Luksuzni div najbogatijeg Europljanina ima rast od 12%, najveće američke banke zaradile milijarde

Kriza je, kao što znamo, uvijek samo za neke. Ne za sve. I zato ne treba iznenaditi što je najveći europski i svjetski lanac luksuznih proizvoda, francuski LVHM, u trećem kvartalu ove godine ostvario rast od 12%.

Zahvaljujući prije svega velikoj potražnji za proizvodima Louisa Vuittona i Diora, kod ovog potonjeg također je porasla kupovina torbica.

Što daje nadu i ostalima, koji nisu u okrilju carstva najbogatijeg Europljana, poznatog po nadimku “vuk u kašmiru”, Francuza Bernarda Arnaulta. Koji sada ima određenih problema jer je odustao od kupnje draguljara Tiffanyja, ali tu se izvlači na “pritisak države”. Što bi mu moglo pomoći iako svi znaju da je on zatražio da vlada “izvrši pritisak”.

Posao je trebao biti vrijedan 16 milijardi dolara, ali je onda došla javnozdravstvena kriza i Arnault je zaključio da je cijena previsoka. Navodno je bacio oko na Cartier.

LVHM ipak ima problema jer ostali dijelovi poslovnog carstva nisu tako dobro poslovali, ali je u konačnici kompanija svojim rezultatima pokazala da se i luksuzni sektor pomalo oporavlja.

A to potvrđuju i financijska tržišta: Prema UBS-u, s dionicama tog sektora trenutno se trguje po premiji od 96 posto prema MSCI Europe Indexu, u usporedbi s uobičajenim dugoročnim prosjekom od 48 posto.

A LVHM je prošao najbolje jer su mu dionice ove godine pale samo za 3%, dok su izravni konkurenti prošli lošije: Kering (Gucci, Saint Laurent, Brioni) je pao za 5%, a Richemont (Cartier, Montblanc) za čak 20%. Pa stoga nije čudno da je Arnault odustao od Tiffanyja kad puno jeftinije može dobiti Cartier.

Još jedan sektor se pokazao otpornijim na krizu nego što se očekivalo: Daimler, proizvođač Mercedes-Benza, objavio je da su mu prihodi, prije poreza, porasli za 3,07 milijardi eura. Što je dvostruko više nego što su analitičari predviđali. I posljedica brzog oporavka kineskog tržišta.

Konačno, da navedemo da su najveće američke banke ostvarile velik skok u profitima. Što je posljedica tržišta na kojem, zbog poticajnih mjera, ima izobilje novca koji se ulaže.

S druge strane, upravo zahvaljujući poticajima, nije došlo do naplate slabih kredita. No, banke (Morgan Stanley, Goldman Sachs, Citigroup, Wells Fargo, JPMorgan) su sa strane stavile 24 milijarde dolara kojima će reagirati kada počnu problemi s nenaplativim kreditima.

Najgore je stanje i dalje u sektoru usluga gdje se vidi malo pomaka.