Iako je ‘plavi tsunami‘ na međuizborima u utorak potopio republikance i do temelja uzdrmao vladavinu predsjednika Donalda Trumpa, a unutar Republikanske stranke već se pojavljuju prve naznake "igre traženja krivca" (blame game), činjenica je da je Trump uzdrman u prvom redu na planu provođenja svojih domaćih politika, dok i dalje u svojim rukama drži ključne poluge moći, odnosno značajne ustavne i izvršne ovlasti u vođenju vanjske politike, zapovijedanju vojskom i raspoređivanju snaga, donošenju odluka, uključujući i one ratne, ali i odnosima sa stranim čelnicima.
Rasprave o tome kako demokrati u Kongresu ipak mogu značajnije utjecati na problematične Trumpove vanjske politike već su se zahuktale, a ključne točke razmatranja su, uz Ukrajinu, rat protiv Irana i odnos prema Izraelu i njegovim destruktivnim akcijama i politikama u regiji Bliskog istoka.
Američki predsjednik tijekom svojega drugog mandata koristio je predsjedničke ovlasti često zaobilazeći Kongres. Od pokretanja rata s Iranom i naredbe napada na brodove za koje se sumnja da sudjeluju u krijumčarenju droge u blizini obala Latinske Amerike, do operacije koja je dovela do zarobljavanja venezuelskog čelnika Nicolása Madura, Trump je u više navrata poduzimao velike vojne akcije bez odobrenja Kongresa. Budući da su republikanci do sada držali kontrolu nad Kongresom, demokrati su imali vrlo ograničene mogućnosti za suprotstavljanje Bijeloj kući u vezi s tim i brojnim drugim pitanjima. No, to će se, kako ističe Foreign Policy, uskoro promijeniti.
Tijekom predizborne kampanje demokrati su tvrdili da su republikanci prepustili administraciji Donalda Trumpa ustavne ovlasti Kongresa za pokretanje ratova i odlučivanje o državnoj potrošnji. Sada se očekuje da će te ovlasti demokrati nastojati ograničiti. Demokrati sada imaju snažne poluge utjecaja - preuzet će kontrolu nad odborima za proračunska izdvajanja u oba doma Kongresa te nadzirati izradu godišnjih zakona o financiranju vojske i inozemne pomoći. To ne jamči da će uspjeti provesti sve što žele, ali kontrola nad državnim proračunom dat će im znatan utjecaj i pregovaračku moć.
Iran
Prvo i za Amerikance ključno vanjskopolitičko pitanje je Iran. Trump prije pokretanja američko-izraelskog rata protiv Irana 28. veljače nije zatražio odobrenje Kongresa. Demokrati su u više navrata glasovali za okončanje borbenih djelovanja, osim ako predsjednik ne zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata. Jedna od takvih rezolucija usvojena je i u Zastupničkom domu i u Senatu, uz potporu nekolicine republikanaca. No, Trumpova administracija ignorirala ju je.
Propada dogovor Putina i Trumpa
Nakon poraza na izborima za Kongres, ocjenjuje Axios, Trumpu su u vezi s Iranom preostale uglavnom loše opcije te zaključuje da nema jednostavnog načina da tamo "dovrši posao". Nakon izbornog debakla iznenađujuće je priznao da je rat s Iranom naštetio republikancima, nakon čega mu je stigao snažan udarac iz najbližeg kruga, kada je potpredsjednik JD Vance javno nedvosmisleno ustvrdio da je upravo rat u Iranu glavni uzrok poraza. Trump je u srijedu ocijenio da je Vanceova analiza "uglavnom točna" jer je rat doveo do rasta cijena goriva, no dodao je da bi, ako bi trebalo, ponovno napravio isto. "Nismo imali izbora. Ne možete dopustiti Iranu da ima nuklearno oružje." To nije ono što demokrati, a ni Vance, žele čuti.
