Kao što se očekivalo, Nicolás Maduro proglašen je pobjednikom predsjedničkih izbora u Venezueli i tako se nastavlja 25-godišnja socijalistička vladavina u toj zemlji koja je u tom razdoblju završila na prosjačkom štapu. Opozicija i nekoliko zemalja tvrde da je režim namjestio rezultate, ali venezuelansko nacionalno izborno vijeće zaključilo je da je Maduro pobijedio s 51,21 posto glasova u usporedbi s 44,2 posto koliko je dobio njegov suparnik, bivši diplomat Edmundo González Urrutia.
Maduro je na vlasti od smrti svog političkog mentora Huga Cháveza, a i 2018. je dobio izbore pod vrlo sumnjivim okolnostima. Sada se to ponavlja jer su predizborne ankete pokazivale da njegov protivnik ima podršku 65 posto birača, ali Madura nije briga za optužbe.
"Ja sam Nicolás Maduro Moros, ponovno izabrani predsjednik Bolivarijanske Republike Venezuele i branit ću našu demokraciju, naš zakon i naš narod", objavio je taj 61-godišnjak obraćajući se pristalicama u glavnom gradu Caracasu, premda su neovisni promatrači opisali ove izbore kao najsumnjivije u posljednjih nekoliko godina, čak i prema standardima autoritarnog režima Venezuele.
Oporba viče "krađa"
Međutim, venezuelanska oporba smatra Madurova protukandidata Edmunda Gonzáleza izabranim za predsjednika, izjavila je čelnica oporbe María Corina Machado. "Želimo reći svim Venezuelancima i svijetu da Venezuela ima novog predsjednika i to je Edmundo González. Cijeli svijet to zna. Pobijedili smo u svakoj državi naše zemlje, a González je dobio 70 posto glasova", ustvrdila je María Machado.
Podjele su i na međunarodnom planu. Rezultat slave Madurovi saveznici kao što je kubanski vođa Miguel Díaz-Canel Bermúdez koji je pozdravio "povijesnu pobjedu" i nazvao je trijumfom "dostojanstva i hrabrosti venezuelanskog naroda". Bolivijski ljevičarski predsjednik Luis Arce također je slavio rezultat izbora koji su održani na dan kada bi Hugo Chávez imao 70 godina: "Kakav sjajan način da se prisjetimo komandanta Huga Cháveza", napisao je Arce na Twitteru.
Na drugoj strani, Argentina, Peru i Kostarika odbili su priznati pobjedu Nicolása Madura. "Podaci pokazuju pobjedu oporbe. Argentina ne priznaje prijevare i nada se da će oružane snage braniti demokraciju i volju naroda", napisao je argentinski čelnik Javier Milei na društvenoj mreži X. I čileanski predsjednik Gabriel Boric tvitao je: "Madurov režim mora shvatiti da je teško povjerovati u rezultate koje je objavio. Čile neće priznati nijedan rezultat koji nije provjerljiv".
U Washingtonu je američki državni tajnik Antony Blinken objavio da je vlada SAD-a "ozbiljno zabrinuta da objavljeni rezultat ne odražava volju ili glasove venezuelanskog naroda". "Od ključne je važnosti da se svaki glas prebroji pošteno i transparentno, da izborni dužnosnici odmah podijele informacije s oporbom i neovisnim promatračima bez odgode te da izborna tijela objave detaljnu tablicu glasova. Međunarodna zajednica ovo vrlo pažljivo prati i reagirat će u skladu s tim", dodao je Blinken.
Sretan je i Putin
Suprotno od toga, Rusija je zadovoljna jer je Venezuela odana saveznica Vladimira Putina. "Rezultati predsjedničkih izbora u Venezueli, koji su održani na organiziran i transparentan način, i pobjeda aktualnog predsjednika Nicolása Madura dodatno će ojačati autoritet njegove administracije u međunarodnoj areni i položaj Venezuele u multipolarnom svijetu", rekao je Sergej Melik-Bagdasarov, ruski veleposlanik u Bolivarijanskoj Republici, za RIA novosti.
Socijalistička vlada u Venezueli u prošlosti je nacionalizirala naftni sektor (koji je zaslužan za 50 posto BDP-a) i preuzela niz drugih kompanija, čime su resurse iz privatnih tvrtki preusmjerili prema ostalim građanima. U vrijeme velike proizvodnje i visokih cijena nafte tijekom mandata Huga Cháveza taj je potez doveo do znatnog smanjenja siromaštva. No, kada su pale cijene nafte na svjetskom tržištu, Chávezov nasljednik Maduro počeo je tiskati goleme količine novca kako bi održao izdašne beneficije lojalnim političarima i Nacionalnoj gardi koja štiti režim. Tako je u jednom trenutku izazvao hiperinflaciju od 14.000 posto, a da bi stvari bile još gore, vlast je izdala masu obveznica, čime je dodatno povećan dug. Prema UN-ovim podacima, zbog siromaštva je emigriralo 6,9 milijuna Venezuelanaca ili gotovo trećina stanovništva.
Da se spasi, Maduro se čvrsto povezao s Rusijom i Kinom, koje mu pružaju zaštitu, a Kinezi šalju goleme kredite, zauzvrat preuzimajući naftni sektor Venezuele. Prošle je godine vlada Joea Bidena najavila ublažavanje sankcija koje je uveo Donald Trump, ali su odustali kada su ih republikanci optužili da šuruju sa socijalistima. U takvim okolnostima izbori su samo formalnost jer je Maduro morao biti proglašen pobjednikom.