UDAR NA KONCERNE

Trebala bi postati nova vladarica Berlina, ima revolucionarni plan, Merz: ‘Ne može, to je razorno!‘

Ankete potvrđuju da je pitanje stanova i najamnina bilo najvažnije biračima Ljevice, koja je na ovim izborima udvostručila svoj rezultat

Elif Eralp (u sredini) slavi izborni trijumf

 Jens Schlueter/Afp
Ankete potvrđuju da je pitanje stanova i najamnina bilo najvažnije biračima Ljevice, koja je na ovim izborima udvostručila svoj rezultat

Izvlaštenje velikih koncerna koji u vlasništvu imaju tisuće stanova na iznajmljivanje bilo je jedno od glavnih predizbornih obećanja stranke Ljevice, koja je u nedjelju pobijedila na pokrajinskim izborima u Berlinu.

Nakon izbora pale su dionice tih kompanija: iako je jasno da nitko ne bi mogao jednostavno nacionalizirati stanove koje je gradska uprava jeftino prodala prije tridesetak godina, investitori izbjegavaju rizik, pa vrijednost dionica i dalje pada, prenosi ARD. Dionice Vonovije i njezine podružnice Deutsche Wohnen pale su na najnižu razinu od lipnja 2023. Te dvije kompanije imaju oko 138.000 stanova u Berlinu.

Kako to da je AfD ‘preradikalan‘, a berlinska Ljevica nije?

U Njemačkoj su najamnine posljednjih godina jako porasle, pa jako opterećuju životni standard. Građani Berlina su na referendumu u rujnu 2021. s većinom od 58 posto glasali za izvlaštenje korporacija s više od 3000 stanova za najam. Kandidatkinja Ljevice Elif Eralp osvojila je najviše glasova s najavom eksproprijacije stanova velikih kompanija i ograničenje rasta najamnine za državne stanove. Ona to naziva socijalizacijom, podruštvljenjem stanova.

image

Elif Eralp

Ralf Hirschberger/Afp

Pravno to nije isto: Ljevica zastupa preuzimanje velikih tvrtki vlasnica na tisuće stanova, koje bi uz novčanu kompenzaciju prešle u državno vlasništvo. Elif Eralp bi uz pomoć Zelenih i Socijaldemokrata (SPD) mogla postati gradonačelnica. Potvrdila je da i dalje stoji iza obećanja. Procjenjuje se da bi se od velikih koncerna moglo otkupiti 240.000 stanova. Time bi udio stambenog prostora u javnom vlasništvu s trenutačnih 20 posto skočio na više od 30 posto.

Stanari državnih stanova plaćaju bitno niže najamnine, a kad bi se njihov udio povećao na trećinu, to bi moglo utjecati na cijelo tržište, smatraju u Die Linke. Supredsjedateljica Ljevice Ines Schwerdtner ističe da je riječ o temeljnom pitanju treba li stambene zgrade vratiti u javno vlasništvo. S obzirom na visoke najamnine, to nije radikalno pitanje, ističe ona.

Banke zabrinute

Njemački ustav predviđa mogućnost izvlaštenja, no u praksi ga je teško izvesti. Elif Eralp bi u realizaciji svog obećanja naišla na ozbiljne pravne, političke i financijske prepreke. Bankarski sektor upozorava da bi se investitori mogli uplašiti, pa bi stambeni krediti mogli dodatno poskupiti. Kancelar Friedrich Merz objavio je da želi zakonom onemogućiti oduzimanje imovine velikim kompanijama.

- Planirana eksproprijacija mogla bi imati razoran utjecaj kod kuće i u inozemstvu, a Njemačka mora međunarodnim investitorima jasno dati do znanja da privatna imovina neće biti eksproprirana, izjavio je Merz na konferenciji za novinare u Berlinu Poručio je da ministarstva već dogovaraju nacrt novog zakona.

image

Friedrich Merz

Jens Schlueter/Afp

Ankete potvrđuju da je pitanje stanova i stanarina bilo najvažnije biračima Ljevice, koja je na ovim izborima udvostručila svoj rezultat i privukla prije svega mlade birače, koji dosad nisu glasali. No, nova izborna anketa pokazuje da su se stavovi birača o izvlaštenju stambenih koncerna promijenili od vremena referenduma, piše Der Spiegel.

