Ključni događaji dana
- 286. je dan rata u Ukrajini
- Mađarska blokirala paket pomoći EU-a za Ukrajinu
- Zapad procjenjuje da je Rusija ostala bez iranskih dronova
- Gorjelo skladište nafte u Rusiji, navodno je pogođeno dronom
- Pola kijevske oblasti idućih dana bez struje
- Rusija rasporedila raketni sustav na Kurilima
SAD: Ne potičemo Ukrajinu da napada preko svojih granica
SAD ne oprema niti ohrabruje Ukrajinu da izvodi napade preko svojih granica, objavio je u utorak State Department, nakon što je Ukrajina napadima na ruske zrakoplovne baze pokazala da je sposobna izvoditi akcije stotinama kilometara u dubini ruskog teritorija.
"Ne opremamo Ukrajinu za napade preko granica. Ne ohrabrujemo Ukrajinu da napada preko svojih granica", rekao je glasnogovornik Ned Price.
Dodao je da SAD oprema Ukrajinu onime što joj je potrebno za obranu teritorija.
Kijev nije izrijekom preuzeo odgovornost za napade, ali ih je pozdravio.
Price je rekao da nema dokaza da je napade izvela Ukrajina.
Treći ruski aerodrom gorio je u utorak nakon napada dronom, dan nakon što je Ukrajina demonstrirala očiglednu novu sposobnost prodiranja stotinama kilometara duboko u ruski zračni prostor napadima na dvije ruske zračne baze.
Rusija je u ponedjeljak objavila da su bespilotne letjelice iz sovjetskog doba pogodile zračnu bazu Engels u kojoj se nalazi ruska flota golemih strateških bombardera, i bazu u Rjazanu, samo nekoliko sati vožnje od Moskve.
Mađarska blokirala paket pomoći EU-a od 18,9 milijardi dolara za Ukrajinu
Mađarska je u utorak stavila veto na predloženi paket pomoći Ukrajini za 2023. godinu od gotovo 19 milijardi dolara Europske unije, prisiljavajući tako europski blok da potraži alternativna rješenja.
Mađarski ministar financija Mihály Varga obratio se svojim kolegama iz EU-a na javnoj sjednici u utorak u Bruxellesu, gdje je objavio da "Mađarska nije za izmjene financijske uredbe", misleći na paket potpore koji je predložila Europska komisija u studenom, prenosi CNN.
"Nažalost, nismo bili u mogućnosti usvojiti paket u cjelini; međutim, nećemo se obeshrabriti", odgovorio je na to češki ministar financija Zbyněk Stanjura u svojstvu predsjednika Vijeća za gospodarska i financijska pitanja EU-a. "Naša ambicija ostaje da početkom siječnja počnemo s isplatama naše pomoći Ukrajini. Želio bih zadužiti ekonomsko-financijski odbor da ispita alternativna rješenja" koja bi podržalo svih 26 država članica.
Do ovakvog razvoja događaja dolazi u trenutku kada Bruxelles nastavlja Mađarskoj blokirati oko 7,5 milijardi eura sredstava za oporavak od pandemija covida-19 kao kaznu za reforme vladavine prava u Budimpešti koje, prema Bruxellesu, ograničavaju demokratske slobode.
Zelenski posjetio Slovjansk nedaleko od bojišnice na istoku zemlje
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski otputovao je u utorak u Slovjansk, nedaleko od Bahmuta, najvećeg bojišta na istoku Ukrajine, gdje ukrajinska vojska već mjesecima pruža otpor ruskoj ofenzivi.
Ovaj posjet događa se u trenutku kada Rusija optužuje susjeda da je zaredao s napadima dronovima na aerodrome na njezinu teritoriju. Zračni udari koje Kijev ne priznaje svjedoče o teškoćama na koje nailazi invazija što ju je Vladimir Putin počeo 24. veljače.
Ukrajinci pak i dalje podnose isključenja struje, dan nakon novog niza ruskih raketiranja na energetsku infrastrukturu njihove zemlje.
Predsjednik Zelenskij je objavio svoje dvije video snimke u Donbasu, kako je sam rekao, u oblasti koju je Moskva anektirala u rujnu, ali je ne kontrolira u cijelosti.
"Istok Ukrajine je najteži glavni smjer (bojišta)", rekao je Zelenskij vojnicima, u prigodi Dana oružanih snaga. "Hvala vam na vašoj čvrstoći", dodao je, a zatim je uručio odličja pojedincima.
