ZASTALI U VREMENU

Mještani sela u Srbiji kuće gradili ciglama iz doba Rimskog carstva: ‘Svi smo to radili‘

Viminacium je nekoć bio glavni grad rimske provincije Mezije, a na vrhuncu je u njemu živjelo oko 30.000 stanovnika, tvrde arheolozi

Rimski novčić/Ilustracija

 STEFAN PUCHNER/DPA/dpa Picture-Alliance via AFP

Uslijed pustoši nastale nakon Drugoga svjetskog rata, djed Verice Ivanović za izgradnju kuće koristio je sve materijale koje je mogao pronaći, a među njima, ne znajući, i cigle iz vremena Rimskog Carstva.

Obitelj i danas koristi kuću s drevnim temeljima u selu Starom Kostolcu u središnjoj Srbiji, predgrađu onoga što je nekad bilo veliko rimsko naselje i vojni garnizon Viminacium.

Obitelj je tek godinama kasnije primijetila da su cigle dio ruševina koje su pripadale nekad moćnom carstvu.

Emilija Nikolić, znanstvena suradnica s Instituta za arheologiju u Beogradu, kaže da cigle pronađene u kući Ivanovića vjerojatno potječu iz trećega ili četvrtog stoljeća nove ere.

"Možda je to malo čudno, znam da su cigle rimske, ali svi su to radili" rekla je Ivanović AFP-u.

Polja oko Viminaciuma još uvijek su "arheološki rudnik" pun antičkih novčića, nakita i drugih predmeta. U napuštenom dvorištu blizu kuće nalaze se ostaci staroga rimskog zida.

"Jednom prilikom, dok smo u polju vadili krumpir pogledala sam dolje i ugledala kameju. Kad sam je okrenula ugledala sam predivno žensko lice" kazala je Ivanović, "Sada je u muzeju".

Zakopano blago

Stoljećima su stanovnici Starog Kostolca za svakodnevne potrebe koristili cigle, mozaičke pločice i druge antičke ostatke.

"U 19. stoljeću povjesničari su primijetili da je seljak iz obližnjeg sela koristio sarkofag kao hranilicu za svinje" izjavila je Nikolić za AFP.

Danas se sarkofag, na kojemu su prikazi grčkog mita o Jazonu i zlatnom runu, nalazi u muzeju.

Viminacium je nekoć bio glavni grad rimske provincije Mezije, a na vrhuncu je u njemu živjelo oko 30.000 stanovnika, tvrde arheolozi.

Na ovome području do sada je iskopano više desetaka tisuća artefakata, među njima i rimska kupelj s grijanim zidovima i podovima, flota brodova i stotine skulptura.

Smatra se da je antički grad imao i jednu od najvećih nekropola na području bivšega rimskog carstva s oko 14.000 pronađenih grobnica.

Viminacium je nakon najezde Huna sredinom petog stoljeća nove ere počeo gubiti na važnosti, a do dolaska Slavena u sedmom stoljeću već je bio potpuno napušten.

Što se nalazi pod zemljom

Ovo arheološko nalazište jedino je veliko rimsko naselje na kojemu nije izgrađen moderni grad, tvrde stručnjaci.

"Londinium više ne možemo vidjeti jer je na njemu izgrađen moderni London. Isto je i s Lutetiom i Singidunumom - povrh njih su Pariz i Beograd." kazao je Miomir Korać, direktor Instituta za arheologiju u Beogradu.

Prema opsežnim skeniranjima, ispod kukuruznih polja Starog Kostolca nalaze se ostaci cijeloga antičkog grada - hramovi, amfiteatar, hipodrom, kovnica novca i carska palača, tvrdi Korać. Stručnjaci su do danas otkopali samo dva do tri posto ovog lokaliteta.

No stoljećima nakon propasti, ovaj stari grad opet je pod opsadom. Četrdeset godina rudarskih radova, nedavno proširenje područja kopanja ugljena i obližnja elektrana sve više zadiru u ovo područje.

"Lokalitet je definitivno ugrožen, mnoge antičke građevine već su uništene pri izgradnji rudnika", kazala je Nikolić. "Spasili smo ono što se dalo spasiti".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. listopad 2024 23:53