Demokratska stranka preuzela je kontrolu nad oba doma Kongresa SAD-a - Zastupničkim domom i Senatom - čime je okončana dvogodišnja republikanska većina na svim razinama savezne vlasti. Izborni rezultati osigurali su demokratima ključne zakonodavne i nadzorne mehanizme kojima ubuduće mogu utjecati na politiku Bijele kuće, proračunska pitanja i potvrditi ili blokirati ključna imenovanja u administraciji.
Iako predsjednik Donald Trump i dalje raspolaže znatnim izvršnim ovlastima, promjena većine u Kongresu otvara brojna pitanja o daljnjem smjeru američke unutrašnje i vanjske politike, uključujući trgovinske odnose, vojnu prisutnost na Bliskom istoku i budući rad saveznih institucija.
U nastavku donosimo pregled 10 ključnih pitanja i odgovora o posljedicama izbornih rezultata i funkcioniranju vlasti u novim političkim okolnostima.
1. Demokrati su uvjerljivo osvojili oba doma Kongresa. Što to znači?
Demokrati su najavili munjevitu zakonodavnu ofenzivu da bi vratili subvencije za zdravstvenu skrb i financiranje programa Medicaid, ublažili rastuće troškove hrane i goriva te prisilili predsjednika Donalda Trumpa da ukine carine i okonča sukob s Iranom. No predsjednik zadržava veliku izvršnu moć.
Demokrati preuzimaju kontrolu nad Kongresom, što znači da je okončana republikanska dominacija na svim razinama vlasti. SAD ima predsjednički sustav, što znači da predsjednik u rukama ima veliku izvršnu moć, no ubuduće će biti ograničena demokratskom većinom u parlamentu. Treći stup vlasti, sudstvo, odnosno Vrhovni sud SAD-a, i dalje ima konzervativnu većinu, s tri suca koja je imenovao Trump. Osvajanjem Kongresa demokrati su osigurali snažno uporište s kojeg mogu ograničiti moć predsjednika. Dobit će vodeća mjesta u parlamentarnim odborima, ovlasti parlamentarnog nadzora te mogućnost usvajanja ili blokiranja zakona. To će demokratima omogućiti intenzivniju kontrolu nad izvršnom vlašću, posebno u proračunskim pitanjima i institucionalnom nadzoru.
Senat potvrđuje imenovanja članova vlade, veleposlanika i saveznih sudaca, uključujući suce Vrhovnog suda. To znači da demokratska većina može blokirati ili odgoditi mnoga Trumpova imenovanja te prisiliti Bijelu kuću na pregovore o zakonima.
Zastupnički dom imat će veći kapacitet za promicanje istraga i traženje informacija od Vlade. Trump zadržava predsjedničke ovlasti, uključujući mogućnost veta na zakone koje donosi Kongres.
2. Kad nova većina stupa na snagu?
Novi saziv Kongresa, 120., svoj će mandat započeti 3. siječnja 2027. Kako taj dan pada na nedjelju, prva sjednica mogla bi biti pomaknuta na drugi datum. Do tada će aktualni saziv Kongresa zadržati svoje ovlasti. Ustav predviđa prijelazno razdoblje između izbora i polaganja prisege novoizabranih zastupnika. Ustav predviđa prelazno razdoblje za dovršetak prebrojavanja glasova, potvrđivanje rezultata i organizaciju tranzicije zakonodavne vlasti.
3. Kako će izgledati period tranzicije i što se u njemu sve može očekivati?
Dosadašnji Kongres nastavlja s radom do 3. siječnja. Odlazeći zastupnici i senatori mogu nastaviti donositi zakone i pregovarati o proračunu. Novoizabrani zastupnici i senatori informiraju se o funkcioniranju institucija, sudjeluju u pripremnim sjednicama i organiziraju svoje radne timove u Washingtonu. Republikanci i demokrati pregovaraju o raspodjeli odgovornosti u parlamentarnim odborima. Jedan od prvih poteza novog Zastupničkog doma bit će izbor predsjednika, koji se bira većinom prisutnih zastupnika.