Na drugoj snimci na ulazu u grad Slovjansk, ukrajinski predsjednik je odao priznanje "svima koji su dali život za Ukrajinu".
Zelenskij redovito obilazi mjesta blizu bojišta, što kremaljski šef dosad nijednom nije učinio, nego radije održava video konferencije iz svog ureda ili iz rezidencije.
Slovjansk je grad simbol jer su ga proruski separatisti koje naoružava Rusija 2014. bili zauzeli na nekoliko mjeseci, ali su ga Ukrajinci poslije oslobodili.
Slovjansk je 45 km udaljen od Bahmuta koji ruske snage od ljetos pokušavaju zauzeti po cijenu velikih razaranja, ali zasad ne uspijevaju. Moskva nije ondje rasporedila samo vojnike, nego i pripadnike paravojne skupine Wagner koja novači osuđenike.
Osvajanje Bahmuta bilo bi napokon uspjeh za Ruse koji od jesenas trpe poraze i moraju se povlačiti na sjeveroistoku i na jugu.
Zbog nizanja ponižavajućih poraza, Kremlj je u listopadu odlučio da će usredotočiti napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, pa stanovnici Ukrajine ostaju bez struje, vode i grijanja, u trenutku kada dolazi zima s negativnim temperaturama, snijegom i mrazom.
Moskva je u zadnja dva dana osudila ukrajinske napade na vojne aerodrome, od kojih su dva, gađana u ponedjeljak, udaljena više stotina kilometara od granice. Kijev službeno nije preuzeo odgovornost ni za jedan napad.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je te napade "opasnim čimbenikom", dodajući kratko da će "donijeti potrebne mjere".
U utorak ujutro, u još jednom napadu bespilotnom letjelicom na području aerodroma u Kursku, ovaj put blizu ukrajinske granice, zapalio se spremnik nafte.
Predsjednik Putin je sazvao sastanak Vijeća sigurnosti na temu "unutarnje sigurnosti", rekao je Peskov, bez drugih potankosti.
Kijev i Moskva su obavili još jednu razmjenu zarobljenika, priopćilo je rusko ministarstvo obrane, istaknuvši u priopćenju da je "60 ruskih vojnika" oslobođeno u utorak u toj operaciji.
Na polju sankcija, Rusija nastavlja umanjivati važnost ograničenja cijene njezine sirove nafte za kojom je posegnuo Zapad, pokušavajući tako utjecati na smanjenje prihoda od nafte kojima se financira rat u Ukrajini.
"Nema nikakve sumnje da ćemo imati kupce za naše (naftne) proizvode", rekao je zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov.
Rusija ostala bez iranskih dronova
Prema nagađanjima Zapada, Rusija je ostala bez bespilotnih letjelica iranske proizvodnje još prije dva do tri tjedna i sad očekuje ponovnu opskrbu. Novinar Guardiana, Dan Sabbagh, na Twitteru je citirao dužnosnike koji kažu da još uvijek nema znakova da je Iran isporučivao projektile Rusiji.
Iran je priznao da je Rusiji dao bespilotne letjelice, ali je rekao da su poslane prije izbijanja rata. Guardian je pronašao dokaze koji upućuju na to da su neke bespilotne letjelice iranske proizvodnje, koje je Rusija koristila u ratu, vjerojatno isporučene nakon invazije u veljači.
Peskov: ‘Nema mjesta za pregovore‘
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je poručio novinarima da se slaže s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom da u Ukrajini treba ostvariti trajan mir, ali je dodao da Moskva u ovom trenutku ne vidi mogućnost za konstruktivne pregovore.
Podsjetimo, Blinken je za Wall Street Journal jučer poručio da je "Putin započeo rat i da ga može u bilo kojem trenutku okončati". Dodao je i da Ukrajini treba trajan, postojan mir, a ne primirje s figom u džepu.
Peskov je pak poručio sljedeće:
- Da bi uopće došlo do pregovora, Rusija mora ispuniti ciljeve "specijalne vojne operacije" (kremaljski termin za rat u Ukrajini, op.a.)
Na pitanje hoće li biti novog vala mobilizacije u Rusiji, Peskov zapravo nije direktno odbacio tu mogućnost.
- Ima puno provokativnih objava na društvenim mrežama. Treba se voditi onim što području Ministarstvo obrane Ruske Federacije i Kremlj. Sve su rekli o tome.
