Miami Beach ostaje bez svojih simbola: ‘Grad će postati uredniji i prohodniji!‘

Kao pravi poster-grad kad su klimatske promjene u pitanju, Miami Beach postao je i svjetski lider u ublažavanju posljedica porasta razine mora. Naime, suptropski grad Florida ruši svoje poznate lepršave palme u potrazi za sjenovitijim alternativama kako bi očuvao okoliš i pokušavao ohladiti svoje stanovnike i posjetitelje, piše Guardian.

Službenici su započeli 30-godišnji plan smanjenja postotka palmi u gradu na samo četvrtinu sadašnjeg broja do 2050. godine, navodi Miami Herald. Trenutno palme Arecaceae čine više od 55 posto od 48.900 gradskih stabala.

Smanjenje je potrebno, kažu novine, kako bi se smanjilo zagrijavanje urbanih područja i poboljšala kvaliteta zraka, a oko 1.000 palmi uklonit će se u narednim tjednima u sklopu već zakazanih građevinskih projekata.

Ali Elizabeth Wheaton, direktorica za okoliš i održivost u Miami Beachu, rekla je da ne postoji plan za masovno rušenje palmi, koje su generacijama bile zaštitni znak grada i krasile razglednice i putničke brošure s prikazima Miamija.

Umjesto toga, postotni pad palmi uglavnom će se postići sadnjom oko 1300 novih stabala umjesto palmi tijekom sljedeća dva desetljeća, što bi, kako je rekla, učinilo grad 'prohodnijim i ugodnijim'.

'Proširivanje zasjenjenih područja poboljšat će gradski brand i kvalitetu života', napisala je Wheaton u e-mailu Heraldu. 'Palme će i dalje biti žarišna točka na gradskim cestama, zelenim površinama i parkovima.'

Prema urbanističkom planu urbanog šumarstva koji je dio inicijative Rising Above u Miami Beachu za borbu protiv klimatske krize, samo oko 17 posto gradske površine od 15,2 četvornih kilometara, ima krošnje drveća.

Plan detaljno opisuje ekološke koristi sadnje drveća s debelim sjenama, uključujući vrste poput hrasta, jasena, brijesta i platane, umjesto palmi. Na primjer, živo hrastovo drvo promjera 40 centimetara uklonilo bi iz atmosfere 230 kg ugljičnog dioksida, pola litre štetnog ozona i od isparavanja sačuvalo 725 litara kiše godišnje.

Suprotno tome, autohtona palma iz roda sabal palmetto istih dimenzija, apsorbirala bi samo 1,22 kg ugljičnog dioksida, 50 mililitara ozona i sačuvala 306 litara kiše.

'Dokazano je da su stabla jedan od najučinkovitijih alata za ublažavanje učinaka klimatskih promjena', navodi se u planu koji su izradili urbani i pejzažni stručnjaci u suradnji sa šumarskom službom na Floridi.

'Palme su, iako ikonički dio krajolika Miami Beacha, prerasle u glavnu komponentu gradskog biljnog pokrova. Opće smjernice za raznolikost vrsta navode da nijedna biljna vrsta ne bi trebala činiti više od 30 posto populacije stabala u gradu.'