Pomoć Ukrajini, od municije i oružja do novih sankcija protiv Rusije, bila je glavna tema prvog dana summita EU u Bruxellesu. Na dnevnom redu bile su i energetika, migracija, konkurentnost i globalna situacija. Prije početka sastanka, lideri EU razgovarali su o globalnim izazovima i s glavnim tajnikom UN-a Antónijem Guterresom.
Velika većina zemalja članica, među kojima je i Hrvatska, izrazile su spremnost sudjelovati u zajedničkoj nabavi streljiva za potrebe Ukrajine. Načelni dogovor o tome postignut je prije na sastanku ministara vanjskih poslova. EU će za to osigurati dvije milijarde eura. Od toga će se milijarda eura koristiti odmah za nabavu streljiva, a drugi dio namijenjen je ulaganju u povećanje proizvodnje kako bi se zadovoljile potrebe. Hrvatski premijer Andrej Plenković izrazio je spremnost za nastavak pomoći Ukrajini.
Zamrznuta ruska imovina
- Mi pomažemo kontinuirano. Vlada je praktički i u nekoliko navrata ove godine donosila odluke o pružanju i vojne pomoći Ukrajini i to će se nastaviti. Ruska agresija traje već više od godinu dana, Ukrajina se brani, nastoji sačuvati svoj teritorij i osloboditi privremeno okupirana područja i mislim da je u takvoj situaciji logično da se, pogotovo Hrvatska koja je iskusila agresiju i na svom teritoriju prije samo tri desetljeća, nastoji pomagati - rekao je Plenković u Bruxellesu.
Liderima EU obratio se putem videoveze i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Lideri su obećali nastavak sankcija protiv Rusije, uvođenje novih i poduzimanje mjera za sprječavanje zaobilaženja postojećih.
Lideri EU "primili su na znanje" optužnicu koju je za ratne zločine protiv ruskog predsjednika Vladimira Putina podigao Međunarodni kazneni sud sa sjedištem u Haagu. Neki lideri su rekli novinarima da bi Putin, u slučaju ulaska na teritorij njihovih država, svakako bio uhićen.
Čelnici zemalja članica potvrdili su i spremnost za korištenje zamrznute ruske imovine sukladno međunarodnom pravu kako bi se pomoglo Ukrajini. Ta imovina, koja se ne može zaplijeniti prema međunarodnom pravu, može se aktivno koristiti za stjecanje profita koji bi se onda preusmjerio za pomoć.
Razgovaralo se i o migracijama. Lideri EU traže jačanje nadzora vanjskih granica Europske unije. Ovo je važno za Hrvatsku koja ima najdužu vanjsku granicu i EU i Schengena. U Hrvatskoj je ove godine došlo do velikog porasta broja tražitelja azila. Lideri EU zauzimaju se za uspješnu promjenu sporazuma s trećim državama o readmisiji. Europska komisija predstavila je novu strategiju integriranog upravljanja granicama kojima bi agencija za zaštitu granica Frontex dobila nove ovlasti.
Hrvatska uz Francusku
Iako nije bila izravna tema, govorilo se i o nuklearnoj energiji, temi oko koje su se podijelile u dva tabora zemlje članice. Njemački tabor koji je protiv toga da takva energija bude svrstana u zelenu i čistu i francuski blok koji se snažno zauzima za ulaganja u nuklearnu energiju. Hrvatska se po ovom pitanju svrstala u francuski pronuklearni blok. Hrvatski premijer je rekao da je Hrvatska spremna zajedno sa Slovenijom i na daljnja ulaganja.
- Što se tiče korištenja nuklearne energije, svima je poznato da je Hrvatska kao suvlasnik Nuklearne elektrane Krško korisnik nuklearne energije u smislu dijela ukupnog energetskog miksa kada je riječ o struji u Hrvatskoj. Ako je Slovenija zainteresirana za novi blok, mi smo im u više navrata naznačili da smo spremni pratiti ih u tom procesu - rekao je u Bruxellesu predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković.