Ukrajinci ne mogu vjerovati što je napravio Magyar. Smatrali da će nakon Orbána biti drugačije

Kada je preuzeo dužnost premijera Mađarske, Peter Magyar ostavio je dojam političara spremnog na normalizaciju odnosa s Ukrajinom, piše Kyiv Independent.

Kako navode, vrlo brzo novi je mađarski premijer počeo koristiti retoriku svog prethodnika. Počeo je upozoravati da mađarska manjina u ukrajinskoj Zakarpatskoj oblasti nema zajamčena temeljna prava te da su njezine jezične i kulturne slobode ugrožene.

Magyar je pritom dao naslutiti da bi mogao blokirati otvaranje formalnih pregovora o pristupanju Ukrajine Europskoj uniji sve dok se to pitanje ne riješi. Time bi potencijalno zaustavio proces za koji se Kijev nadao da će biti odblokiran nakon odlaska bivšeg premijera Viktora Orbána.

Što traži Mađarska?

Prema Magyaru, mađarska manjina u Ukrajini trebala bi uživati jezična, kulturna i druga prava usporediva s onima koje imaju manjine unutar Europske unije.

U javnim nastupima, međutim, ostao je prilično neodređen oko konkretnih promjena koje očekuje od Ukrajine. Pojedine njegove tvrdnje bile su i činjenično upitne, ocjenjuje Kyiv Independent.

Iako su Kijev i Budimpešta nakon višemjesečnog zastoja obnovili razgovore o pravima manjina, detalji pregovora uglavnom se drže podalje od javnosti.

Ipak, određene konture mađarskih zahtjeva poznate su.

– Svoj smo stav saželi u jedanaest točaka – rekao je Magyar u razgovoru za poljski dnevnik Rzeczpospolita.

Većina tih zahtjeva praktički je identična onima koje je ranije zastupala Orbánova vlada.

Popis od jedanaest točaka, prvi put predstavljen Ukrajini u siječnju 2024., uglavnom se odnosi na obrazovna prava mađarske manjine.

Budimpešta traži obnovu posebnog statusa škola na mađarskom jeziku, mogućnost da sveučilišta samostalno biraju nastavni jezik te uvođenje verzija standardiziranih školskih ispita na mađarskom jeziku.

U praksi bi to značilo da pripadnici mađarske manjine u Zakarpatju mogu veći dio svog obrazovanja završiti na materinskom jeziku.

Mađarska također traži proširenje područja koja bi imala status tradicionalno manjinskih regija, što bi omogućilo širu uporabu mađarskog jezika u javnim službama i obrazovanju.

Jedan od zahtjeva odnosi se i na političku zastupljenost. Budimpešta želi ukidanje obveze da izabrani dužnosnici moraju aktivno poznavati ukrajinski jezik ili, što se u Ukrajini smatra kontroverzom, zajamčena mjesta za mađarsku manjinu u ukrajinskom parlamentu.

Csilla Fedinec, viša znanstvena suradnica budimpeštanskog Centra za društvene znanosti HUN-REN, smatra da bi provedba mnogih od tih zahtjeva zahtijevala ne samo zakonske izmjene nego i temeljitu promjenu ukrajinske jezične i ustavne politike.

Posebno problematičnim smatra prijedlog zajamčene parlamentarne zastupljenosti manjina, jer takav model nikada nije postojao u Ukrajini.

Prema informacijama ukrajinskog javnog servisa Suspilne, nakon drugog kruga pregovora usuglašeno je devet od jedanaest točaka. Otvorena su ostala pitanja parlamentarne zastupljenosti te odredbi o kulturnoj autonomiji manjina.

Kakvo je stvarno stanje među Mađarima u Ukrajini?

Većina ukrajinskih Mađara živi u Zakarpatskoj oblasti, na krajnjem zapadu zemlje, uz granice s Mađarskom, Slovačkom, Rumunjskom i Poljskom.

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, u Ukrajini je živjelo oko 150 tisuća etničkih Mađara. No zbog iseljavanja njihov se broj danas procjenjuje na između 70 i 80 tisuća.

Položaj mađarske manjine postao je predmet ozbiljnog spora između Kijeva i Budimpešte nakon ukrajinske obrazovne reforme iz 2017. godine.

Tom reformom ukrajinski jezik postao je obvezni nastavni jezik za ključne predmete u srednjim školama, dok je manjinskim zajednicama omogućeno obrazovanje na vlastitom jeziku u osnovnim školama.

