OTVOREN LOV

MADURU STIGLA RUSKA POMOĆ, KRIZA U VENEZUELI ULAZI U ZAVRŠNU FAZU? Guaido: 'Ako me predsjednik otme i provede državni udar, silovito ćemo odgovoriti'

'Guaidóv sudski progon je službeno odobren', poručio je nakon izglasavanja skidanja imuniteta Diosdado Cabello, predsjednik Ustavne skupštine sklone Maduru
Juan Guaido
 Carlos Garcia Rawlins/File Photo / REUTERS

Ulazi li kriza u Venezueli u završnu fazu? Je li sada, kada su mu stigle ruska i (navodno) kineska vojna pomoć, aktualni predsjednik Nicolás Maduro odlučio krenuti u obračun s oporbenim liderom i samoproglašenim predsjednikom Juanom Guaidóom, kojeg podržavaju SAD, EU i većina latinskoameričkih država?

Naime, Vrhovni sud Venezuele, na traženje Ustavne skupštine koja podržava predsjednika Nicolasa Madura (u Venezueli postoji i parlament u kojem oporba ima većinu i koji podržava Juana Guaidóa), ukinuo je Guaidóu imunitet te mu stoga prijeti i najavljeno uhićenje, a već su mu promadurovske pravne institucije zabranile bavljenjem izbornom politikom na 15 godina.

Brzi odgovor

“Guaidóov sudski progon je službeno odobren”, poručio je nakon glasanja predsjednik Maduru sklone Ustavne skupštine, Diosdado Cabello.

Guaidó je svojim političkim protivnicima brzo odgovorio putem Twittera.

“Ako se režim usudi oteti me i provesti državni udar, mi ćemo odgovoriti silovito. Već smo razgovarali sa svjetskim vođama. Uzurpatori ne žele testirati odlučnost međunarodne zajednice”, poručio je Guaidó.

Može se pretpostaviti da Maduro, kojem se objektivno sužavaju šanse za opstanak na vlasti, nije to učinio, nego je prevagnulo da može krenuti đonom na svog konkurenta.

Dvovlašće

Naime, za subotu 6. travnja prvo je Guaidó najavio prosvjede na kojima se konačno “počinje ostvarivati prva faza operacije Sloboda”, odnosno rušenje Madura, ali je i Maduro najavio okupljanje svojih pristaša istog dana. Prva je faza prema Guaidóu stvaranje i organiziranje paralelnih struktura vlasti na lokalnom nivou, u svim venezuelanskim regijama i gradovima, kako bi to uz ulične prosvjede dovelo do pada režima Nicolása Madura.

Time se samo pojačava dvovlašće u zemlji u kojoj, prema anketama koje donosi list El Nacional, 89 posto ljudi traži Madurov odlazak. On se održava, zasad, na podršci vojske i policije. U Venezueli je opet došlo do problema s opskrbom električnom energijom, i dalje su velike nestašice hrane i lijekova, a masa očajnih Venezuelaca, od nekoliko tisuća ljudi, probila je blokade na granici s Kolumbijom (ta zemlja pomaže Guaidóa i na neki je način poligon SAD-a za rušenje Madura) kako bi došla do američke humanitarne pomoći kojoj Maduro već tjednima onemogućava ulazak u zemlju.

I dok se stanje između dvojice suparnika opasno približava mogućem građanskom ratu, i velike sile nastoje dati svoj obol takvom ishodu krize. Sve više se stanje u državi te upletanje stranih faktora u Venezueli opisuje reminiscencijama na Siriju. Naime, nakon što SAD otvoreno zaziva rušenje Madura, pa i nasilnim sredstvima, a u podtekstu stoji i moguća američka intervencija, Rusija je na pomoć svom savezniku Maduru poslala ne samo humanitarnu pomoć (u lijekovima i medicinskoj opremi) nego i svoje vojne specijalce (navodno stotinjak) te raznu vojnu opremu, a otvorila je i centar za obuku pilota helikoptera. Poslala je Venezueli svoje borbene helikoptere Mi-35M te sada na ubrzanim tečajevima pripremaju pilote.

Rusko oružje

Rusija otvoreno podržava Madura, a Guaidóa nazivaju američkim plaćenikom i uzurpatorom. Naime, ima itekakve interese da Maduro opstane, jer je zadnjih godina u tu zemlju uložila 17 milijardi dolara, a dobili su i udjele u venezuelanskoj naftnoj kompaniji PDVSA i pristup izvorištima nafte, ušli su sa svojim bankama na financijsko tržište, a potpisali su i višemilijardske ugovore za rusko oružje.

Osim toga, pokazuju snagu da mogu “čačkati” u američkom dvorištu (Bijela kuća već je najavila neke nove sankcije zbog ovakvog ruskog miješanja), ali na neki način Rusima kriza i odgovara, jer zbog nje stalno rastu cijene nafte, što dodatno podupire ruski proračun, koji zbog sankcija i usporenog rasta privrede pomalo šteka.

Koliko su jedni drugima važni pokazuje i to da je Venezuela praktički jedina (uz Nikaragvu) koja je priznala proruske paradržavne tvorevine Abhaziju i Južnu Osetiju te otimanje Krima. Maduro u ovakvoj situaciji, čak i dok je na vlasti, ne može Moskvi garantirati sigurnost njenih ulaganja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. studeni 2024 08:53