Govorimo o obnovi nacionalne putničke flote koja je trebala obuhvatiti gradnju šest novih brodova europskim novcem – tri dvotrupca i tri putnička – iako smo na dobrom putu da nam propadne tih 41 milijun eura.
Pa evo kako to sve "Jadrolinija" sramoti Republiku Hrvatsku pred Europskom unijom, kako se raspisuju i poništavaju natječaji, kako se "štimaju" njihovi uvjeti, kako se izigravaju europski "zeleni" energetski zahtjevi i još tristo drugih čuda...
Sjetit ćete se možda koliko se premijer Andrej Plenković hvalio izdašnim bazenom bruxelleskog novca namijenjenog našoj zemlji. U srpnju 2021., Vlada je donijela Nacionalni plan oporavka i otpornosti (2021. – 2026.). Temeljio se na Unijinu Mehanizmu za oporavak i otpornost kojim je Hrvatskoj omogućeno korištenje bespovratnih 6,3 milijarde eura i povoljnih kredita teških 3,6 milijarda eura.
Mehanizam se odnosio na sve članice EU-a i s temeljnim ciljem što bržeg i boljeg svladavanja krize uzrokovane pandemijom koronavirusa. Vlada je rasporedila raspoložive iznose po državnim resorima, a Ministarstvo mora predvidjelo 41 milijun eura za izgradnju novih brodova.
Prva greška: drugari s basketa
Ministarstvo koje vodi Oleg Butković – umjesto da samo odredi program izgradnje – prepušta taj zadatak "Jadroliniji", daleko od očiju javnosti. Budući da je direktor David Sopta Plenkovićev drugar s basketa, takva odluka nije iznenađenje. Usput su zanemarili činjenicu da kompanija ima prastaru flotu polovnih brodova i da njene stručne službe odavno nemaju iskustva u novogradnjama. Kako u specificiranju karakteristika suvremenih brodova koje najviše odgovaraju linijama koje brodar održava, tako i u praćenju njihove izgradnje.
Druga greška: prepisivanje
Kao što kaže jedan naš ugledni pomorski stručnjak golemog iskustva, stručne službe diletantski odrađuju zadatak. Površno čitaju zadane europske preduvjete za uvrštenje planiranih investicija u Nacionalni plan, pa jednostavno prepisuju brodove iz "Jadrolinijina" postojećeg plana obnove flote, maskirajući ih nužnom "zelenom komponentom". Budući da je trošenje europskog novaca ograničeno isključivo na projekte "digitalizacije" i "zelene tranzicije", "Jadrolinija" u Nacionalni plan uvrštava "šest brodova na električno-solarni pogon (bez emisije štetnih plinova) i to: tri putnička broda i tri brza broda, katamarana".
To je kapitalna glupost eksperata brodarovih stručnih službi, ali Ministarstvo mora i Vlada ipak sve olako prihvaćaju. "Jadrolinija" je svaki putnički brod procijenila na oko 11,4 milijuna eura, a svaki katamaran na oko 2,2 milijuna. Sve skupa, za svih šest brodova – 41 milijun eura, koliko je i bilo na raspolaganju.
Sve informacije iz ove analize praktički su svima dostupne iz javnih izvora, samo ih je trebalo posložiti na pravi način, u čemu nam je pomogao stručni sugovornik, vrlo dobro upućen u temu.
Solarne budalaštine
Zašto su planirani brodovi notorna glupost? Zato što svi postojeći katamarani, pa tako i oni "Jadrolinijini", imaju lagane pogonske brzohodne dizelske motore iz jednostavnog razloga: malih su dimenzija i mase, a razvijaju veliku snagu potrebnu za dosezanje traženih velikih brzina. Drugim riječima, brze putničke dvotrupce nije moguće projektirati i izgraditi s "električno-solarnim pogonom".
– Druga budalaština je navođenje solarnog pogona. Ugradnjom najučinkovitijih fotonaponskih ćelija može se pokriti najviše 10 posto dnevnih energetskih potreba bilo kojeg broda iz nacionalne flote, i to ljeti. Zimi gotovo ništa. Osramotilo se Ministarstvo, osramotila se Vlada, a "Jadroliniju" nitko i ne spominje jer službeno nije ni bila uključena – tumači naš pomorski stručnjak.
Treća greška: aluminijska tabula rasa
Nažalost, nepovratno je propuštena prilika da se novcem iz Europe konsolidiraju jedno ili dva hrvatska brodogradilišta i Brodarski institut. Pa osnovni cilj Nacionalnog plana bio je oporaviti hrvatsko gospodarstvo, a ne kupovati "Jadroliniji" nove brodove po svijetu.