Može li ruski dron Lancet utjecati na tijek rata?
Ruski komentari na društvenim mrežama govore o novom ‘heroju‘ invazije Kremlja na Ukrajinu. U zvijezde se kuje ruska bespilotna letjelica Lancet. Prema tim komentarima, čini se da proratno nastrojenim Rusima ovaj dron, koji neki nazivaju ‘ruski Bayraktar‘, znači isto koliko je Ukrajincima značio pravi, turski Bayraktar TB2 u prvim mjesecima rata, kada je na ukrajinskim bojišnicama ta letjelica djelotvorno uništavala ruske topničke i druge mete.
Objavljeno je mnoštvo video snimki koje navodno prikazuju udare ovih kamikaza dronova na ukrajinske mete, no pravi učinak ovog oružja još nije poznat niti neovisno potvrđen. Više pročitajte u novom tekstu iz naše rubrike "ratna zona" koji je napisao Tomislav Šoštarić.
Ruska državna banka VTB pod kibernetičkim napadom
Druga po veličini ruska banka VTB pogođena je najvećim kibernetičkim napadom u svojoj povijesti, objavila je u utorak, upozorivši na privremene poteškoće u pristupu svojoj mobilnoj aplikaciji i web stranici, ali uvjeravajući klijente da su njihovi podaci i dalje sigurni.
VTB je u državnom vlasništvu i priopćio je da odbija napad distribuiranog uskraćivanja usluge (DDoS), u kojem hakeri pokušavaju preplaviti mrežu neuobičajeno velikim količinama podatkovnog prometa kako bi je paralizirali.
"Tehnološka infrastruktura banke je pod kibernetičkim napadom bez presedana iz inozemstva", rekao je VTB u priopćenju.
"Najveća ne samo ove godine, nego u cijelom vremenu poslovanja banke."
Ruski vladini subjekti i državne tvrtke na meti su takvih napada zbog događaja u Ukrajini. Internetske stranice Kremlja, vodećeg prijevoznika Aeroflota i najvećeg zajmodavca Sberbank među onima su koji su doživjeli gašenja ili privremene probleme s pristupom.
Hakeri su također odgodili početak govora predsjednika Vladimira Putina na glavnom ruskom gospodarskom forumu ranije ove godine.
Proruski hakeri su u međuvremenu preuzeli odgovornost ili su okrivljeni za napade na web stranice i infrastrukturu u Litvi, Norveškoj i Sjedinjenim Državama ove godine.
VTB je rekao da je većina napada došla iz inozemstva, ali da je posebno zabrinut zbog prometa s ruskih IP adresa.
Rekli su da će sve identificirane ruske IP adrese napadača predati policiji.
Pola kijevske regije idućih dana bez struje
Pola regije koja okružuje glavni grad Ukrajine ostat će bez struje sljedećih dana nakon ruskih raketnih napada na elektroenergetska postrojenja, rekao je regionalni guverner Kijeva.
Napadi u ponedjeljak, koji su dijelove Ukrajine ponovno bacili u ledeni mrak, najnoviji su u nizu višetjednih napada koji su pogodili ključnu infrastrukturu i mnogi su ostali bez grijanja i vode.
Čini se da je Kijev, grad s oko 3 milijuna stanovnika, izbjegao ozbiljne štete. No kijevska regija, koja ne uključuje glavni grad i koja je prije rata imala oko 1,8 milijuna stanovnika, teško je pogođena.
"Sljedećih dana oko pola regije bit će bez struje", rekao je Oleksij Kuleba, guverner regije, u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram kasno u ponedjeljak.
Moskva negira da napada civile, ali kaže da njihova patnja neće prestati ako Ukrajina ne popusti ruskim zahtjevima.
Najveći ukrajinski privatni dobavljač energije DTEK morao je isključiti postrojenje s električne mreže zbog štete od napada u ponedjeljak i rekao je da je u zadnja dva mjeseca postrojenje bilo meta 17 puta.
Volodimir Kudritski, direktor nacionalnog operatera električne mreže Ukrenergo, rekao je da je Rusija namjerno pokrenula napade kad je temperatura pala ispod nule.
"Potrebno je dan ili dva da se uspostavi normalna proizvodnja u sustavu", rekao je Kudritski za ukrajinsku televiziju.