Uoči izbora za Kongres, vodeći demokrati najavili su da će nastojati smanjiti financiranje rata s Iranom ako ponovno osvoje vlast. Sada će Kongres pod demokratskom kontrolom moći iskoristiti proračunska sredstva kao sredstvo pritiska i ispuniti to obećanje. S novim političkim utjecajem, piše Reuters, demokrati bi mogli smanjiti izdvajanja za obranu ili blokirati imenovanja na određene dužnosti kako bi izvršili pritisak na Trumpa da zatraži odobrenje Kongresa za nastavak rata. Također bi mogli zahtijevati od dužnosnika administracije da zastupnike i javnost redovito obavještavaju o svojim planovima, među ostalim i na javnim saslušanjima.
"Uvrštavanje zabrane financiranja u zakon o proračunskim izdvajanjima koji se mora usvojiti" bio bi najučinkovitiji "mehanizam za prisilno okončanje" rata s Iranom ili napada na brodove, rekao je za Foreign Policy Brian Finucane, viši savjetnik Međunarodne krizne skupine i bivši pravni savjetnik američkog State Departmenta.
Demokrati će preuzeti kontrolu nad Kongresom u trenutku kada se u Washingtonu razvija rasprava i o tome kako bi trebala izgledati iduća faza ukupnog američkog angažmana na Bliskom istoku. Tu raspravu djelomično potiče i znatna šteta koju su američke vojne baze u zemljama Perzijskog zaljeva pretrpjele tijekom rata protiv Irana. "Naše baze ondje morat će biti obnovljene ili premještene na druge lokacije. Iran ih je teško pogodio. To je pitanje proračunskih izdvajanja u najosnovnijem smislu", izjavio je Joshua Shifrinson, profesor na Školi za javnu politiku Sveučilišta Maryland.
Shifrinson dodaje da će demokrati moći "pomaknuti stvari s mrtve točke" kada je riječ o američkoj prisutnosti na Bliskom istoku jednostavno zato što će se morati donijeti odluke o tome hoće li se sredstva usmjeriti na obnovu oštećenih vojnih objekata ili na njihovo premještanje na druge lokacije.
Izrael
Slično tome, postupak donošenja proračunskih odluka omogućit će demokratima da utječu i na budućnost američke prisutnosti u Europi te na američku politiku prema Ukrajini, rekao je Shifrinson. Demokrati se odlučno protive planovima Trumpove administracije za smanjenje američke vojne prisutnosti u Europi te su izrazili ogorčenje zbog nedostatka potpore Bijele kuće Kijevu i nedavnih nastojanja da se ublaže gospodarske sankcije Moskvi u kontekstu rata između Rusije i Ukrajine. Kao i u slučaju Irana i napada na brodove, demokrati u Kongresu vjerojatno će se poslužiti financiranjem kao sredstvom pritiska da bi se suprotstavili Trumpu u vezi s oba pitanja. Demokrati su također dali do znanja da će im ponovno osvajanje većine pomoći ubrzati usvajanje novih paketa pomoći Ukrajini, koji su tradicionalno uživali potporu obiju stranaka.
Postoje i drugi načini na koje će Kongres pod demokratskom kontrolom moći oblikovati američku vanjsku politiku, a ne samo putem proračunskih izdvajanja ili zakonodavstva. Nadzor nad radom administracije mogao bi imati osobito važnu ulogu u oblikovanju buduće američke vanjske politike. Zahvaljujući velikim pobjedama u utorak, demokrati će uskoro preuzeti kontrolu nad moćnim kongresnim odborima koji imaju ovlasti pokretati istrage, sazivati saslušanja i izdavati sudske pozive za dostavu dokumenata i svjedočenje.
Kada je u pitanju američka uloga na Bliskom istoku, Vance je kao drugi glavni uzrok izbornog fijaska naveo bezuvjetnu potporu Trumpove administracije Izraelu - Trump je na nedavnim izraelskim izborima podržao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua, no Vance nije. S preuzimanjem oba doma Kongresa, očekuje se da bi demokrati mogli pomrsiti Trumpu račune i u ovom pitanju.