Kako kompanija ima više od 50 brodova prosječne starosti oko 30 godina, nije trebao biti problem probrati pet, šest podrtina i zamijeniti ih izgradnjom novih brodova – trajekata i putničkih brodova – u hrvatskim škverovima.
Istovremeno, resorni ministar i premijer trebali su znati da nijedno naše brodogradilište nema ni iskustva ni referenci u gradnji aluminijskih brzih dvotrupaca, odnosno katamarana, i da će oni na koncu biti kupljeni u inozemstvu. Ipak, katamarani ulaze u Nacionalni program kao strateška odluka Vlade. Ako je i za drugara Soptu – previše je!
‘Zaboravljeni‘ dvotrupci
Na koncu se ipak našao netko sa zrnom soli u glavi da prišapne Sopti, Butkoviću i Plenkoviću kakve nebuloze izvode, pa su električno-solarni dvotrupci "zaboravljeni". Umjesto njih, "Jadrolinija" je lani od "Tankerske plovidbe" kupila dva polovna katamarana iz vlastitih sredstava (čitaj iz državnog proračuna) i to ne za planirana 2,2 milijuna eura po brodu, već za 6,9 za jedan, odnosno 6,5 milijuna eura za drugi. Štoviše, nekidan su kupili još dva, svaki po oko šest milijuna eura. A dodatno najavljuju nabavu još triju! Kad je bal, nek‘ je bal…
Tri hibrida, da ne trese samo struja
Dakle, od onih ukupno šest brodova iz Nacionalnog plana preostaje još izgradnja triju novih putničkih brodova koji bi zamijenili postojeće vapore na linijama Dubrovnik – Koločep – Lopud – Suđurađ ("Postira", izgrađena 1963. godine), Mali Lošinj – Unije – Srakane Vele – Susak ("Premuda", izgrađena 1957.) i Vodice – Prvić – Zlarin – Šibenik ("Tijat", izgrađen 1955.).
U međuvremenu je "Jadrolinija" zamijenila "Premudu" novim novcatim brodom "Unije" starim 20 godina, a "Tijat" još novijom "Larom" starom 36 godina. "Postira" (61) i danas plove!
Pred Soptom je težak zadatak: kako do tri nova putnička broda financirana europskim novcem? Uz uvjet iz Nacionalnog plana da budu na električno-solarni pogon. U redu, solari mogu ostati samo kao "šminka" – tko li je samo napisao glupost o električno-solarnom pogonu – ali preostaje električni pogon. Iako morima plove stotine brodova na struju, izgleda kako Sopta struju ne podnosi iz nekog razloga, pa je nastala nova dilema: kako izbjeći elektropogon, a zadovoljiti Unijine kriterije?!
Kakav patent – ‘zelen‘, a dizelaš!
Stručne službe u Rijeci smislile su genijalno rješenje: hibridni pogon! Brodovi bi osim akumulatorskog postrojenja, "za svaki slučaj" imali i dizelske generatore. Savršeno – kaže naš sugovornik – "Jadrolinija" će dobiti tri nova broda financirana iz Bruxellesa koji će moći ploviti dizelskim motorima! Pa tko će nadzirati voze li na struju ili na dizel, neće valjda europski agenti?!
– Osim toga, u neslužbenom dogovoru s "prijateljskim" škverom i projektantskom tvrtkom počinje izrada projekta budućeg broda. Kako "prijateljsko" brodogradilište nema projektni ured, a "prijateljska" projektantska tvrtka nije projektirala nijedan brod posljednjih petnaestak godina, izrada projekta razvukla se neplanirano dugo.
Jedan iskusni projektant koji je imao uvid u taj projekt kaže nam da njegova kvaliteta ne bi zadovoljila ni kriterije za studentski seminarski rad, što se i moglo očekivati od tako navrat-nanos sklopljene koalicije.
Cirkus javnog natječaja
Izrada tajnog projekta kasni i kasni, pa "Jadrolinija" tek u siječnju 2023. godine raspisuje javni natječaj za "Gradnju putničkih brodova na električni pogon" uz sufinanciranje iz EU fondova. Iz objavljenih tehničkih zahtijeva za brodove može se lako ustanoviti da su prepisani iz već gotovog projekta.
Najzanimljiviji je zahtjev da brod brzinom od 12 čvorova uz pomoć akumulatora mora biti u mogućnosti preploviti 40 nautičkih milja, a pomoću dizelskog generatora čak 200! Kao da u europskoj komisiji sjede maloumnici?!