4. Mogu li demokrati sada opozvati Trumpa? Hoće li?
Zastupnički dom Kongresa ima ovlast za iniciranje opoziva (impeachmenta), dok Senat mora provesti postupak i osigurati dvotrećinsku većinu da bi smijenio predsjednika. Demokratska većina u Zastupničkom domu može tražiti pokretanje novog, trećeg postupka impeachmenta protiv Trumpa, ali demokrati nemaju dvotrećinsku većinu u Senatu. Demokrati su dosad dva puta tražili opoziv predsjednika Trumpa. Kongres može pozvati na odgovornost predsjednika, potpredsjednika ili druge visoke dužnosnike.
Impeachment nije isto što i prijedlog za izglasavanje nepovjerenja kao u drugim parlamentarnim sustavima: jednostavno neslaganje s predsjednikovom politikom ili izborni poraz sami po sebi nisu dovoljni ustavni razlozi za njegovu smjenu. Članak II. Ustava SAD-a predviđa mogućnost impeachmenta za slučajeve veleizdaje, primanja mita i drugih teških kaznenih djela ili nedoličnog ponašanja od posebne važnosti, što je obuhvaćeno izrazom "teška kaznena djela i prijestupi". Međutim, to nije precizno definirano.
5. Mogu li demokrati zaustaviti rat u Iranu? Mogu li blokirati carine?
"Amerikanci su rekli ‘ne‘ ratu", poručio je predsjednik iranskog parlamenta Muhamed Bager Galibaf. Pitanje rata s Iranom bilo je jedna od ključnih tema za birače, ali predsjednik i dalje zadržava izvršne ovlasti i nije dužan obustaviti rat. Demokrati bi sada s većinom u oba doma mogli usvojiti obvezujuću Rezoluciju o ratnim ovlastima (War Powers Resolution), kojom bi se od Trumpa zahtijevalo okončanje sukoba s Iranom, u slučaju da ga Kongres nije odobrio. Demokrati također najavljuju da žele prisiliti predsjednika da ukine carine. No Trump i dalje raspolaže širokim ovlastima u području trgovine. Kongres bi mogao iskoristiti svoj utjecaj na savezni proračun, kao i svoje nadzorne ovlasti, da bi pojačao utjecaj na carinsku politiku, i povećati broj izuzeća na Trumpove carine.
Pozadina šokantnog udarca za Trumpa: Pogledajte što je zajedničko svim ovim ljudima
6. Što očekivati od Trumpa sljedeće dvije godine?
Trumpov mandat traje još dvije godine i on će učiniti sve što može da bi što dulje ostao dominantan glas američke politike. Njegovi saveznici upozoravaju da ne treba računati na to da je njegova politička moć iscrpljena. Sjaj oko Donalda Trumpa je pomalo izblijedio, ljudi su njime manje očarani, ali to ne znači nužno da će republikanci odustati od politika utemeljenih na pitanjima identiteta, poput imigracije i raznolikosti, koja su mobilizirala stranku pod Trumpovim vodstvom, kaže Lynn Vavrek s kalifornijskog sveučilišta UCLA.
U intervjuu za Politico Donald Trump poručio je da će surađivati s demokratima da bi osigurali da država dobro funkcionira. Prije izbora je najavljivao da će masovno koristiti svoje ovlasti i ulagati veto na zakone Kongresa. U izbornoj noći izjavio je da ne želi "dvije godine samo sjediti i na sve stavljati veto". Ni dosad ga otpor Kongresa i sudske odluke protiv njegovih izvršnih mjera nisu uspijevali zaustaviti. "Predsjednik koji si je postavio za cilj biti šok za sustav i dalje ima sposobnost priređivati šokove", upozorio je Max Yoeli, viši istraživač u institutu Chatham House u Londonu.
7. Je li pokret MAGA gotov?
Nije ovo bila tipična reakcija birača na polovici mandata: ovo je totalni poraz Trumpova pokreta MAGA, najjasniji znak do sada da su birači siti trumpizma, analizira The Guardian. Birači svih političkih opredjeljenja u kampanji su se izjašnjavali da im je svega dosta. Njihov bijes zbog postojećeg stanja nadjačao je sve ostale razloge za izlazak na birališta. Poražena je Trumpova Republikanska stranka: Trumpovi saveznici gotovo su u potpunosti istisnuli sve dijelove stranke koji su se usuđivali javno suprostaviti predsjedniku. Republikanci se sada moraju suočiti s pitanjem kako će preoblikovati stranku nakon Trumpa. Trumpovi birači okrenuli su se protiv njega: obećao je da cijene hrane neće rasti i da više neće biti ratova. Umjesto toga, upleo je zemlju u nerješiv rat s Iranom, a životni se standard Amerikanaca pogoršao. Izborni neuspjeh potaknuo je pitanja o smjeru kojim će Republikanska stranka krenuti u posljednje dvije godine drugog Trumpova mandata.
