Prošla su već četiri dana otkako se mali zrakoplov zabio u najviši neboder u Pekingu, no kineske vlasti i dalje šute o incidentu. U nesreći je poginuo pilot, koji je bio i jedina osoba u letjelici, a ozlijeđeno je još 13 ljudi na tlu.
Kineske vlasti zasad su objavile samo jedno službeno priopćenje – izvješće od 60-ak riječi u državnom listu Beijing Daily – u kojem se navode tek osnovne činjenice o nesreći koja se dogodila svega nekoliko kilometara od Zhongnanhaija, sjedišta Komunističke partije Kine.
Rupe koje su ostale na bočnoj strani CITIC Towera od 109 katova u međuvremenu su prekrivene daskama. Također, s interneta su uklonjene snimke nesreće. Najmanje tri zrakoplovne tvrtke rekle su za BBC da im je naređeno obustaviti letove lakih zrakoplova, ali nisu željele otkriti više jer im je, kako kažu, naređeno da o tome ne govore.
U nedostatku službenih informacija, počela su svakakva nagađanja, a mnogi se pitaju i kako je mali avion uopće uspio ući u zračni prostor jednog od najčuvanijih gradova svijeta.
Cenzura na djelu
Kineska cenzura nadaleko je poznata, a kritike Komunističke partije iznimno su rijetke, gotovo nepostojeće. No, cenzura je u ovom slučaju otišla i korak dalje. S interneta (barem onoga u Kini) nestale su sve snimke, fotografije i memovi – čak i oni koji samo prikazuju neboder, ali nemaju nikakve veze s incidentom.
Inače, dotična je zgrada jedna od najpoznatijih gradskih znamenitosti Pekinga. Oblikovana je po uzoru na tradicionalnu kinesku posudu za vino, a mnogi je smatraju simbolom sreće, pa oni koji priželjkuju uspjeh na ispitu, pri zapošljavanju ili u nekim drugim životnim situacijama, objavljuju na društvenim mrežama fotografiju zgrade uz kratku molitvu.
No na internetu nema više ni takvih objava. Tome je možda razlog to što kinesko vodstvo ‘još uvijek nije potpuno sigurno što se zapravo dogodilo‘, smatra Manya Koetse, autorica newslettera Eye on Digital China.
‘Riječ je o vrlo neuobičajenom incidentu‘, kaže Koetse, dodajući kako ovakav incident ugrožava ‘važne narative Komunističke partije‘. I zrakoplovne tvrtke koje su nakon nesreće prizemljile zrakoplove ne žele o tome govoriti.
‘Rečeno nam je da o tome ne govorimo. Molim vas, pitajte nekoga drugoga‘, rekla je zaposlenica jednog centra za obuku pilota u Pekingu, dok je jedna druga zrakoplovna tvrtka odbila otkriti odakle je uputa stigla te je odmah poklopila slušalicu.
Iznad Pekinga je na snazi trajna zona zabrane letenja, a najstroža je kontrola na području najužeg centra (oko 100 četvornih kilometara), koji uključuje Trg Tiananmen i Zhongnanhai, strogo čuvani kompleks u kojem žive i rade najviši kineski dužnosnici.
Analitičar Bill Bishop napisao je na društvenoj mreži X da je riječ o ‘ozbiljnom sigurnosnom propustu‘ te dodao kako je zrakoplov mogao završiti u Zhongnanhaiu da je letio još samo par sekundi, što bi bio pravi ‘potres za sigurnosni sustav Pekinga‘.
Osim zrakoplova, najstrože su zabranjeni i letovi dronovima, pa se sve bespilotne letjelice moraju registrirati prije nego što ih se unese u glavni grad ili iznese iz njega. ‘Činjenica da je mali zrakoplov, znatno veći od većine dronova, uspio preletjeti velik dio grada i približiti se Zhongnanhaiu politički je vrlo neugodna i predstavlja ozbiljan sigurnosni propust‘, smatra Raymond Kuo, potpredsjednik za istraživanja pri Chicago Council on Global Affairs.
Prema njegovim riječima, uzrok nesreće mogao bi biti pilotska pogreška ili tehnički kvar, ali ne isključuje ni mogućnost da je riječ o namjernom činu.
Mali zrakoplov - velika neugodnost
Prema podacima servisa Flightradar24, riječ je o dvosjedu Aurora SA60L s jednim motorom, koji proizvodi kineska tvrtka Sunward Aircraft. Zrakoplov je dug 6,9 metara, a ima raspon krila od 8,6 metara. Namijenjen je turističkim letovima, zračnom fotografiranju i rekreativnom letenju.
Izvan Kine, nesreća je kod nekih probudila sjećanja na terorističke napade 11. rujna 2001., kada su oteti putnički zrakoplovi udarili u dva nebodera u New Yorku, pri čemu su poginule tisuće ljudi. ‘Upravo ovakvu obavijest dobio sam kada je prvi zrakoplov udario u prvi toranj tijekom 11. rujna‘, napisao je jedan korisnik Reddita.
Chong Ja Ian, suradnik centra Carnegie China, ovo uspoređuje s događajem iz svibnja 1987., pred kraj Hladnog rata, kada je njemački pilot amater Mathias Rust malim zrakoplovom sletio na Crveni trg u Moskvi.
‘Njegov let i slijetanje razotkrili su ozbiljne slabosti sovjetskog sustava protuzračne obrane. Zbog toga je smijenjeno više visokih časnika odgovornih za zračnu obranu i sigurnost‘, kaže Chong.
Dodaje da bi i nakon nesreće u Pekingu pojedini dužnosnici mogli ostati bez svojih funkcija. ‘Ako je mali zrakoplov mogao pogoditi CITIC Tower, to znači da bi to mogao učiniti i dron ili projektil. To je prilično neugodno za sigurnosne službe čiji je zadatak čuvati Peking.‘
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....