Njemački avioprijevoznik Lufthansa najavio je u subotu da će ukinuti letove za Kijev i Odesu u razdoblju od 21. do 28. veljače dok raste strah od ruske invazije.
Ova njemačka zrakoplovna kompanija, u čijem su vlasništvu i Eurowings, Swiss, Brussels te Austrian Airlines, izjavila je da neprekidno pozorno prati stanje u Ukrajini te da će u skladu s time donijeti odluku o ponovnom uvođenju linija.
Lufthansa je samo jedna u nizu europskih zrakoplovnih kompanija koje su ukinule letove prema i iz Ukrajine, navodi se u medijskim izvješćima.
Veliko gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom izaziva zabrinutost da bi invazija mogla biti neizbježna, zbog čega su vlade mnogih zemalja pozvale svoje građane da napuste zemlju što prije.
U isto vrijeme, Svjetska banka u subotu je priopćila da priprema 350 milijuna dolara pomoći Ukrajini, koju će čelnici grupacije razmotriti do kraja ožujka u sklopu plana o kratkoročnoj i dugoročnoj financijskoj pomoći toj državi.
Na sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskijem u subotu, predsjednik Svjetske banke David Malpass izjavio je da će ona nastaviti pomagati ukrajinskom narodu i ekonomiji dugoročno i kratkoročno.
Čelnici su se sastali u Münchenu za vrijeme dok ruske strateške nuklearne snage drže vježbe pod nadzorom predsjednika Vladimira Putina. Washington je rusku vojsku na granici s Ukrajinom optužio da je "spremna za napad".
Početna financijska potpora Svjetske banke bit će praćena daljnjom pomoći i reformama, koje će obuhvatiti i energente i klimu, navodi se u priopćenju. Malpass i Zelenskij raspravljali su i o projektima za Ukrajinu, koji uključuju energetsku učinkovitost, infrastrukturu, željeznicu te jačanje gospodarstva i povećanje broja radnih mjesta u istočnoj Ukrajini.
Svjetska banka i MMF u ponedjeljak su priopćili da su, usprkos tome što financijski pomažu zemlji, privremeno preselili dio zaposlenika iz Ukrajine zbog sve većeg strahovanja od potencijalne ruske invazije.
Tijekom prošle godine, Svjetska banka obustavila je poslovanje u nekoliko zemalja u kojima je došlo do državnih udara, kao što su Mjanmar i Sudan.
A NATO je premjestio svoje osoblje iz glavnog ukrajinskog grada Kijeva u Lavov na zapadu zemlje i u Bruxelles iz sigurnosnih razloga, rekao je u subotu dužnosnik NATO-a te ujedno potvrdio izvješće norveškog portala VG.
"Sigurnost našeg osoblja je najvažnija, pa je zbog toga osoblje premješteno u Lavov i Bruxelles. Uredi NATO-a u Ukrajini ostaju otvoreni", izjavio je dužnosnik ne navodeći detalje o broju i poslovima preseljenih.
NATO i države saveznice pomno prate i procjenjuju situaciju te će nastaviti poduzimati sve potrebne mjere, rekao je dužnosnik.
Lavov se nalazi na krajnjem zapadu Ukrajine, a mnoge zemlje već su premjestile svoje osoblje iz Kijeva.
Finski predsjednik usporedio je pak u subotu trenutačan odnos Rusije prema Ukrajini sa Staljinovim pokušajem prijetnje i podjele Finske prije napada 1939.
"Sve što se trenutačno događa u Ukrajini i na Zapadu podsjeća me na ono što se dogodilo u Finskoj", rekao je predsjednik Sauli Niinisto na konferenciji o sigurnosti u Münchenu.
"(Sovjetski diktator Josif) Staljin mislio je da će lako podijeliti naciju i napasti Finsku, no dogodilo se upravo suprotno. Ljudi su se ujedinili, što možemo vidjeti i u Ukrajini".
Finska, koja je bila dijelom Ruskog Carstva od 1809. do 1917. godine, oduprla se prvotnom napadu SSSR-a 1939. Ova nordijska zemlja kasnije se, tijekom Drugog svjetskog rata, priklonila nacističkoj Njemačkoj te je dio teritorija koji je posjedovala prije rata putem mirovnih sporazuma pripao Sovjetskom Savezu. Tijekom hladnog rata Finska je bila neutralna.