Njemački demokršćani (CDU/CSU) ostvarili su najbolji izborni rezultat u zadnjih 20 godina i Angela Merkel će i naredne četiri godine u svom trećem mandatu voditi ekonomski najmoćniju europsku državu.
Prema neslužbenim rezultatima od nedjelje u 21 sati CDU/CSU-u je s 41,8 posto osvojenih glasova za dlaku izmakla tanka većina u Bundestagu i s 297 od ukupno 598 mjesta po svemu sudeći neće moći sastaviti vladu bez koalicijskog partnera.
Najveći gubitnici ovih izbora su liberali, kancelarkini partneri u zadnjem mandatu koji nisu ušli u parlament i s 4,7 posto glasova bilježe najslabiji rezultat svojoj povijesti od 1949. godine. Njihov čelnik Rainer Brüderle je u nedjelju navečer priznao izborni poraz.
Socijaldemokrati SPD dobili su 25,5 posto glasove, Lijevi 8,5, a Zeleni 8,4 posto.
I iz CDU/CSU-a i iz SPD-a u prvim su reakcijama kazali kako će o mogućoj suradnji i koaliciji razgovarati u ponedjeljak i idućih dana. Nije isključeno da SPD podrži Angelu Merkel koja bi tako dobila čvrstu većinu, a šef stranke Peer Steinbrück je izjavio kako je sada ona na potezu jer je ona ta kojoj treba većina u parlamentu. No kako se do objave konačnih rezultata podaci iz sata u sat još uvijek mogu neznatno mijenjati, nije još definitivan broj zastupnika pojedinih stranaka.
SPD će vjerojatno imati 181 mjesta, a Lijevi i Zeleni po 60. Teoretski je moguće da u potrazi za partnerom Merkel pokuca i vrata Zelenih, no to izgleda manje vjerojatno od velike crno-crvene koalicije s SPD-om.
U prvom obraćanju javnosti već oko 19 sati Merkel se zahvalila svojim biračima, suradnicima i mužu i obećala da će sve napraviti da i naredne 4 godine budu uspješne za Njemačku.
Kazala je kako iza nje nisu lake godine te da joj odličan rezultat ulijeva osjećaj odgovornosti. U svjetlo plavom sakou blistala je od sreće.
Kasnije je u TV studiju rekla da je svjesna da nema apsolutnu većinu i da će krenuti u potragu za rješenjem. Liberali su joj svojim debaklom svakako zakomplicirali život. Nije propustila naglasiti kako će u zemljama EU-a pogođenima krizom biti nužno provesti reforme kakve je prije desetak godina preživjela i Njemačka. Uz neizbježnu Grčku spomenula je i Sloveniju.
Blizu prelaska izbornog praga s 4,8 posto u nedjelju navečer bili su i euroskeptici AfD koji su kao nova stranka prvi put izašli na parlamentarne izbore.
Čelnica Zelenih Kattrin Bauer priznala je da nije zadovoljna rezultatima koji su lošiji nego na izborima 2009.. SPD je prošao 2,5 posto bolje nego prije 4 godini, no daleko je od parlamentarne većine čak i kada mu se pribroje mandati Zelenih. Ipak, u SPD-ovom stožeru su u nedjelju slavili.
Više razloga za slavlje imaju Merkeličini demokršćani koji su dobili čak 8 posto više glasova nego na zadnjim izborima i nakon dugo vremena stekli povjerenje više od 40 posto Nijemaca. Najveću popularnost uživaju u bogatim južnim saveznim državama Bavarskoj gdje su osvojili 50 posto i Baden Würtrembergu s 47 posto.
Na izbore je izašlo visokih 73 posto od gotovo 62 milijuna registriranih birača.
„Merkel je inteligentna, odlučna i hrabra političarka, ali je u pogrešnoj stranci. U Njemačkoj se dobro živi, a vanjsku politiku malo tko razumije“, ističe liječnica Uta von Arnim. Glasala je za Zelene jer smatra da bi se Njemačka trebala više okrenuti ekološkoj poljoprivredi te smanjiti zagađenje. Njezina idealna vlast bila bi koalicija CDU-a i Zelenih.
Mnogi glasači SPD-a nadaju se da će njihova stranka ući u vladu u kojoj će sudjelovati u donošenju zakona. Među njima je i socijalni radnik Phillip.
