio još jednu osobu uhićenu tijekom masovnih prosvjeda koji su početkom godine potresli zemlju, izvijestila je u srijedu pravosudna novinska agencija Mizan.
Smrtna kazna nad Mohammadom Abbasijem izvršena je nakon što je iranski Vrhovni sud potvrdio presudu.
Abbasija se teretilo za ubojstvo policajca nožem tijekom nemira u predgrađu Teherana u siječnju.
Prema navodima organizacije Human Rights Activists in Iran (HRANA), sa sjedištem u SAD-u, pogubljenje je izvršeno u zoru.
HRANA navodi i da se Abbasijeva kći nalazi u zatvoru Evin u Teheranu te da joj je u istom slučaju potvrđena zatvorska kazna od 25 godina.
Organizacija tvrdi i da je odvjetniku bilo onemogućeno zastupanje optuženih.
Skupine za ljudska prava godinama kritiziraju Iran zbog primjene smrtne kazne, optužujući vlasti da pogubljenjima zastrašuju političke protivnike.
Prema podacima organizacije Iran Human Rights sa sjedištem u Norveškoj, u Iranu je prošle godine pogubljeno najmanje 1.639 ljudi, najviše u posljednjih 35 godina.
U izraelskim napadima na Libanon poginule 22 osobe
U izraelskim zračnim napadima na više lokacija u Libanonu u srijedu poginule su najmanje 22 osobe, među njima osmero djece, priopćilo je libanonsko ministarstvo zdravstva.
Državna novinska agencija NNA izvijestila je da je Izrael gađao oko 40 lokacija na jugu i istoku Libanona, uključujući područja južno od Bejruta.
Najsmrtonosniji napadi pogodili su sela na jugu zemlje te automobile na obalnoj cesti između Bejruta i južnog Libanona. Ministarstvo zdravstva navodi da je u napadima na vozila poginulo najmanje osam ljudi, uključujući dvoje djece.
Izraelska vojska priopćila je da je gađala infrastrukturu, skladišta oružja i raketne lansere pokreta Hezbollah u južnom Libanonu.
Napadi su izvedeni uoči nove runde izravnih pregovora Libanona i Izraela u Washingtonu pod američkim posredovanjem, kojima se snažno protivi proiranski Hezbollah.
Od prekida vatre koji je američki predsjednik Donald Trump objavio 16. travnja, u izraelskim napadima u Libanonu poginulo je više od 400 ljudi, prema podacima koje je prikupio AFP na temelju službenih brojki.
Libanon je ovaj tjedan od Washingtona zatražio da pritisne Izrael kako bi obustavio napade uoči pregovora zakazanih za četvrtak i petak.
Predsjednik libanonskog Nacionalnog vijeća za znanstvena istraživanja Chadi Abdallah izjavio je da je od početka primirja oštećeno ili uništeno više od 10.000 kuća.
Hezbollah je priopćio da je izveo više napada dronovima na izraelske snage u južnom Libanonu te da su njegovi borci u pojedinim područjima vodili izravne sukobe s izraelskom vojskom. Vođa Hezbollaha Naim Qassem u utorak je poručio da će njegovi borci pretvoriti bojište "u pakao za Izrael".
Mirovne snage UN-a u Libanonu (UNIFIL) izrazile su zabrinutost zbog pojačanih aktivnosti izraelske vojske i Hezbollaha u blizini njihovih položaja, upozorivši posebno na sve češću uporabu dronova.
Chris Wright pred Kongresom: 'Iran je zastrašujuće blizu nuklearne bombe'
Američki ministar energetike Chris Wright upozorio je u srijedu pred senatorima da je Iran “zastrašujuće blizu” razvoja nuklearnog oružja, tvrdeći kako je Teheran udaljen svega nekoliko tjedana od obogaćivanja jedne tone uranija do razine potrebne za proizvodnju nuklearne bombe.
“Zastrašujuće blizu. Dijele ih tek tjedni — vrlo mali broj tjedana — od obogaćivanja uranija do razine pogodne za nuklearno oružje”, rekao je Wright tijekom saslušanja pred Odborom za oružane snage američkog Senata.
Dodao je da nakon toga još slijedi proces pretvaranja materijala u stvarno oružje, ali da je Iran “vrlo blizu izgradnje nuklearne bombe”.
Uranij obogaćen iznad otprilike 90 posto može se koristiti za proizvodnju nuklearnog oružja.