Dodatne napetosti izazvao je zakon iz 2019. kojim je ukrajinski jezik dobio prioritetnu ulogu u državnoj upravi, medijima i drugim javnim područjima.

Ukrajinske vlasti tvrdile su da je cilj reformi ispraviti posljedice desetljeća rusifikacije te osigurati da pripadnici manjina dovoljno dobro poznaju ukrajinski kako bi ravnopravno sudjelovali u društvenom životu.

Orbánova vlada odgovorila je snažnim diplomatskim pritiskom, a pitanje mađarske manjine koristila je kao argument za blokiranje približavanja Ukrajine Europskoj uniji.

No u praksi su pojedine odredbe zakona više puta odgađane ili ublažavane, piše Kyiv Independent.

Fedinec tvrdi da je tijekom godina nastao svojevrsni „hibridni model” koji pokušava pronaći ravnotežu između državne politike i zaštite manjinskih prava.

Ukrajina je u međuvremenu, u sklopu procesa pristupanja Europskoj uniji, izmijenila neke od najspornijih odredbi zakona, što je Europska komisija javno pozdravila.

To je, tvrdi Kyiv Independent, u suprotnosti s Magyarovim tvrdnjama da Kijev nije napravio značajne pomake.

– Neke njegove izjave mogu iznenaditi. Primjerice, tvrdio je da se srednjoškolsko i visoko obrazovanje može odvijati isključivo na ukrajinskom jeziku, što jednostavno nije točno – kaže Thomas Laffitte iz Briselskog instituta za geopolitiku.

Fedinec priznaje da su određene primjedbe mađarske zajednice na reforme iz 2017. bile opravdane. No smatra da je većina današnjih kritika pretjerana ili utemeljena na zastarjelim i netočnim predodžbama.

Magyarovu tvrdnju da Mađari u Ukrajini nemaju temeljna ljudska prava naziva političkim pretjerivanjem.

– Mađarska manjina u Ukrajini ima zakonom zajamčena prava na jezik, obrazovanje i kulturni život, a ta se prava i provode u praksi. Rasprava se vodi o njihovom opsegu i načinu provedbe, a ne o njihovom postojanju – smatra Fedinec.

Zašto je sve to važno Ukrajincima?

Bez mađarskog pristanka Ukrajina ne može otvoriti pregovaračka poglavlja za pristupanje Europskoj uniji, što ozbiljno usporava njezin europski put.

Ipak, unatoč tvrdom stavu prema pitanju mađarske manjine, postoje razlozi za oprezni optimizam.

Prema riječima Thomasa Laffittea, Magyar se, poput Orbána, predstavlja kao zaštitnik mađarske nacije, uključujući Mađare koji žive izvan granica države.

No ključna je razlika u tome što Orbán nikada nije bio pretjerano zainteresiran za rješavanje problema u Zakarpatju, nego za političko suprotstavljanje Kijevu radi unutarnjopolitičkih ciljeva.

Magyar se, s druge strane, nastoji profilirati kao konstruktivan partner unutar Europske unije. Za razliku od Orbána, javno je osudio ruske napade na Zakarpatsku oblast.

Osim toga, mađarska diplomacija već desetljećima zagovara ideju da se mađarske zajednice izvan granica države simbolički „ponovno povežu” s matičnom zemljom kroz proces europskog proširenja.

– Najveća razlika je u tome što je ovoj vladi doista stalo do pronalaska rješenja – kaže Laffitte.

Dosadašnjim napretkom zadovoljni su i ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha i njegova mađarska kolegica Anita Orbán, kao i Bruxelles.

Europska komisija pozdravila je nastavak bilateralnog dijaloga između Ukrajine i Mađarske o pravima nacionalnih manjina.

– Uvjereni smo da se preostala otvorena pitanja mogu riješiti kroz nastavak dijaloga. Spremni smo pomoći i pružiti podršku kad god bude potrebno – poručio je glasnogovornik Komisije.

Ukrajinski i mađarski stručnjaci nastavljaju razgovore i ovog tjedna.

Ako pregovori donesu konkretne rezultate, Magyar je najavio mogućnost sastanka s ukrajinskim predsjednikom Zelenskim kako bi dvije zemlje, kako kaže, „otvorile novo poglavlje međusobnih odnosa”.