Nova mađarska vlada priprema strateški zaokret, analitičarka: ‘Ambiciozno, ali nije nemoguće‘

Budući mađarski premijer Peter Magyar želi osigurati povratak u mainstream Europske unije i brzo poduzima korake kako bi izgladio odnose narušene višegodišnjom vladavinom Viktora Orbána. Dio te misije je plan da zemlja bude spremna za ulazak u eurozonu do kraja desetljeća, piše Deutsche Welle.

No, neki u zemlji, uključujući guvernera središnje banke, smatraju da bi taj vremenski okvir mogao biti pretjerano ambiciozan, s obzirom na to da odlazeći premijer Viktor Orbán ostavlja usporeno gospodarstvo i fiskalni nered. No, ako se pristupanje euru provede na pravi način, Mađarska bi mogla ostvariti značajne koristi.

Ispunjavanje uvjeta za uvođenje eura bit će težak zadatak za novu vladu. Magyarova stranka Tisza ima malo prostora za manevriranje u svojim planovima potrošnje i reformi, osobito usred aktualne krize na Bliskom istoku, kaže Sili Tan iz Economist Intelligence Unita. „Ne očekujemo uvođenje eura u sljedećem desetljeću“, rekla je Tan za DW.

Ipak, Tisza je vrlo motivirana. Povratak Mađarske u glavni tok EU-a, s „iliberalne“ periferije na koju ju je Orbán gurnuo, bio je ključni dio izborne kampanje stranke. Ulazak u eurozonu dodatno bi učvrstio tu novu poruku, piše Deutsche Welle.

No, vremena je malo i stoga Magyar poziva Bruxelles da odmrzne 17 milijardi eura sredstava koja su blokirana zbog Orbanova demokratskog nazadovanja i problema s vladavinom prava. Deset milijardi tog iznosa mora se iskoristiti prije isteka roka u kolovozu.

Mjere štednje širom zemlje

Oko 75 % Mađara podržava uvođenje jedinstvene europske valute, pokazalo je jedno istraživanje iz 2025. godine. Međutim, gotovo jednako toliko ispitanika smatra da zemlja još nije spremna na taj korak. Tisza se nada da će birači to imati na umu narednih godina, jer će ekonomska konsolidacija vjerojatno značiti rezove u potrošnji ili povećanje poreza.

„Ulazak 2030. može se činiti ambicioznim, ali nije nemoguć“, rekla je Julia Király, bivša zamjenica guvernera središnje banke i profesorica na Mađarskoj akademiji znanosti, za DW. „Glavni izazov je ispuniti kriterije iz Maastrichta“, dodala je Király. Ti kriteriji određuju razine inflacije, duga, proračunskog deficita, kamatnih stopa i stabilnosti valute koje država mora zadovoljiti prije uvođenja eura. Mađarska trenutačno znatno zaostaje za tim fiskalnim zahtjevima.

Duboki rezovi u državnoj potrošnji potrebni za smanjenje deficita predstavljat će najveći izazov. Tan smatra da će to biti „nemoguće“ postići do 2030. „Magyar je već najavio da će nastaviti fiskalno rastrošnu politiku Orbána, uz ubrzano povećanje obrambene potrošnje kako bi se ispunili NATO ciljevi“, dodala je.

Kraj sukoba: Krenula ruska nafta za Mađarsku i Slovačku, Ukrajini kredit od 90 milijardi eura

Ipak, s druge strane, čak i sama najava ambicije da se pristupi eurozoni mogla bi Mađarskoj donijeti niz potencijalnih koristi. Nakon što vlada objavi službenu kandidaturu za pristupanje, očekuje se veća stabilnost mađarske forinte, kao i niža stopa inflacije i kamata.

Troškovi zaduživanja također bi trebali pasti, kako za državu tako i za cijelo gospodarstvo, jer nadzor Europske središnje banke doprinosi stabilizaciji financijskog sektora.

Dugoročno gledano, članstvo u eurozoni uklonilo bi valutni rizik i troškove transakcija — što je ključno za izvozno orijentirano mađarsko gospodarstvo.

Najveći nedostatak bio bi gubitak autonomije u vođenju monetarne politike i smanjena sposobnost ublažavanja gospodarskih šokova. No, zemlja bi u tom slučaju imala pristup likvidnosti eurozone i mehanizmima pomoći u slučaju krize.

Partneri iz eurozone vjerojatno će biti oprezni

No, nisu svi u Europi oduševljeni ovim najavama. Slabo gospodarstvo i slaba fiskalna pozicija Mađarske, kao i 16 godina institucionalnog nazadovanja, vjerojatno će izazvati oprez među članicama eurozone. One nisu zaboravile dužničku krizu u Grčkoj, koja se pokazala vrlo zaraznom i skupom, što bi moglo otežati napredak Mađarske kada zatraži potrebnu suglasnost ostalih članica.

Također postoji bojazan da bi Mađarska mogla promijeniti smjer i odustati od kandidature za euro nakon sljedećih izbora zakazanih za 2030., ili se vratiti neliberalnom kursu i postati destabilizirajući čimbenik unutar eurozone. „Mađarsku će se vjerojatno promatrati sa skepsom“, naveli su analitičari londonske kuće Capital Economics u nedavnoj analizi. Zemlja „mora uvjeriti partnere da je ulazak u eurozonu zajednički cilj u cijelom političkom spektru, uključujući i oporbu.“

Ipak, dužnosnici EU-a ovaj potez vide kao pozitivan za Uniju. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen pohvalila je Mađarsku zbog „povratka na europski put“ — put koji, prema riječima predsjednice Europske središnje banke Christine Lagarde, prirodno vodi prema euru.

Svi se pitaju tko će biti ‘novi Orban‘ u EU. Odgovor je jasan, i to je jako dobra vijest...

A ekonomska analitičarka Sili Tan smatra da bi „u srednjoj i istočnoj Europi uvođenje eura u Mađarskoj signaliziralo obnovljenu suradnju i jačanje političke kohezije“, istaknula je Tan.

Kada je Mađarska pristupila EU-u u svibnju 2004., zajedno s još devet zemalja, obvezala se uvesti jedinstvenu valutu. No, ona je jedna od triju država iz te skupine koje to još nisu učinile, uz Češku i Poljsku. S obzirom na to da gospodarstva tzv. Višegradske skupine uvelike ovise o izvozu u eurozonu, iznenađuje da se zasad pridružila samo Slovačka. Sada Mađarska želi iskoristiti prednosti koje su njezina sjevernog susjeda pretvorile u „Tatranskog tigra“.

„Za glavne trgovinske partnere poput Njemačke, uklanjanje valutnog rizika i smanjenje transakcijskih troškova potaknut će daljnje trgovinske i investicijske tokove, osobito u dominantnim sektorima automobilske i elektroničke industrije“, naglasila je Tan. Ipak, malo je vjerojatno da će odluka Mađarske utjecati na Češku ili Poljsku.

Rašireno protivljenje jedinstvenoj valuti, potaknuto strahovima od inflacije i gubitka autonomije, sputava ozbiljniju raspravu o toj temi u Pragu i Varšavi. Ipak, do sredine travnja ni u Budimpešti euro nije bio opcija. „Ne može se isključiti da će, prije ili kasnije, sve članice EU-a pristupiti eurozoni u nastojanju da povećaju konkurentnost u odnosu na Sjedinjene Američke Države“, zaključila je Király.