8. Što ovakav rezultat znači za Demokratsku stranku 2028.?
U Kongres je izabrano najmanje petero kandidata koje podržava lijevo krilo Demokratske stranke, Demokratski socijalisti Amerike (Democratic Socialists of America), među kojima su Melat Kiros iz Colorada i Darializa Avila Chevalier iz New Yorka. Izabrani su i demokratski kandidati srednje struje, poput Jamesa Talarica iz Teksasa i Roya Coopera iz Sjeverne Karoline, koji su mjesta u Senatu osvojili u državama u kojima je pobijedio Trump. Oba će krila demokrata vjerojatno tvrditi da pobjeda pripada upravo njima. Nakon ponižavajućeg poraza 2024., kad je Trump pobijedio u svih sedam "swing" država, rezultat od utorka nije mogao predvidjeti ni najveći optimist među demokratima. Još u ožujku malo tko je vjerovao da bi demokrati mogli preuzeti kontrolu nad oba doma Kongresa, ali rat s Iranom i trajno visoke cijene nafte koje je izazvao, u kombinaciji sa svježim kandidatima, doveli su do pravog "plavog vala" demokratskih pobjeda. Izborni rezultati potvrđuju da se demokrati mogu nadati pobjedi na izborima 2028., ako uspiju odgovoriti na pitanje: Kakvu Demokratsku stranku birači žele? No stranka to mora odlučiti sama; ovi izbori prije su značili glasanje protiv Trumpa nego glasanje za demokrate, upozorava Newsweek.
9. Koga bi demokrati sve mogli istraživati?
U prvim izjavama, vodeći demokrat u Odboru za nadzor Zastupničkog doma Robert Garcia rekao je da mu je korupcija u obitelji Trump na prvom mjestu prioriteta, dok je zastupnik Jamie Raskin zatražio informacije o poslovnim pothvatima Trumpova zeta Jareda Kushnera i sina Donalda Trumpa mlađeg. Kongresmen Jason Crow, koji sjedi u odborima za oružane snage i obavještajne službe i supredsjedatelj je kluba Zastupničkog doma za borbu protiv korupcije, kaže da će istragu početi s Pentagonom i navodima o novcu usmjerenom prema tvrtkama povezanima s obitelji Trump.
Demokrati također inzistiraju da se nastavi istraga slučaja Epstein i upletenosti predsjednika u seksualne zločine. Očekuje se da će demokrati iskoristiti ovlasti da bi intenzivno istražili Trumpa i njegovu administraciju, posebno u vezi s optužbama za korupciju, agresivnom provedbom imigracijske politike te predsjedničkim pomilovanjima. Između ostalog, spominje se istraga protiv Elona Muska i njegovih poslovnih veza s državom. Multimilijarder je 400 milijuna dolara na ovim izborima uložio u pobjedu republikanaca. "Angažirajte odvjetnike", poručio je zastupnik Garcia.
10. Tko je prvi na listi za odstrel Trumpove administracije?
Kad demokrati preuzmu Kongres, Pete Hegseth neće ostati na dužnosti do kraja tjedna, prognozira bivši glasnogovornik Bijele kuće Antonio Scaramucci. Hegseth je na meti kritika zbog rata s Iranom, smjena generala i ranijih sigurnosnih skandala. Nagađa se da bi mogao biti smijenjen do kraja ovog mjeseca.
Hegseth je general-pukovnika Bretta Sylviju, glavnog vojnog planera Pentagona, otpustio bez javnog objašnjenja. Dvadesetak visokih časnika otišlo je tijekom njegova mandata, također bez transparentnog objašnjenja. Hegseth se našao usred skandala kad je 2025. otkriveno da je preko mreže Signal dijelio osjetljive detalje o planiranim napadima na jemenske hutiste. Ako Trump mora nekog žrtvovati zbog nezadovoljstva porazom republikanaca u utorak, prvi bi to mogao biti ministar obrane.