Demokratski senator Richard Blumenthal pitao je Wrighta što je s preostalih 11 tona iranskog uranija o kojima se govori u obavještajnim izvješćima. Wright je odgovorio da se razina obogaćenja kreće do 60 posto, ali je upozorio da Iran posjeduje “velike količine” uranija obogaćenog na 20 posto, što je nazvao “vrlo zabrinjavajućim”.
Blumenthal je zatim izravno pitao smatra li Wright da bi predsjednik Donald Trump morao uništiti cjelokupne iranske zalihe uranija kako bi zaustavio daljnje obogaćivanje.
“Mislim da je to mudra strategija”, odgovorio je Wright. “Konačni cilj je spriječiti bilo kakvo buduće obogaćivanje uranija. Ako želimo siguran svijet, moramo okončati njihov nuklearni program.”
Više dužnosnika Trumpove administracije posljednjih je tjedana upravo iranske zalihe obogaćenog uranija navodilo kao jedan od glavnih razloga za rat s Iranom.
I sam Trump više je puta poručio da Iran mora predati svoje zalihe obogaćenog uranija želi li postići dogovor o završetku sukoba.
Što se događalo u zadnjih 24 sata?
Američki predsjednik Donald Trump uskoro bi se trebao sastati s kineskim čelnikom Xi Jinpingom, a jedna od glavnih tema razgovora bit će rat s Iranom.
Istodobno, u Washingtonu će se u četvrtak ujutro izraelski i libanonski dužnosnici ponovno sastati u okviru američkog posredovanja, dok sukobi između Izraela i Hezbollaha i dalje prijete krhkom primirju u Libanonu.
U srijedu je ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua objavio da je Netanyahu obavio “tajni posjet” Ujedinjenim Arapskim Emiratima i ondje se sastao s predsjednikom Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom.
No UAE je ubrzo demantirao da se takav sastanak uopće dogodio, naglasivši kako se odnosi s Izraelom odvijaju isključivo unutar okvira Abrahamovih sporazuma.
U međuvremenu, američki potpredsjednik JD Vance izjavio je u srijedu da glavni američki pregovarači i dalje “ostvaruju napredak” u mirovnim pregovorima s Iranom, i to unatoč, kako je rekao, nezadovoljavajućim odgovorima iz Teherana posljednjih tjedana.
Vance je dodao da američka administracija ostaje fokusirana na jedan ključni cilj — osigurati da Iran nikada ne razvije nuklearno oružje.
Kako piše CNN, SAD ubrzano troši strateške rezerve nafte. Trumpova administracija crpi američke hitne zalihe nafte najbržim tempom u povijesti, nadmašivši čak i rekord iz vremena administracije Joea Bidena.
Američke strateške naftne rezerve prošlog su tjedna pale za čak 8,6 milijuna barela.
Nadalje, američki Senat sedmi je put ove godine odbacio prijedlog kojim bi se predsjedniku Trumpu ograničile ratne ovlasti i za svaku buduću vojnu akciju protiv Irana zahtijevalo odobrenje Kongresa.
Prijedlog nije prošao — glasanje je završilo rezultatom 49 prema 50.
S druge strane, Iran traži oslobađanje svojih državljana u Kuvajtu. Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi zatražio je oslobađanje četvorice Iranaca koje su vlasti privele u Kuvajtu.
Podsjećamo, kuvajtski državni mediji objavili su u utorak da su uhićene četiri osobe povezane s Iranskom revolucionarnom gardom (IRGC). Navodno su se pokušale infiltrirati u zemlju kako bi “izvele neprijateljske operacije”.
Kako izvještava CNN, četiri tjedna otkako je započela blokada iranskih luka, američka vojska preusmjerila je 67 trgovačkih brodova i onesposobila još četiri kako bi, kako tvrdi američki CENTCOM, “osigurala poštivanje blokade”.
Istodobno je dopušten prolaz za 15 brodova koji prevoze humanitarnu pomoć.
Trump je, međutim, u utorak izjavio kako “ne razmišlja o financijskoj situaciji Amerikanaca” dok pregovara s Iranom.
Potpredsjednik JD Vance potom je pokušao ublažiti izjavu, tvrdeći da američka administracija “naravno” vodi računa o građanima.
“Mislim da predsjednik to nije mislio na taj način”, rekao je Vance.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....