Više od polovice novinara francuskog nedjeljnika Journal du Dimanche dalo je otkaz nakon imenovanja urednika s krajnje desnice. Stotinjak novinara niti 40-dnevnim štrajkom, najduljim u francuskim medijima od 1970-ih, nije uspjelo spriječiti da fotelju glavnog urednika mainstream tjednika preuzme Geoffroy Lejeune, bivši urednik krajnje desnog tjednika Valeurs Actuelles, navodi britanski Guardian.
Nismo pobijedili, kaže Antoine Malo, inozemni reporter Journala du Dimanche (JDD) i član njihovog uredničkog kolegija. "Nismo ga zaustavili, a sada je došlo do masovnog egzodusa. Ali snažna borba će se nastaviti - izvana." Podrška štrajku među zaposlenima nikad nije pala ispod 94 posto, piše britanski Guardian. JDD, kao i većina francuskih novina, prima državnu financijsku subvenciju, pa imenovanje glavnog urednika moraju odobriti novinari, tvrdi ugledni Le Monde.
Geoffroy Lejeune (34) gorljivi je zagovornik ksenofobičnog političara Erica Zemmoura, predsjedničkog kandidata na izborima 2022., koji širi rasističku teoriju velike zamjene stanovništva. Bio je 16 puta pod istragom zbog govora mržnje, i tri puta osuđen za to. Lejeune je blizak prijatelj Marion Maréchal, nećakinje liderice francuske desnice Marine Le Pen. Dok je on bio glavni urednik, tjednik Valeurs Actuelles kažnjen je zbog rasističkih uvreda jer je crnu zastupnicu Danièle Obono prikazao kao ropkinju u lancima.
Krajnje desna uređivačka politika otjerala čitatelje
Velika smjena na čelu tjednika Journal du Dimanche dolazi nakon što je francusku Lagardère grupu (izdaju još Paris Match i imaju Radio Europe 1) preuzeo konzervativni katolički milijarder Vincent Bolloré. Vivendi grupa 71-godišnjeg poduzetnika ima u svom vlasništvu također TV mrežu Canal+, a svoj novi kanal CNews transformirala je u konzervativnu platformu za desničarske komentatore. Često ugošćavaju Zemmoura, pa ih se uspoređuje s Fox Newsom u SAD-u.
Journal du Dimanche (JDD), osnovan 1948., prodaje oko 140.000 primjeraka tjedno. Posljednjih godina smatralo se da podržava predsjednika Emmanuela Macrona. Nakon šest tjedana pauze zbog novinarskog štrajka, tjednik bi se trebao vratiti na kioske sredinom kolovoza. Antoine Malo rekao je za Guardian da su u pregovorima s predstavnicima vlasnika uspjeli dogovoriti otpremnine za one koji žele otići, ali nisu uspjeli osigurati mehanizme uređivačke nezavisnosti.
Konkretno, kompanija je odbila razgovarati o obavezi da neće objavljivati "rasističke, seksističke i homofobne izjave i, općenito, bilo kakav diskriminirajući sadržaj ili sadržaj pun mržnje". Novinari su na tome inzistirali, s obzirom na dosadašnja iskustva novog glavnog urednika Geoffroya Lejeunea.
"Ne protivimo se pluralizmu u medijima, daleko od toga", kaže kolumnistica Teresa Cremisi. "Ako netko želi stvoriti krajnje desničarski medij, naravno da bi to trebao moći. Protivimo se promjeni uređivačke politike od 180 stupnjeva", ističe ona. Uređivački zaokret ionako nema nikakvog smisla, ističe kolumnistkinja JDD-a: podsjeća da desničarski CNews stvara gubitke, broj gledatelja Europe 1 je pao, a Lejeune je otpušten iz Valeurs Actuellesa jer je njegova krajnje desna uređivačka politika otjerala čitatelje. Očito je stvar ideološke odluke: naravno da vlasnik medija ima pravo imenovati urednika, ali to ne može biti u potpunoj suprotnosti sa stavom većine novinara, i s tradicijom ovog medija, upozorava Teresa Cremisi.
Nepoželjno ograničavanje u medijskom okruženju
Sukob oko radikalnog zaokreta uređivačke politike Journala du Dimanche potaknuo je zabrinutost u Francuskoj zbog sve veće polarizacije medijske scene, po uzoru na Ameriku. Christophe Deloire, glavni tajnik udruge Reporteri bez granica, kaže da se demokracija i republika ne mogu održati bez zajedničkih principa, koji nestaju u ideološkom ratu između dva tabora. Ugledni Le Monde je u uvodniku naveo da će se, ako JDD bude slijedio politiku CNewsa i Europe 1, "pluralnost mišljenja u francuskom tisku ponovno smanjiti".