Šteta je prijavljena i u drugim regijama, uključujući jug i jugoistok gdje su se vodile neke od najžešćih borbi između ukrajinskih i ruskih snaga, zbog čega su izdana upozorenja o novim nestancima struje.
Sve vodocrpne postaje i rezervni vodovi u regiji Odese izgubili su struju i prekinuta je opskrba vodom, objavila je vodovodna tvrtka na Telegramu.
U Kramatorsku, gradu pod ukrajinskom kontrolom u doneckoj regiji, 370 stambenih zgrada ostalo je bez grijanja zbog nestanka struje, rekao je gradonačelnik.
Rusija rasporedila obrambeni raketni sustav na Kurilima u blizini Japana
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da je razmjestilo mobilne obrambene raketne sustave na sjevernom Kurilskom otoku - dijelu strateški lociranog lanca otoka koji se proteže između Japana i ruskog poluotoka Kamčatke.
Japan polaže pravo na južne Kurilske otoke koje drži Rusija, a koje Tokio naziva Sjevernim teritorijima. Radi se o teritorijalnom sporu koji datira još od kraja Drugog svjetskog rata kada su ih sovjetske trupe zauzele i istisnule Japan.
Ruski raketni sustav Bastion, koji ima projektile s dometom do 500 km, raspoređen je na otoku Paramušir u sjevernom dijelu Kurilskog otočja, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane.
"Obalne službe Pacifičke flote držat će danonoćnu stražu kako bi kontrolirale susjedno morsko područje i zone tjesnaca", rečeno je.
Ministarstvo je priopćilo da je na Paramuširu postavljen vojni logor s uvjetima koji omogućuju cjelogodišnju službu, smještaj, rekreaciju i hranu za osoblje.
Ovo raspoređivanje uslijedilo je godinu dana nakon što je Rusija postavila sustave Bastion na otoku Matua, u središnjem dijelu Kurilskog grebena, navodi se u priopćenju ministarstva.
Centar za strateške i međunarodne studije sa sjedištem u Washingtonu u rujanskom je izvješću napisao da je moskovska militarizacija Kurilskih otoka, u sjeni invazije na Ukrajinu, "uglavnom prošla ispod radara".
"Koraci Rusije da pojača svoju prisutnost sugeriraju da će otoci nastaviti igrati pogubnu ulogu u budućnosti rusko-japanskih odnosa i da bi Japan i Sjedinjene Države trebali produbiti konzultacije u vezi s ruskim aktivnostima u regiji", navodi se u izvješću objavljenom na web stranici Centra.
Japan se pridružio zapadnim saveznicima u uvođenju ekonomskih sankcija Rusiji nakon što je poslala desetke tisuća vojnika u Ukrajinu u, kako ih Moskva naziva, "specijalnoj vojnoj operaciji".
Ukrajina i njezine saveznice kažu da je Rusija pokrenula ničim izazvani rat.
Rusija se povukla iz pregovora o mirovnom sporazumu s Japanom i zamrznula zajedničke gospodarske projekte vezane uz sporne Kurilske otoke zbog japanskih sankcija uvedenih kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.
Novi napad na rusku vojnu bazu
Guverner ruske regije Kursk poručio je da je noćas dronovima napadnuta zračna baza u toj regiji te da je tom prilikom zapaljeno skladište nafte.
- Nije bilo žrtava. Vatra je lokalizirana, a hitne službe su na terenu, poručio je Roman Starovojt.
Što se doista dogodilo u ovoj regiji koja granički s Ukrajinom zasad nije moguće neovisno potvrditi. Prošlog je tjedna Starovojt poručio da su ukrajinske snage pogodile elektranu u Kursku, zbog čega je došlo do djelomičnog nestanka struje. Kijev nije preuzeo odgovornost za taj čin.
Također, dvije ruske zračne baze u središtu zemlje bile su u ponedjeljak na meti ukrajinskih bespilotnih letjelica, pri čemu su tri osobe poginule, priopćilo je u ponedjeljak rusko ministarstvo obrane.
Drugi izvori navode i da su u napadima oštećena dva ruska bombardera Tu-95, kao i bombarder Tu-22M3, za kojeg čak i postoje dokazi da je "nastradao" u napadu. Kijev opet nije preuzeo odgovornost, ali zapadni analitičari smatraju da je moguće da su napad izvršili Ukrajinci i to čak dronom koji je u ožujku pao u Zagrebu. Više o tome pročitajte OVDJE.