Među demokratima je potpora Izraelu znatno oslabila zbog načina na koji Izrael vodi rat u Gazi, u kojem su poginuli deseci tisuća palestinskih civila, a čimbenici koji su također pridonijeli takvom raspoloženju uključuju kontinuirano nasilje na Zapadnoj obali pod izraelskom okupacijom i blisko savezništvo Netanyahua s republikancima. Demokrati bi, kako procjenjuje Reuters, mogli ograničiti ili potpuno obustaviti vojnu pomoć Izraelu, koja uključuje osnovni godišnji iznos od 3,8 milijardi dolara, uz dodatne milijarde dolara od napada Hamasa 7. listopada 2023. godine, nakon kojih je uslijedila razorna izraelska vojna kampanja u Gazi. Gotovo polovica demokratskih zastupnika u Zastupničkom domu ovo je ljeto glasala za obustavu pomoći Izraelu, a neki od onih koji su glasali protiv tog prijedloga, poput Meeksa, podržali su ograničavanje isporuke oružja Izraelu, primjerice teških bombi.
Ukrajina
Kada je Ukrajina u pitanju, Trump je uvelike obustavio izravnu financijsku i vojnu pomoć Kijevu, unatoč širokoj potpori američkoj pomoći među zastupnicima obiju stranaka. Američki predsjednik dodatno je razljutio članove Kongresa, uključujući i brojne republikance, ukidanjem sankcija na ruski dizel i privremenim izuzećem od sankcija ruski energetski sektor - i to samo nekoliko tjedana nakon što ih je potpisao kao zakon.
Zanimljivo je što krajnja desnica u Europi radi nakon Trumpova izbornog potopa
Budući da će od siječnja imati kontrolu nad oba doma Kongresa, demokrati će moći odlučivati o tome koji će se zakoni i prijedlozi i kada naći na glasovanju. To bi im, navodi Reuters, moglo omogućiti odobravanje nove pomoći Ukrajini, za što bi se vjerojatno mogla osigurati čak i dvotrećinska većina u oba doma, potrebna za nadglasavanje Trumpova veta s obzirom na široku dvostranačku potporu. Demokratski dužnosnici već su istaknuli da je pomoć Kijevu jedan od prioriteta.
Uglavnom, pobjeda demokrata u oba doma Kongresa mogla bi otvoriti put za obnovu vojne i financijske pomoći Ukrajini, kao i za pokušaje blokiranja Trumpova ublažavanja sankcija Rusiji, što su sve područja na koja Kongres ima utjecaj. No, demokrati bi mogli usmjeriti pozornost i na druge Trumpove poteze koji se tiču ukrajinskog pitanja - demokratski zastupnik Gregory Meeks, koji bi trebao preuzeti predsjedanje Odborom za vanjske poslove Zastupničkog doma, predložio je dvostranački zakon kojim bi se blokirao Trumpov plan za povratak ruskog dizela na svjetsko tržište.
Daniel Fried, bivši američki veleposlanik u Poljskoj, izjavio je u ponedjeljak za poljski javni servis TVP da će Kongresu pod kontrolom demokrata biti lakše obuzdati loše ideje Trumpove administracije, poput ukidanja sankcija Rusiji. "Mislim da su Ukrajinci u pravu kada kažu da postoji puno republikanaca i demokrata koji podupiru Ukrajinu. Ovi bi im izbori mogli dati više slobode da učine i više od toga", dodao je.
Demokrati bi se američkom predsjedniku mogli uplitati i u neka druga pitanja vanjske politike. Trump je bio izrazito agresivan u djelovanju na zapadnoj hemisferi, uključujući vojnu operaciju koja je dovela do svrgavanja Madura, kao i više od godinu dana smrtonosnih napada na brodove uz obalu te zemlje. Također je uveo sankcije s ciljem nanošenja štete komunističkoj vladi Kube, uz prijetnje vojnom intervencijom s ciljem rušenja vlasti. Američka administracija nastojala je utjecati i na izbore u Hondurasu, Argentini, Kolumbiji i Brazilu.
Neki demokrati zatražili su pokretanje istraga i održavanje saslušanja o Trumpovim potezima u Venezueli, a drugi su osudili ono što su nazvali okrutnim sankcijama kojima se kažnjavaju kubanski civili te pozvali na prekid američkog upletanja u izbore u drugim državama.