Sam Bolloré tvrdi da je njegov interes isključivo financijski, i da ne namjerava ideološki intervenirati. No nekoliko političkih stranaka, među kojima Zeleni i Socijalisti, poručilo je da neće davati intervjue i izjave za JDD. Ljevica je izložila prijedlog zakona čiji je cilj jamčiti uređivačku neovisnost medijskih kuća, ali nemaju potporu Republikanaca, stranke desnog centra, niti krajnje desne stranke Marine Le Pen. Ne podržavaju to ni vlasnici medija, koji to vide kao nepoželjno ograničavanje u medijskom okruženju punom izazova.
Francuska vlada je najavila da će idućeg mjeseca nezavisno povjerenstvo pokrenuti jednogodišnje istraživanje, čiji je cilj ispitati uredničku neovisnost medija, ali i teme poput lažnih vijesti, povjerenja javnosti u medije i vlasništvo. Antoine Malo, reporter JDD-a, kaže da će većina sadašnjih novinara JDD-a otići, najavljujući osnivanje udruge koja će se zalagati za zakon o uredničkoj neovisnosti i vlasničkoj koncentraciji u medijima. "Želimo upotrijebiti svoje iskustvo na korist drugima. Pouzdane vijesti nisu moguće bez uredničke neovisnosti; zdrava demokracija nije moguća bez slobodnog tiska", ističe reporter.
Platforma za korona skeptike i ljubitelje Vladimira Putina
Financial Times pak donosi priču o Holgeru Friedrichu (57), njemačkom IT milijunašu koji je sa suprugom Silke 2019. kupio Berliner Zeitung, utjecajni list iz istočnog Berlina, koji je pretvorio u platformu za korona skeptike i ljubitelje Vladimira Putina. U vrijeme DDR-a Berliner Zeitung je bio jedan od najvažniji medija istočnog Berlina, s tiražom do 500.000 primjeraka, a i Holger Friedrich odrastao je u DDR-u.
Friedrich je tvrdio da kupuje berlinske novine iz osobne simpatije jer je htio pomoći posrnulom dnevnom listu. Pod njegovim vlasništvom, Berliner Zeitung doživio je skok online čitatelja, ali sam Friedrich je u samo nekoliko tjedana od preuzimanja lista razotkriven kao bivši doušnik Stasija. Optužuju ga da koristi svoje novine da bi dao medijski prostor korona skepticima, i pristašama Vladimira Putina. Friedrich tvrdi da nastoji demokratizirati medijski prostor objavljivanjem priloga o različitim temama, od stanja ruske opozicije do povijesti autobusnog stajališta na berlinskoj autocesti. Kaže da pristaše Rusije i antivakseri također zaslužuju da ih se čuje, kao i oni suprotnih stajališta, dok će čitatelji sami formirati svoje mišljenje.
Holger Friedrich ističe da ga "ne zanima" print. Važno mu je da je broj posjeta portalu i aplikaciji Berliner Zeitunga porastao ove godine za više od 40 posto na 17,6 milijuna u srpnju. Nakon kumulativnih operativnih gubitaka od 8,4 milijuna eura između 2019. i 2021., u srpnju su objavili da su lani imali 1,2 milijuna eura operativne dobiti, a dobri rezultati nastavljaju se i u 2023. godini.
Razotkrio novinarski izvor
Friedrich sebe predstavlja kao slobodnog mislioca. Ranije ove godine podržao je "Manifest za mir" protiv eskalacije u naoružavanju Ukrajine, a u svibnju je prisustvovao prijemu u ruskom veleposlanstvu u Berlinu. Ali Vladimira Putina opisuje kao zločinca i kaže da "Rusija mora platiti" za agresiju u Ukrajini, navodi FT. Skandal je izazvao s razotkrivanjem novinarskog izvora: u travnju mu se obratio Julian Reichelt, koji je 2021. otpušten s mjesta glavnog urednika visokotiražnog Bilda kad je optužen da je lagao o seksualnim vezama s novinarkama pripravnicama. Friedrich kaže da mu je Reichelt ponudio eksplozivne informacije o istrazi koju je provela izdavačka kuća Axel Springer, vlasnik Bilda, ali i američkih medija Politico i Insider. Friedrich je odbio objaviti tekst o tome, i umjesto toga, pisao je menadžerima Axel Springera da ih obavijesti o Reicheltovu curenju informacija.