Prema nedavnom ispitivanju javnog mnijenja agencije Infratest, samo 37 posto građana je za to da Senat eksproprira stanove koncerna u zamjenu za odštetu. Većina ili 51 posto je protiv toga. No, više od 72 posto birača Ljevice to podržava: kao i 42 posto birača Zelenih te 29 posto birača SPD-a. No, pitanje je hoće li Ljevica imati gradonačelnicu. Ljevica, Zeleni i SPD imaju većinu, no tijesnu većinu bi imala i vlada demokršćana (CDU) s Ljevicom i Zelenima.

Ruše se sva pravila njemačke politike

image

Slavlje u izbornom stožeru Die Linke

Sebastian Gollnow/Dpa Picture-alliance Via Afp

Visoka cijena

Ni u slučaju da uđe u vlast, nije izvjesno da će Ljevica moći ispuniti obećanje. Zeleni po ovom pitanju podržavaju Ljevicu, dok su socijaldemokrati protiv. Čak i da krene u pravno neizvjesnu operaciju, Berlin bi se, koji ima status pokrajine, morao znatno zadužiti da bi stambenim tvrtkama isplatio kompenzaciju za stanove koje im oduzimaju.

Iz koncerna Vonovia pozivaju političare na dijalog: "Vonovia je dostupna budućoj berlinskoj vladi kao konstruktivan partner i vidi sebe kao dio rješenja za ublažavanje problema tržišta nekretnina u Berlinu kroz novu gradnju i pristupačne najamnine", rekao je izvršni direktor Luka Mucić. Berlin treba više novogradnje, pouzdane okvire i suradnju, istaknuo je. Nekretninski sektor mjesecima je pod pritiskom zbog rastućih kamatnih stopa. Američka investicijska banka Goldman Sachs početkom rujna povukla je svoju preporuku za kupnju dionica Vonovije, navodeći kamate kao razlog, prenosi ARD.

Još u srpnju su lideri vladajuće koalicije CDU/CSU i SPD dogovorili da će saveznim zakonom onemogućiti nacionalizaciju privatnih stanova za najam. Merz smatra da Berlin ionako ne bi mogao platiti cijenu izvlaštenja, no zakon je potreban da bi se poslala poruka domaćem i stranim tržištima.

Za AfD i protiv migranata najviše glasova ondje gdje je migranata malo

Za birače Ljevice stambeno pitanje je glavni problem, za birače demokršćana to je gospodarstvo, a za birače AfD-a imigracija. AfD je u Berlinu sa sedam posto skočio na 16,3 posto. Istog dana održani su izbori u istočnoj pokrajini Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji, gdje je AfD osvojio više od 40 posto glasova. Kao i početkom rujna u Saskoj-Anhaltu.

U Mecklenburgu-Zapadnoj Pomeraniji nešto više od polovine birača s pravom glasa podržava antiimigrantski stav AfD-a, u usporedbi s nešto više od trećine u Berlinu, prenosi ARD. AfD i antimigrantski stav najjaču podršku imaju u pokrajinama na području nekadašnjeg DDR-a, gdje je i danas bitno manje imigranata nego na području nekadašnje Zapadne Njemačke. Tako u Thüringenu i Saskoj uživaju podršku skoro 60 posto birača, dok je njihov antiimigrantski stav u useljeničkom Berlinu ili Hamburgu podržalo od 33 do 37 posto birača.

Za Die Linke u Berlinu su glasali većinom mladi birači i žene, a za demokršćane stariji. Zeleni su dugo bili stranka za koje glasaju mladi birači, no u Berlinu je tu ulogu preuzela Ljevica. Zeleni su neznatno dobili među starijim dobnim skupinama, ali su znatno izgubili mlade, koji su isključivo prešli u Ljevicu.

Za Zelene glasaju oni kojima su važne klimatska i prometna politika. U tome su Zeleni, koji se zalažu za bicikle i javni prijevoz, vidljivo ispred CDU-a, koji se još smatra starinskom ‘strankom automobilista‘.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
25. rujan 2026 18:52