„I supruga i ja imamo dobre poslove i pristojno zarađujemo, no Angeli Merkel zamjeram što je donijela zakone koji su velik broj Nijemaca učinili siromašnima. Svakako bih da SPD progura zakon o minimalnoj plaći kako ljudi više ne bi radili za bescjenje“, govori Phillip koji smatra da premijerka vodi bolju vanjsku od unutarnje politike. Nije sretan što njemački porezni obveznici plaćaju grčke dugove, ali bi još gore njihove ušteđevine propadnu jer su ih njemačke osiguravajuće kuće uložile u Grčkoj.
Učenica Leonore M. (18) u nedjelju je prvi put birala.
„Glasala sam za stranku koja se zalaže za snažniju Europu“, govori Leonore.
Iako je cijeli život provela u Charlottenburgu, kvartu bivšeg zapadnog Berlina, studentica lingvistike Charlene Barkholz podržava Lijeve, bivše komuniste koji većinu glasača imaju među stanovnicima bivšeg DDR-a.
„S Lijevima nitko ne želi koalirati, ali je važno da vlast ima što snažniju opoziciju. Ne volim CDU koji je već predugo na vlasti“, kaže Barkholz kojoj smeta što su u Berlinu plaće manje nego na jugozapadu Njemačke, a cijene su sve više.
Za DDR-om je nostalgična gospođa Roswitha (55) koja živi u istočnom dijelu Berlina i uvijek glasa za Lijeve.
„Već 20 godina u Berlinu ruše sve što podsjeća na DDR. Previše se gradi. Kao da žele silom izbrisati povijest. Berlin je danas mnogo prljaviji nego 80-ih godina. Previše je turista“, žali se Roswitha koja je nekad bila odgajateljica u vrtiću. Sada uspijeva nešto zaraditi kao blagajnica u supermarketu dva dana u tjednu.
„U DDR-u je za sve bilo posla. Ništa nam nije nedostajalo. Ljudi iz Zapadne Njemačke su k nama dolazili i od njih smo čuli kako na zapadu mnogi nemaju posao i da su cijene jako visoke. Mi smo vjerovali da je nama na istoku bolje. Ispada da smo bili u pravu“, zaključuje Roswitha.
Kada je ovo proljeće s navršenih 65 godina otišao u mirovinu Milan Matuska se iz Duisburga preselio u Berlin jer želi uživati u raznovrsnoj kulturnoj ponudi kakvu nema niti jedan drugi grad u Njemačkoj. Radio je kao producent na državnoj televiziji WDR pa ne krije da ima dobru mirovinu, nešto višu od 2000 eura s kojom si može priuštiti stan od 70-ak kvadrata u finoj berlinskoj četvrti Grunewald.
Najamninu i režije plaća 900 eura što je za Berlin mnogo. Matuska je do 1982. živio u rodnom Pragu i radio na Češkoj televiziji, ali nije više htio trpjeti komunističku represiju za koju se tih godina činilo da nikada neće završiti. Bježi u Njemačku gdje brzo dobiva posao, a 1991. i državljanstvo.
Od tada kaže nisu prošli niti jedni jedini izbori na koje nije izašao. Uvijek glasa za Zelene jer je, objašnjava, u njihovim redovima najviše intelektualaca, tolerantnih ljudi koji mnogo drže do zaštite okoliša i prava seksualnih manjina. Većina imigranata iz bivših komunističkih zemalja, govori Matuska, glasa za CDU jer ih SPD previše podsjeća na omražene im komuniste.
„Mnogi ljudi, i Nijemci i stranci, rade na crno i jednog dana neće imati mirovinu. Merkel po tom pitanju nije ništa učinila. Ona ipak nije toliko konzervativna poput Helmuta Kohla. Otvorenija je za nove ideje koje često preuzima od SPD-a i Zelenih. Nedostaje joj vizije“, tvrdi Matuska.
Janu Kucewiczu (20), sinu poljskih imigranata rođenom u Berlinu Merkel je omiljena političarka kojoj je dao svoj glas kao i većina njegovih prijatelja. U Njemačkoj se, tvrdi, dobro živi. On ima dobar posao u osiguravajućem društvu i ne osjeća potrebu za političkim promjenama.