Procijenjena vrijednost jednog takvog broda iz nepoznatih je razloga s 11,4 milijuna eura iz Nacionalnog plana narasla na čak 15 milijuna eura. Kako to?! I je li u pitanju specifičan odnos "Jadrolinije" i "prijateljskog" škvera?! Na natječaj se javilo čak sedam brodogradilišta, tri hrvatska i četiri europska! Motivaciju nije teško pogoditi – nerealno visoka procijenjena cijena brodova. Ionako se troši tuđi novac!
Sva četiri zainteresirana europska škvera (iz Španjolske, Nizozemske, Italije i Estonije) imaju besprijekorne reference u gradnji putničkih brodova i ugradnji baterijskih postrojenja. Jedno od domaćih, "Iskra brodogradilište" iz Šibenika, već je norveškim naručiteljima isporučilo niz radnih brodova na električni pogon, a redovito obavlja remonte "Jadrolinijinih" brodova, pa njihovu kvalitetu nacionalna kompanija dobro poznaje.
Kažin poništenog natječaja
Ipak, lani u lipnju, državni brodar poništava natječaj. Jer da nijedan prijavljeni škver ne ispunjava tražene uvjete. Pa već u kolovozu prošle godine raspisuju novi natječaj, mijenjajući uvjete na redikulozan način. Stručne službe u Rijeci nalaze načine kako eliminirati kvalitetne škverove iz prvog natječaja. Na primjer, estonsko brodogradilište "Baltic Workboats" ima u referencama izgrađen putnički brod za 297 putnika, pa "Jadrolinija" u drugom natječaju – uočavaju mnogi – više ne inzistira na referentnom brodu od 150 putnika, već traži najmanje 300 putnika! Uz to, "Jadrolinija" u ponovljenom natječaju izbacuje sve zahtjeve iz prethodnog natječaja koje ne ispunjava – gle čuda – kraljevički "Dalmont".
Loši izbacivači i dobri prijatelji
Učinjeno je sve da se eliminiraju sva brodogradilišta osim "Dalmonta". A evo njegovih referenci u gradnji brodova: tri ribarice od 20 metara, otvoreni trajekt "Četiri zvonika", za liniju Stinica – Mišnjak dugu 1,5 milja, i dvije brodice od 14 metara na električni pogon. U usporedbi, recimo, s brodogradilištem "Holland Shipyard Group" koje je izgradilo više od 20 putničkih brodova na električni pogon, a nedavno i potpuno autonomni, besposadni električni trajekt, "Dalmontove" reference izgledaju smiješno.
EPPO i Laura, a ne DORH i Turudić
U eliminiranim brodogradilištima ostali su zgranuti! O ovom "Jadrolinijinu" umijeću mogle bi se napisati knjige. Želeći sve najbolje upravi kompanije, nadamo se da knjige neće pisati DORH ili EPPO, odnosno Ured europskog javnog tužiteljstva.
A zašto se eliminirani nisu žalili?! Pa za žalbu u projektu procijenjene vrijednosti 45 milijuna eura žalitelj mora uplatiti 66.360 eura, a žalbu rješava Državna komisija Republike Hrvatske. Koja je stopostotni vlasnik "Jadrolinije". I padne li žalba, žalitelj ostaje bez novca.
Epilog: još nijedan, a kamoli tri
"Dalmont" još nije započeo s gradnjom brodova. Zašto? Jedan od razloga možda može ležati u spoznaji da pokušaje subvencijske prijevare financirane europskim sredstvima po zadatku istražuje EPPO, na čijem čelu je Laura Codruţa Kövesi, koja je već pokazala da može dati uhititi i Plenkovićeve suradnike, a ne naš domaći DORH, koji vodi Ivan Turudić.
Nadalje, europski novac iz Nacionalnog plana mora se potrošiti do konca kolovoza 2026. godine (još manje od dva ljeta), a tehnološke mogućnosti "Dalmonta" su takve – ističu upućeni brodograditelji – da u tom roku nije u mogućnosti izgraditi i isporučiti ni jedan, a kamoli tri hibridna broda. Za izgradnju bitno jednostavnijeg klasičnog trajekta "Četiri zvonika" trebalo im je malo manje od dvije godine.
Najmanje je vjerojatna mogućnost da je Uprava "Jadrolinije" "došla pameti" i da je, poslije niza skandala u nabavi prastarih i neodgovarajućih brodova po nerealno visokim cijenama, odlučila kako joj ne treba još jedan skandal. Bolje da europska sredstva za gradnju novih "zelenih" brodova propadnu, nego da ispliva još jedna afera, ovaj put europskih razmjera. Kako li će Sopta sve objasniti Butkoviću, on Plenkoviću, a premijer kolegama u Bruxellesu – e, to bismo voljeli čuti!
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....