To je omogućilo Axelu Springeru da digne tužbu protiv Reichelta, tražeći da vrati otpremninu od dva milijuna eura. Reichelt se brani da nije podijelio interne dokumente Axela Springera. Reichelt je tužio i Friedricha, no sudovi su oslobodili vlasnika Berliner Zeitunga. No postupci Holgera Friedricha izazvali su ogorčenje u medijskim krugovima. Osudilo ga je Njemačko vijeće za tisak, Berliner Zeitung se distancirao, a glavni urednik Tomasz Kurianowicz poručio je da će urednički tim uvijek štititi svoje izvore.
Friedrich kaže da je bio zaprepašten osjetljivom prirodom dokumenata koje mu je Reichelt ponudio na objavu, kritizirajući revnost njemačkog tiska da objavi neugodan materijal bez valjanog razloga. On smatra da je njegov cilj podići poboljšati medijske standarde.
Polarizacija i dezinformacije
Širom svijeta raste nepovjerenje u novinarstvo zbog ekstremne polarizacije medija, objavio je nedavno američki magazin Forbes rezultate studije Reutersova instituta za proučavanje novinarstva na Sveučilištu Oxford. Sve veći broj ljudi izjavljuje da vijesti nemaju utjecaja na njihove živote, nevažne su ili preteške za razumijevanje. Za sve veći dio publike, vijesti su postale dosadne, ponavljajuće, polarizirane, nedostupne i obmanjujuće. To se događa istovremeno s povećavanjem neizvjesnosti do koje je došlo zbog pandemije covida-19 i kasnije ruske invazije na Ukrajinu, događaja koji bi uobičajeno doveli do povećanja praćenja vijesti. Nalazi studije sugeriraju da se globalni ekosustav vijesti polako urušava kako postaje nepovezaniji s publikom u digitalnom svijetu, dok polarizacija i dezinformacije nastavljaju stvarati kaos.
Prema studiji Reutersa, broj ljudi koji tjedno ne konzumiraju vijesti ni na jednoj platformi narastao je s tri posto na 15 posto u posljednjih deset godina, dok je broj onih s velikim interesom za vijesti pao sa 67 posto na 47 posto. Među onima koji i dalje prate vijesti, dramatično je porastao broj onih koji su odlučili smanjiti ili ograničiti svoju izloženost nekim ili svim izvorima vijesti s 29 posto u 2019. na 38 posto prošle godine. Razlozi: previše članaka o politici i covidu-19 (43 posto), negativan utjecaj na raspoloženje čitatelja (36 posto), osjećaj da su vijesti nepouzdane i pristrane (29 posto), vijesti koje vode do rasprava koje bi radije izbjegli (17 posto) te osjećaj da se s tim informacijama ne može ništa (16 posto).
Digitalna transformacija velik je dio problema, navodi Forbes, pri čemu su izdavači i globalne tehnološke platforme odgovorni za fragmentaciju informacijskog ekosustava. Novinarstvo je, poput filmske i glazbene industrije, bilo prisiljeno transformirati se suočeno s novim distribucijskim kanalima i promjenom potrošačkih navika. To je dio razloga zašto je kvaliteta vijesti pala - broj zaposlenih u redakcijama stalno se smanjivao, a resursi su prebačeni s dubinskog izvještavanja na optimiziranje sadržaja za digitalnu distribuciju. To je, zajedno s logikom digitalne distribucije, također pridonijelo porastu dezinformacija, osobito zato što su društva postala politički polariziranija.
Povjerenje u medije opada posvuda, u SAD-u je palo sa 67 na 47 posto, u Velikoj Britaniji sa 70 na 43 posto, u Španjolskoj s 85 na 55 posto. Autori Reutersove studije nalaze jasnu korelaciju između polarizacije i povjerenja, uz uplitanje političara i privatnog sektora u sustav proizvodnje vijesti.
Forbes zaključuje da je za medije ključan poslovni model jer je potrebno ulagati u nove oblike stvaranja novinarskog sadržaja, atraktivnog na svim platformama. Ključna je težnja za očuvanjem pozicije izvan ideoloških podjela, s obzirom na izrazito smanjenje općeg interesa za praćenje vijesti. Ono što generira gledanost u kratkom roku, dugoročno će uništiti industriju, upozorava Forbes.